Nacionalni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježava se u danas, a cilj je veća senzibilizacija javnosti jer podaci pokazuju da su samo u prvih šest mjeseci ove godine, od kada je uvedeno novo kazneno djelo, femicid, prijavljena čak četiri teška ubojstva žena. – piše HRT.
Hrvatski sabor je prije 20 godina 22. rujna proglasio Nacionalnim danom borbe protiv nasilja nad ženama, u spomen na žrtve koje su na taj datum 1999. stradale kada je tijekom brakorazvodne parnice Mato Oraškić ubio sutkinju Ljiljanu Hvalec, suprugu Gordanu Oraškić i njezinu odvjetnicu Hajru Prohić, a teško ranio zapisničarku Stanku Cvetković.
– Iako je Hrvatska potpisnica svih važnih međunarodnih ugovora i konvencija vezanih uz zaštitu žena od nasilja, provedba propisa u praksi i na terenu ne funkcionira, upozorava predsjednica saborskog Odbora za ravnopravnost spolova Marija Lugarić. Kazneni postupci traju predugo, sankcije nisu dovoljno velike, žrtve se u postupcima ponovno viktimizira, zbog čega često izbjegavaju prijavljivati nasilje, a kada odluče napustiti nasilno okruženje, to postaje glavni okidač za daljnje nasilje i femicid.
Statistički podaci pokazuju da se broj kaznenih djela među bliskim osobama u osam posljednjih godina učetverostručio. Naime, 2015. bilo je malo više od dvije tisuće evidentiranih takvih djela, a 2023. više od osam tisuća.
– Hrvatska je 2024. napravila značajan korak prema prepoznavanju femicida, uvrstivši teško ubojstvo žene u Kazneni zakon. No do sada ne postoji niti jedan slučaj pravomoćne sudske presude za novo kazneno djelo – teško ubojstvo ženske osobe, upozorava Lugarić.
Prema podacima MUP-a, u prvih šest mjeseci, od kada je uvedeno to novo kazneno djelo, prijavljena su četiri teška ubojstva ženske osobe i tri teška ubojstva ženske osobe u pokušaju. – piše HRT.
Autonomna ženska kuća: “Institucije ne reagiraju adekvatno“
Iz Autonomne ženske kuće Zagreb ističu da su potrebni maksimalan senzibilitet i razumijevanje za problem nasilja nad ženama, dodatna edukacija te odgovornost institucija za nečinjenje jer ono dovodi do daljnjeg nasilja i femicida.
Upozoravaju da, iako već šest godina imamo ratificiranu Istanbulsku konvenciju, još uvijek postoji problem u svijesti velike većine stručnjaka i snažna potreba za korištenjem rodno neutralnih termina, poput bliska osoba, čak i u slučajevima najbrutalnijih zločina prema ženama, a unatoč istraživanjima koja jasno dokazuju da su ubijene bliske osobe u najvećem broju upravo žene.
Ocijenile su kako institucije ne reagiraju adekvatno na problem muškog nasilja protiv žena i sve češće razvijaju modele loše prakse koji nerazmjerno pogađaju žene, a pogoduju zlostavljačima, koji su našli nove mehanizme zlostavljanja žena koje su preživjele nasilje kroz sustav optuživanjem žrtava nasilja da izmišljaju događaje i manipuliraju djecom.
– Rodno uvjetovano nasilje protiv žena nije izolirani čin i ne smijemo ga promatrati kao takvog, već je nužno prepoznati kontinuitet nasilja koje su žene već preživjele, poručile su. – piše HRT.