Maras: Hrvatska danas izlazi iz recesije; EK: Hrvatskoj rast od 0,2 posto

Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras, komentirajući najnovije prognoze Europske komisije (EK) o rastu hrvatskog gospodarstva u 2015., u četvrtak je istaknuo da je bitno da Hrvatska nakon šest godina izlazi iz recesije.

– Ostvarit će se ono što smo predviđali. Znači, bit će rast, a sad hoće li biti 0,5 ili 0,6, više ili malo manje… Ali bitno je da ćemo nakon šest godina izaći iz recesije. To svi sad predviđaju, to je bitno – rekao je Maras novinarima uoči sjednice Vlade.

Europska komisija u najnovijim, zimskim prognozama potvrdila je svoju raniju procjenu o rastu hrvatskog gospodarstva u 2015. po stopi od 0,2 posto, a u idućoj godini 1 posto.

Maras je istaknuo da izlazak Hrvatske iz recesije nakon šest godina Vladi govori i da je neke svari u protekle tri godine mandata radila dobro.

– I svi pokazatelji, od rasta osobne potrošnje, izvoza i proizvodnje su pozitivni i s te strane mogu reći da sam zadovoljan da smo uspjeli Hrvatsku izvući iz recesije – rekao je Maras. Očekuje i da bi u zadnjem tromjesečju 2014. hrvatski BDP mogao biti u plusu.

– S obzirom na rast potrošnje i rast industrijske proizvodnje vrlo je vjerovatno da će zadnji lanjski kvartal biti u plusu – rekao je.

Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio da je promet u trgovini na malo u prosincu skočio 2,6 posto na godišnjoj razini. To je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste i njezin najveći skok od polovine 2013. godine.

DZS je nedavno objavio i podatak o rastu industrijske proizvodnja u prosincu prošle godine, već četvrti mjesec zaredom, za 5,3 posto, što je najviše od početka recesije 2009. godine.

Bruxelles očekuje rast hrvatskog BDP-a od 0,2 posto

Europska komisija smanjila je u četvrtak procjenu pada hrvatskog gospodarstva za prošlu godinu na minus 0,5 posto, dok je za ovu godinu zadržala ranije prognoze o izlasku iz recesije s marginalnim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu predviđa rast 1 posto.

Komisija je u četvrtak objavila zimske ekonomske prognoze u kojima procjenjuje pad hrvatskog gospodarstva u prošloj godini od 0,5 posto, dok je u jesenskim prognozama procjena pada iznosila 0,7 posto. Ove godine Komisija predviđa izlazak iz recesije s malim rastom od 0,2 posto, a za sljedeću godinu rast od 1 posto, dok je u jesenskim prognozama za sljedeću godinu predviđala rast od 1,2 posto.

Ove godine Komisija očekuje rast u svim zemljama članicama, ali s velikim razlikama među njima. Najmanji rast prema zimskim prognozama imat će Hrvatska (0,2 posto), a najveći Irska 3,5 posto.

Ovo je prvi put od 2007. godine da se očekuje rast u svim članicama EU-a. Prosječno na razini 28 zemalja članica Komisija ove godine očekuje rast od 1,7 posto, a u 19 zemalja eurozone 1,3 posto. Za sljedeću godinu predviđa se rast od 2,1 posto u EU i 1,9 posto u eurozoni.

“Hrvatsko gospodarstvo je palo 2014. šestu godinu zaredom, ali je tijekom godine smanjena brzina recesije, što je dovodi do pada od 0,5 posto na godišnjoj razini. Prema zimskim prognozama, pozitivna potražnja iz inozemstva nije mogla poništiti učinke slabe domaće potražnje, koja je pala zbog pada investicija od 3,6 posto i smanjenja privatne potrošnje od 0,6 posto i javne potrošnje od 2,1 posto”, navodi Komisija.

“Kraj hrvatske recesije predviđa se 2015. godine, ali realni BDP rast će skromnih 0,2 posto. Rast domaće potražnje ostat će negativan, kao rezultat daljnjeg pada investicija i javne potrošnje. Predviđa se stagnacija privatne potrošnje budući da negativne negativne učinke slabog tržišta rada i nesigurnost vezanu uz konačno rješenja kredita nominiranih u švicarskim francima u velikoj mjeri poništava pozitivan učinak porezne reforme i niže cijene nafte”, navodi Komisija.

Kraj recesije i slabi rast prisuje se isključivo neto izvozu, koji je u prošloj godini snažno rastao (6,1 posto), djelomično zbog jednokratnog učinka ulaska u EU, ponovne uspostave trgovačkih veza s bivšim partnerima iz CEFTA-e i oporavka gospodarstva u susjednoj Sloveniji. Ipak, ove godine se predviđa usporavanje rasta izvoza (2,8 posto), a sljedeće godine ponovno bi se trebao ubrzati (4,7 posto).

“Rizici za procjene rasta uglavnom su negativni zbog nesigurnosti oko fiskalne politike i strukturnih reformi”, navodi Komisija.

U 2016. godini Hrvatska bi trebala imati rast od 1 posto zbog povećane domaće potražnje, zahvaljujući u velikoj mjeri investicijama povezanim s EU-om.

Deficit opće države prošle godine trebao bi biti 5 posto, dok je u jesenskim prognozama bio predviđen na 5,6 posto. Ove godine deficit se predviđa u visini od 5,5 posto BDP-a, jednako kao i u jesenskim prognozama, a sljedeće godine trebao bi se još povećati na 5,6 posto.

