Pozitivni pogled na svijet nije samo pitanje dobrog raspoloženja i opće ugode, proaktivno zauzeti optimističan stav prema životu ima realne učinke na naše mentalno i fizičko zdravlje podjednako slažu se mnogu stručnjaci. No danas je, čini mi se, čak i najotpornijim optimistima teško navući ružičaste naočale i od nagomilanog stresa, tuge i traume suviše je lako klonuti duhom.
Uzmemo na primjer jednu svakodnevnu aktivnost, odlazak u dućan. Cijene su u Hrvatskoj u svibnju porasle za 10,8 posto kažu analitičari. A u prijevodu to nam izgleda ovako - za toliko su sve cijene robe i usluga, od igle do lokomotive, od usluga pedikera, frizera… veće nego u istom lanjskome mjesecu. Ne boli inflacija svakog jednako. Više boli one koji imaju male plaće i najveći dio svojih prihoda troše na hranu i režije, a manje one s plaćama kojima ni ova inflacija neće nauditi pa i ne pomišljaju na to koliko će puta objedovati u restoranima niti broje koliko će kava i pića popiti u kafićima. Svakodnevno vidimo kako cijene lete u nebo, a mi se polako odričemo i malih gušt a- ispijanja kave, kupovine zalogajčića ili pak usluga frizera… Nešto što nam je činilo mala zadovoljstva polagano nas tjera da pripazimo i razmislimo hoćemo li baš i je li nam zaista to sad potrebno?
Živimo od turizma, gledamo turiste koji i dalje piju kave, jedu po restoranima, ne mare za cijene, pa ugostitelji i trgovci nemaju ni motiva smanjivati cijene unatoč i vladinim mjerama o smanjenju PDV-a...kada su kruh i brašno skuplji za više od 25 posto, mlijeko 28 posto, ulja čak 55 posto...
Paralelno s inflacijom, raste i broj građana koji žive na rubu siromaštva, ali i onih koji su zbog dugova dospjeli u blokadu: prema posljednjim podacima Financijske agencije, više od 240 tisuća građana blokirano je zbog dospjelog duga od čak 24,8 milijardi kuna s kamatama.
Standard hrvatskih građana bio je silno ugrožen i prije lani pokrenutog vala poskupljenja. Posebno su ugrožena kućanstva u ruralnoj sredini, samačka i umirovljenička te ona s više djece, nezaposleni, bolesni… I tako mogu po cijele dane, no kako onda sačuvati optimizam?
Prema nekim istraživačima, pozitivno gledanje na život može povećati proizvodnju hormona serotonina, koji je poznat i kao hormon sreće. S druge strane optimistični stavovi mogu smanjiti produkciju hormona stresa te tako kod nekih ljudi smanjiti vjerojatnost od srčanog udara.
Optimističan stav može nam pomoći u lakšem nošenju sa svakodnevicom. Poteškoće s kojima se suočavamo, gledajte kao na prilike za učenje i vlastiti razvoj, svakodnevne probleme kao poticaj za promjenu, a u starenju sreću i radost mudrosti i nakupljenog iskustva! Optimizam tako može postati naša vodilja kroz život i pomagač u teškim situacijama.
Budite racionalni optimist, osoba koja shvaća da se događaju i pozitivne i negativne stvari. Prihvatite sve što vam život pruža, učite i ne zaboravite se svakodnevno smijati. A da završim, kako su šetnja i boravak u prirodi također su snažni motivatori optimizma. Naime, 50 minuta šetnje u parku osigurava sretnije raspoloženje, bolju memoriju te veći raspon pozornosti, a ako tome dodate još četrdeset minuta, rezultati na razini moždane aktivnosti i hormona izravno reduciraju mogućnost ili učinke depresije. Nemojte tražiti izgovore u manjku vremena ili zelenih površina, čak i gradska šetnja, čak i kratki obilazak poslije ručka može pomoći. Priuštite si to, tome cijena neće porasti ni inflaciji ni uvođenju eura unatoč!