Osumnjičeni Bašić, investitor u vjetroelektranu Krš-Pađene: Ucjenjivali su me Hrvatske šume i Most!

Iako Milenko Bašić iz Posušja slovi za jednog od najmoćnijih poslovnih ljudi u susjednoj BiH, njegovo se ime u javnosti gotovo pa nije spominjalo sve do prošlog petka, kada su krenula uhićenja u aferi Vjetroelektrana u kojoj je taj poduzetnik stekao status drugoosumnjičenika.

Njegova tvrtka C.E.M.P., koju je 2012. godine kupio od Austrijanaca, u izgradnju vjetroelektrane Krš-Pađene kraj Knina uložila je 1,8 milijardi kuna. Iako je Bašić, s obzirom na to da se trenutačno nalazi u BiH nedostupan hrvatskim istražiteljima, u intervjuu za Večernji list progovorio je o svom odnosu s Josipom Rimac, projektu Krš – Pađene i načinu na koji su ga čelni ljudi Hrvatskih šuma reketarili, o tome zašto je Most želio srušiti njegov projekt, kao i zašto ga je HDZ-ov ministar Tomislav Ćorić potom ponovno odobrio.

Jesu li vas osobno kontaktirali hrvatski istražitelji, USKOK, što su od vas tražili, što im je bilo sporno?

– Istina je da su mene osobno kontaktirali iz policije te obavijestili da imaju nalog za pretragu prostorija u kojima boravim u Zagrebu. To sam odmah i bez problema prihvatio jer nijedan postupak od početka projekta gradnje vjetroelektrane nije bio nezakonit. Sve daljnje informacije o tome što im je bilo sporno saznao sam kasnije iz medija.

U medijima se mogu pročitati napisi kako su i bivša Vlada Zorana Milanovića, ali i ova Plenkovićeva išle naruku projektu Krš – Pađene. Koliko u tome ima istine?

– Moram priznati da ne razumijem kako se išlo naruku ili pogodovalo ovom projektu. Podsjećam da počeci projekta sežu još u 2003., a mi smo ga preuzeli 2012. s namjerom da što prije krenemo u realizaciju. Nažalost, na početak gradnje čekali smo čak 6 godina jer je toliko trajala naša borba s birokracijom i državnom administracijom. Kako se nakon tolikih godina čekanja, ali i znatnih ulaganja i financijskih izdataka može reći da nam se pogodovalo? U razvijenim europskim zemljama razvoj projekta traje maksimalno dvije godine prije početka gradnje i jedino tako on može biti isplativ.

Kako i kada je počeo poslovni put čovjeka koji je u projekt vjetroelektrana uložio svojih 900 milijuna kuna, kako ste stekli toliko bogatstvo?

– Ja se bavim privatnim biznisom i poslujem više od trideset godina. Moja tvrtka Lager izrasla je u jednu od najvećih u Europi u svojoj branši. Počeo sam od prodaje rezervnih dijelova i viličara da bih kroz godine ulaganja i rada stvorio tvrtku koja zastupa najveće svjetske korporacije. Ne volim se isticati, hvaliti i javno eksponirati, obiteljski sam čovjek te većinu vremena provodim na poslu u svojoj kompaniji. Kroz svoj dugogodišnji rad, uspješno poslovanje, ali i odricanje stekao sam određenu imovinu koju sam u dobroj vjeri i namjeri uložio u projekt vjetroparka. Moja osobna ulaganja, naravno, nisu dovoljna za realizaciju ovako velikog projekta, stoga je bila nužna i podrška banaka koje su kreditirale moje tvrtke, ali i banaka koje su se uključile u projektno financiranje vjetroelektrane.

Projekt Krš – Pađene preuzeli ste 2012. od investitora iz Austrije koji su se dotad devet godina bezuspješno borili s hrvatskom birokracijom. Kako ste vi točno u relativno kratkom roku uspjeli dobiti tu bitku s birokracijom?

– Ne bih se složio da je šest godina kratak rok. To je, nažalost, puno previše izgubljenih godina u kojima smo se susreli s brojnim preprekama, ucjenama, čestim i raznim izmjenama zakona i pravilnika te dovođeni u slijepu ulicu. Umjesto da počnemo graditi 2012., to nam je pošlo za rukom tek 2018. Podsjetio bih i kako sam kupnjom C.E.M.P.-a od Austrijanaca preuzeo i kupio četiri aktivna projekta. Nažalost, samo sam jedan uspio dovesti do kraja, dok su preostali propali kao i sve uloženo u njih.

S kojim ste se problemima susretali od trenutka preuzimanja projekta do danas?

– Najveća hrvatska boljka je nedosljednost zakona i njihove česte izmjene, što uzrokuje pravnu nesigurnost investitorima. Ta nedosljednost zakona i propisa na djelu je i danas kada nas Ministarstvo državne imovine i Ministarstvo poljoprivrede šalju iz jednog ministarstva u drugo ne znajući čija je nadležnost donošenje odluke o osnivanju prava služnosti na šumskom zemljištu za predmete započete prije nekoliko godina. Stoga smo bili prisiljeni nekoliko puta tražiti od Vlade RH i premijera da se uključe i upute nas tko je zapravo nadležan.

Hoće li vjetroelektrana normalno raditi s obzirom na istragu USKOK-a?

– Vjetroelektrana je završena i puštena u cijelosti u rad sa svim potrebnim i zakonitim dozvolama. Nijedna dozvola nije dobivena mimo zakona i procedura, štoviše, neke nakon raznih opstrukcija i ucjena koje će se, nadam se, sada razjasniti u ovoj istrazi.

Josipa Rimac sumnjiči se za primanje 45 tisuća eura mita, a u tom kontekstu spominje se i vaše ime. Jesu li vas, bilo ona, bilo neki drugi hrvatski političari, ikada tražili novac “ispod stola“ kako bi pogurali Krš – Pađene?

– O tih 45 tisuća eura prvi sam put čuo iz medija i odgovorno tvrdim da je to čista izmišljotina barem što se tiče mene i moje kompanije. Vezano uz policu osiguranja koja se spominje, mogu potvrditi kako C.E.M.P. nema nikakvih saznanja o tome niti je ugovarao policu s Generali osiguranjem. To isto potvrdilo je i od svega se ogradilo i Generali osiguranje. Josipa Rimac kao prijatelj ove velike i važne investicije dobrovoljno je željela pomoći da se zaustavi bezakonje i da se provedu obveze iz važećih ugovora te spriječi kriminal.

Je li vam se pogodovalo s poticajnom cijenom otkupa energije?

– Svakome tko imalo razumije obnovljive izvore energije, jasno je kako se takvi projekti mogu realizirati i graditi jedino uz poticaje i to nije tako samo u Hrvatskoj, već u cijelom svijetu. Nikako se ne može reći da smo na bilo koji način povlašteni jer je cijena koju mi imamo najniža u povijesti RH u usporedbi s nekoliko tisuća projekata vezanih uz obnovljive izvore energije. Siguran sam da će se iz snimljenih materijala jasno vidjeti što smo sve prolazili s birokracijom koja nas je ucjenjivala. Tada će biti jasno da smo mi tu oštećena strana jer nismo plaćali reket koji je od nas tražen. Pozivam i molim da se objave sve snimke i razgovori, pa tako i naši s Josipom Rimac.