Hrvatska je od početka prošle godine godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da se deficit prošle godine smanji na 4,6 posto, ove na 3,5 posto, a 2016. na 2,7 posto BDP-a.

Javni dug bi ove godine trebao dosegnuti 84,9 posto, a sljedeće 88,7 posto BDP-a, dok se za prošlu godinu procjenjuje na 81,4 posto BDP-a. Predviđena stopa nezaposlenosti prošle godine je 17 posto, za ovu godinu se predviđa 16,8 posto, a sljedeće 16,4 posto. Te su procjene bolje od onih iz jesenskih prognoza.

Prošle je godine zaustavljen nakon niza godina pad stope zaposlenosti, koji će stagnirati i ove godine, a sljedeće godine bi treba blago porasti za 0,5 posto.

Inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena, za prošlu se godinu procjenjuje na 0,2 posto, ove godine trebala bi pasti 0,3 posto, a sljedeće blago rasti na 1 posto.

Prognoze Bruxellesa u skladu s očekivanjima domaćih analitičara

Procjena Europske komisije o blagom rastu hrvatskog gospodarstva u ovoj godini u skladu je s procjenama većine domaćih analitičara, koji u ovoj godini također očekuju izlazak Hrvatske iz recesije.

Europska komisija objavila je u četvrtak zimske prognoze o gospodarstvu Europske unije, u kojima očekuje rast hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,2 posto, što bi bio njegov prvi rast nakon šest godina neprekidnog pada.

Rast od 0,2 posto, kao Komisija, očekuju i analitičari Hrvatske narodne banke (HNB), Ekonomskog instituta Zagreb (EIZ), kao i Splitske banke.

Nešto je optimističniji Međunarodni monetarni fond (MMF), koji u ovoj godini očekuje rast hrvatskog BDP-a za 0,5 posto, a na tolikom rastu hrvatska je Vlada temeljila i državni proračun za ovu godinu.

Analitičari Raiffeisenbank Austria očekuju, pak, stagnaciju gospodarstva, dok u Hypo Alpe Adria banci i Erste & Steiermaerkische banci očekuju pad gospodarstva od 0,5 posto.

– U prvom dijelu ove godine očekujemo da će se BDP kretati između stagnacije i pada za 0,5 posto. Ohrabruje što su u četvrtom tromjesečju prošle godine porasli industrijska proizvodnja i promet u trgovini na malo. No, velika je nepoznanica investicijska aktivnost u ovoj godini, kao i povlačenje sredstava iz EU-fondova. Isto tako, Hrvatska je u proceduri prekomjernog deficita, što vrši pritisak na investicije države i državnih poduzeća. Zbog toga smo i dalje oprezni u procjenama – kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

U drugoj polovici godine očekuje izlazak gospodarstva iz recesije, i pozitivnije, premda ne visoke stope rasta.

– Sve u svemu, ovo će biti godina stagnacije, pri čemu nije toliko važno hoće li na kraju biti neki lagani plus ili minus BDP-a – zaključuje Alen Kovač.

Milanović: imamo dobre naznake za gospodarski rast

Premijer Zoran Milanović u četvrtak je ocijenio kako su podaci o rastu prometa u trgovini na malo te industrijske proizvodnje na godišnjoj razini dobre naznake da će se dogoditi i pozitivne stope gospodarskog rasta.

Državni zavod za statistiku u srijedu je objavio da je promet u trgovini na malo u prosincu skočio 2,6 posto na godišnjoj razini. To je već peti mjesec zaredom kako potrošnja raste i njezin najveći skok od polovine 2013. godine.

DZS je nedavno objavio i podatak o rastu industrijske proizvodnja u prosincu prošle godine, već četvrti mjesec zaredom, za 5,3 posto, što najviše od početka recesije 2009.

“To je sada već nekakav trend, vidjet ćemo hoće li se pretvoriti i u konkretne stope rasta”, kazao je Milanović. To su pozitivni podaci, dodaje premijer, iz istog izvora iz kojeg su do sada mjesecima dolazili negativni podaci.

“A sada dolaze pozitivni. Pričekajmo, vidjet ćemo, ali naznake nisu loše, rekao bih da su dobre”, ustvrdio je.

Osvrnuo se i na interes najuglednijih inozemnih medija za Vladinu mjeru “Novi početak”, odnosno otpis dugova ili moratorij na ovrhe najsiromašnijih građana kojima su blokirani računi, kazavši kako ga je to iznenadilo.

“To je prepoznato kao nešto jedinstveno, a mi vjerujemo i dobro, dobro intonirano, tako da nam je drago da se priča o stvarima koje su isključivo bile motivirane time da se ljudima pomogne, a ne da se reklamirano, jer od toga nemamo nikakve koristi”, reka je.

Zadovoljan je što su strani mediji primijetili “da se u Hrvatskoj događaju projekti i to dogovorno”.

“To je sve skupa bio jedan pregovarački, dogavarački i nagovarački proces”, kazao je Milanović istaknuvši veliku ulogu potpredsjednice Vlade i ministrice socijalne politike i mladih Milanke Opačić u postizanju sporazuma s lokalnim vlastima, bankama i teleoperaterima. “Vjerujem da će to ljudima pomoći”, zaključio je Milanović.