Hoće li učenici zbog štrajka nastavu nadoknađivati vikendima i praznicima?

Stipić tumači da je to nešto što zna iz dosadašnje štrajkaške prakse.

Postoji samo nekoliko rješenja

“Meni je ovo već 14. štrajk i nastava se u principu uvijek nadoknađivala, osim u onima koji su trajali vrlo kratko”, rekao je Stipić.

“Ovo nije najduži štrajk. Daleko od toga. Najduži je bio 1994. godine i trajao je tri tjedna i jedan dan u srednjim školama. Mi smo još jako daleko od toga. No kalendar školske godine definiran je unaprijed. On je sastavni dio kurikula škole koji je donio školski odbor. Tu je u principu sve zadano. No sila zakon mijenja. Tako štrajk znači da ako se želi ispoštovati zakon, a to je 170 nastavnih radnih dana, to znači da će se morati nadoknađivati. To se može na nekoliko načina. 

Mi smo za sada na granici budući da su za sada sve škole štrajkale samo po tri dana. Prostor za nadoknadu toga uglavnom postoji u rezervi škola. Ne nužno u svim školama. To ovisi o tome što su škole ugradile u svoje kurikule. No svi dani štrajka koji idu od ovog tjedna nadalje, morat će se nadoknađivati. Na koji način će se to raditi, to je pitanje. Može se mijenjati kalendar školske godine koji donosi Ministarstvo, a u njemu su kroz zakonske akte određeni proljetni, jesenski i zimski praznici. To se sigurno može skraćivati, što je jedna varijanta. 

Druga varijanta je da se propušteno nadoknađuje subotama. Glavnina škola u Hrvatskoj nema nastavu subotama. Stoga će se većina vjerojatno odlučiti za rad subotama. Tu ne postoji prostor izvan toga. Nešto malo ima ga još u srednjim školama za famozne preraspodjele kada u drugoj polovici svibnja odu maturanti pa ostane mjesec dana za navlačenje nadoknada. Ne treba biti posebno vidovit – tu je jasno da će se nadoknade odvijati na jedan od ta tri načina. Sve ovisi o tome koliko će se štrajk još odužiti”, tumači Stipić.

Prednost rotacijskog štrajka

Stipić ističe da je prednost rotacijskog štrajka u kojem jedan dan štrajka dio škola, drugi dan drugi dio, a treći dan treći, to što se vlasti i javnost drže u napetosti i svijesti o problemu, a da se pritom manje gubi od nastave.

“Mi bismo bili u velikom problemu da su do danas u Hrvatskoj sve osnovne i srednje škole već 10. dan u štrajku. To bi bio veliki problem”, govori za Index čelnik Preporoda.

Cijeli članak pročitajte OVDJE