Grickajte pametnije: Izaberite bolje i ostvarite željenu vitkost

Tijekom dana preporučuje se konzumacija tri hranjiva glavna obroka – doručka, ručka i večere, te po potrebi od jednog do dva međuobroka. – pišu 24sata

Međutim, ljudi često preskaču doručak, ručak unutar radnog vremena ili međuobrok. U tim trenucima poseže se za raznim grickalicama, govori Ana Ilić, mag. nutr. iz Hrvatskog akademskog centra primijenjenog nutricionizma. 

Najčešći izbor grickalica su krekeri, kokice, slani štapići, pereci, ribice, keksi, bomboni, zalogajčići od lisnatog tijesta i slični proizvodi bogati jednostavnim ugljikohidratima, mastima i soli. 

– Veliki problem ovakvih grickalica je i taj što uzrokuju nagli porast glukoze u krvi, ali i kasniji njezin nagli pad. Iako nam se čine kao mali zalogaji, treba imati na pameti da pridonose cjelodnevnom energetskom unosu, posebice jer nismo svjesni pojedene količine zbog konstantnog uzimanja manjih obroka koji ne mogu utažiti glad. Isto tako, izrazito su siromašni nutrijentima, posebice vitaminima, mineralnim i biološki aktivnim tvarima, koji jačaju organizam te ga štite od raznih bolesti – napominje Ilić. 

Međutim, grickanje između obroka može se lako pretvoriti u kvalitetan međuobrok. 

Svakako kao i kod glavnog obroka treba mu posvetiti vrijeme, jesti ga u miru te ne ako vam je blizu sljedeći obrok, poput ručka ili večere. 

– Za međuobroke odaberite kvalitetne namirnice, a većinu njih možete i jesti na poslu, izletima ili tijekom školskog i studentskog dana. Odabirom kvalitetnih međuobroka mozak će biti produktivniji, tijelo će imati energije te ćete unositi nutrijente potrebne za održavanje optimalnog zdravlja – govori nutricionistica te dodaje svoj popis najzdravijih međuobroka za koje u većini morate odvojiti malo vremena (uvečer ili ujutro) kako biste si ga pripravili. 

Najjednostavnija varijanta je uzeti svježu voćku, koju možete prije i oprati pa spremiti u vrećicu, ili voćnu salatu koju možete preliti sa žličicom meda. 

– Pripraviti si ranije možete frape ili smoothie na bazi voća, povrća, cjelovitih žitarica i mliječnih proizvoda od obranog mlijeka bez dodanih masnoća te spakirati u plastičnu bocu. Odličan međuobrok je i domaći sladoled od voća i jogurta, ali i zamrznute domaće pločice od jogurta i svježeg voća s posipom od cjelovitih žitarica – naglašava Ilić.

Povrće narezano na julienne duguljaste štapiće (krastavci, celer, mrkva, paprika, rotkvice…) bit će odlični za doskočiti iznenadnom napadaju gladi, kao i oprane te dobro rashlađene cherry rajčice.

– Bilo bi dobro da salata bude dio obroka, međutim salate od raznog povrća s dodatkom biljnog, maslinova, repičina, lanena ili bučina ulja i limunova soka mogu poslužiti kao međuobrok pred glavno jelo – naglašava nutricionistica Ana Ilić. Cijeli članak pogledajte ovdje.