Omiljeni papa Franjo odabrao osebujni put u Vatikanu

Utemeljio je novi, jednostavan način komunikacije u Vatikanu,
doveo svježu krv i javno prekorio vlastohlepne kardinale i biskupe koji
imaju glavnu riječ u Vatikanu te još našao vremena za aktivnu
diplomaciju, kojom je pridonio prekidu polustoljetnog neprijateljstva
između SAD-a i Kube.

Slijedeći primjere svojih prethodnika Ivana Pavla II. i
Benedikta XVI., koji su 1998. i 2012. odlučili otići u povijesne posjete
Kubi i tamo se susresti s Fidelom Castrom, Franjo je pomogao u
postizanju političkog dogovora koji je ovog mjeseca zauzeo naslovnice
novina diljem svijeta.

Smrtni grijehovi

U božićnom obraćanju rimskoj Kuriji papa Franjo je, nakon što je
20 mjeseci izbliza gledao kako Vatikan doista funkcionira, crkvenim
velikodostojnicima koji vode Svetu Stolicu neočekivano uputio oštre
prijekore.

Naveo je 15 smrtnih grijeha današnjeg svećenstva – nazvavši ih
“oboljenjima” – kojima svjedoči otkako je izabran za Svetog Oca, među
kojima su sklonost površnosti, rivalstvo, karijerizam, ogovaranje,
kleveta, nesloga, duhovni Alzheimer, egzistencijalna shizofrenija,
vođenje dvostrukih života i slično.

U ispitivanjima javnog mnijenja koje je po cijelom svijetu
proveo ugladni američki Pew Research Centre, većina ljudi u više od
polovice od 43 zemlje obuhvaćene ispitivanjem ima pozitivno stajalište o
papi Franji, a osobito dobro kotira kod Europljana (84 posto) i
Južnoamerikanaca (72 posto). Kao najveće vrline ističu se njegov način
komunikacije s pastvom i ostalim ljudima, ali i način kojim upravlja
Crkvom.

Iz dana u dan papa Franjo potvrđuje da nema ni volje ni vremena
baviti se karijerizmom unutar svećenstva, o čemu svjedoče smjene i
udaljavanja iz Vatikana brojnih kardinala i biskupa koji su tamo
godinama gradili i učvršćivali svoj položaj.

Oprezno, ali ustrajno i učinkovito je riješio skandal oko pranja
novca u Institutu za vjerska djela, Vatikanskoj banci, koji je u
posljednja dva desetljeća uvelike naštetio ugledu Katoličke Crkve.

Za nadzornika vatikanskih financija, koje su bile u isključivoj
nadležnosti talijanskih svećenika, imenovao je autsajdera iz anglofonog
svijeta, australskog kardinala Georgea Pella, koji je ubrzo nakon
preuzimanja dužnosti na dotad nepoznatim računima pojedinih vatikanskih
odjela pronašao stotine milijuna eura za koje nitko nije znao.

U cijelom Vatikanu od 1. siječnja stupaju na snagu nove mjere
upravljanja vatikanskim financijama, po kojima će svi odjeli morati
napisati detaljne godišnje proračune, što se dosad, na opće iznenađenje,
nije činilo.

Papa Franjo je preuzimanjem dužnosti naslijedio i skandal oko
spolnog zlostavljanja djece u kojem su desetljećima sudjelovali brojni
svećenici diljem svijeta. On je taj problem, koji je poznat godinama,
ali bez većih pomaka, počeo rješavati tako što se u srpnju u Vatikanu
sastao sa skupinom žrtava iz Velike Britanije, Irske i Njemačke, kojima
je uputio bezuvjetnu ispriku za grijehe svojeg svećenstva.

Uspostavio je i savjetodavni odbor za zaštitu djece u Crkvi,
kojem je na čelu bostonski kardinal Sean O’Malley, u čijoj je biskupiji
2002. izbio dosad najteži skandal oko svećeničkog zlostavljanja djece i
zataškavanja takve prakse u crkvenim redovima. Unutar 16 članova tog
tijela su psihijatri, ljudi koji se profesionalno bave zaštitom djece te
dvoje laika koji su kao djeca bili žrtve spolnog zlostavljanja
svećenika. Tijelo čini devet muškaraca i sedam žena sa svih kontinenata.

Zbog svih promjena koje polako, ali sigurno uvodi u rad Crkve na
svim razinama, papa Franjo nailazi na sve jači i glasniji otpor unutar
crkvenih struktura. No, nepokolebljivo ustraje na putu koji je zacrtao i
kaže kako je “dobar znak to što je otpor izišao na vidjelo, dobro je
kad stvari iziđu van”.

Vruće teme

Najvažniji pojedinačni vjerski događaj u 2014. bio je njegov
poziv biskupima iz cijelog svijeta da sudjeluju u prvoj fazi dvogodišnje
rasprave u Vatikanu o budućnosti kršćanske obitelji, ugrožene
drastičnim društvenim promjenama. Tijekom listopadske sinode od biskupa
je tražio da bez straha progovore o svim vrućim temama na raspravi, među
kojima su bili dotadašnji tabui kao što su crkvena rastava (odnosno
poništenje) braka, prihvaćanje razvedenih osoba koje su stupile u novi
brak u crkvenu zajednicu i odnos prema osobama u istospolnim vezama.

Razlike u stajalištima pojedinih sudionika bile su jasno
vidljive, ali Papa najmanje godinu dana, odnosno do iduće sinode 2015.,
ne namjerava donositi nikakve doktrinalne odluke, a već su u tijeku
daljnje konzultacije na razini biskupija i župa.

Istodobno, papa Franjo u pozadini nastavlja svoj osebujan način
obnašanja dužnosti Svetog Oca. Dosad nije bio na odmoru. U tjednim općim
audijencijama primio je već više od milijun posjetitelja. Iz svog
skromnog boravišta u Vatikanu često telefonira starim prijateljima, ali i
državnicima i običnim vjernicima čija je pisma ocijenio osobito
dirljivima ili važnima.

Isto tako, pokušao je posredovati u smirivanju najmanje triju
kriznih žarišta u svijetu, dosad neuspješno oko Bliskog istoka i
Ukrajine, ali uspješno oko Kube, za što je dobio priznanje i od
američkog predsjednika Baracka Obame.

Svjetski putnik

Unatoč prvotnoj averziji prema nastavku tradicije papinskih
putovanja, koju je uspostavio Ivan Pavao II., a slijedio ga Benedikt
XVI., Franjo je sve više svjetski putnik.

Samo ove godine posjetio je Svetu Zemlju, Južnu Koreju,
Albaniju, nakratko Strasbourg, gdje je održao govor u Europskom
parlamentu i Tursku te četiri mjesta u Italiji, a za 2015. planirana su
njegova putovanja u Šri Lanku, na Filipine, u Boliviju, u dvije zasad
neimenovane južnoameričke države i jednu neimenovanu afričku, dok je za
rujan najavljen njegov posjet Sjedinjenim Američkim Državama, tijekom
kojeg bi trebao održati i govor u Ujedinjenim narodima.