DRŽAVNI VRH U JASENOVCU Milanović: ‘Onaj tko se u Domovinskom ratu borio ‘Za dom spremni’ borio se i za NDH!’

Državni vrh i izaslanici nacionalnih manjina i antifašista u Jasenovcu su podno spomenika “Kameni cvijet” položili vijenac i cvijeće u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja posljednjih zatvorenika, piše Dnevnik.hr.

Zajednički vijenac položili su predsjednik Republike Zoran Milanović, predsjednik Hrvatskoga sabora Gordan Jandroković te predsjednik Vlade Andrej Plenković i ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, a po cvijet su u spomen na žrtve položili predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus, predsjednik Savjeta Srpskog narodnog vijeća Milorad Pupovac, saborski zastupnik romske nacionalne manjine Veljko Kajtazi te predsjednik Saveza antifašističkih boraca Franjo Habulin. 

Kraus: “Ako se situacija ne promijeni, neću biti ovdje sljedeće godine”

Predsjednik Židovske općine Ognjen Kraus rekao je kako je u Jasenovac došao u ime 6 milijuna stradalih. 

– Došao sam ovamo pružiti ruku dobre volje, da riješimo sve naše probleme i da sve hipoteke koje sramote ovu zemlju u svijetu stavimo ad acta. Ako se situacija ne promijeni, sigurno neću biti ovdje sljedeće godine, rekao je Kraus.

Jandroković: “Želimo njegovati kulturu sjećanja”

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je kako je došao u Jasenovac kako bi osudili karakter ustaškog režima.

– Došli smo kako bismo pokazali poštovanje prema žrtvama ustaškog logora Jasenovac, da bismo iskazali solidarnost s njihovim obiteljima, da bismo osudili karakter ustaškog režima koji je bio zločinački, koji je ubijao i proganjao ljude zato što su bili drugačije vjere, nacije ili političkog opredjeljenja, izjavio je Jandroković nakon polaganja vijenaca i cvijeća u spomen na žrtve ustaškoga logora Jasenovac, na 75. obljetnicu proboja iz logora.

Plenković: “Želimo njegovati kulturu sjećanja”

Premijer Andrej Plenković kazao je kako je obilježavanje okupilo sve ključne sudionike državne vlasti. 

– Kontinuirano pokazujemo naš pijetet prema žrtvama. Želimo u Hrvatskoj njegovati kulturu sjećanja. Moramo ponoviti koliko je važno da mlade generacije budu svjesne strahota koje su se ovdje dogodile, rekao je Plenković. 

Premijer je istaknuo kako se politika koju njegova vlada vodi temelji na osudi zločina.

– Istina koja se dogodila mora biti jasno vidljiva svima, rekao je premijer. 

Milanović o ZDS

Medijima se u Jasenovcu obratio i predsjednik Zoran Milanović.

– Drago mi je da smo nakon puno vremena došli ovdje u ovom sastavu. Dobro je da je na komemoraciji napokon izbjegnuta govorancija. Ja sam se ovdje već nagovorio, ali sad je dosta, rekao je Milanović i naglasio kako je Jasenovac jedno od najgorih mjesta Drugog svjetskog rata.

Rekao je i kako onaj tko misli da se u Domovinskom ratu pod “ZDS” borio samo za RH mora znati da se borio i za NDH te pod potpuno krivim geslom. 

– Nadam se da će neke stalno iritantne teme nakon pandemije splasnuti, rekao je. 

Osvrnuo se i na situaciju u Zagrebu nakon potresa i ustvrdio da gradska vlast u normalnim okolnostima nije marila za stanje u Donjem gradu.

– Velik novac bio je na raspolaganju za ulaganje, a nije učinjeno ništa. Ove điđe i lampice – to je ništa, rekao je Milanović. 

Radnička fronta odala počast

Aktivisti stranke Radnička fronta nešto poslije ponoći u blizini zagrebačkog Glavnog kolodvora odali su počast žrtvama ustaškog logora Jasenovca.

U blizini Glavnog kolodvora projicirali su u spomen žrtvama Jasenovca “Kameni cvijet”, kao i broj žrtava tog logora, a projekciju su izveli na zloglasnoj ”Crnoj Katici”, lokomotivi koja je vodila logoraše u više logora NDH, priopćili su jutros iz Radničke fronte.

Rano ujutro 22. travnja 1945. godine posljednjih 600 zatvorenika krenulo je u proboj iz logora u koji su ustaške vlasti zatvarale te ubijale ljude zbog njihove vjerske, nacionalne ili ideološke pripadnosti. Sam proboj preživjelo je stotinjak logoraša.

Koncentracijski logor Jasenovac postojao je 1337 dana, a Javna ustanova spomen-područje Jasenovac prikupila je imena i podatke za 83.145 ubijenih žrtava (39.570 muškaraca, 23.474 žena i 20.101 djece do četrnaest godina starosti).