Article
Pčelari u problemima: Imat će upola manje meda nego lani!
Pčelari su opet u problemima - Međimurci procjenjuju da će imati upola manje meda nego lani. I to nije jedini problem, muči ih uvozni lobi koji im ruši cijene
Pčelari iz godine u godine žive od nade da će proljeće biti dobro jer o tome ovisi i koliko će biti meda. Ovo proljeće ponovno nije bilo dobro, i bez obzira na to koliko pčelari obilazili svoje pčele, pazili na njih i premještali ih na druge lokacije, krajnji rezultat ne može se bitno promijeniti.
-Već znamo sve, jesenske paše nema. Bili smo na Baniji, nije bilo tako reći, ništa. Samo nešto malo - oko 10, 12 kilograma po zajednici, tako možemo računati i to je uglavnom bio bagrem, govori pčelar Franjo Trstenjak RTL-u.
Najveći neprijatelj pčelara je mraz. Oštetio je pupoljke njima najvažnije biljke bagrema i čim se od njega dobilo upola manje meda, bilo je jasno kakva će biti cijela sezona.
-Ovo je jedna od lošijih godina, ja bih rekao skoro 50 posto slabija nego prošle godine. Bili su zimski gubici pčela, kad smo to prebrodili došao je mraz koji je uništio voćnu pašu. Od te proljetne paše ostala je samo uljana repica, objašnjava predsjednik Udruge pčelara Međimurske županije Željko Trupković.
No ipak, situacija i nije tako kritična jer gotovo svi imaju zalihe od prošle godine koja je bila iznadprosječna. Od uvođenja eura nisu se mijenjale ni cijene pa je tegla meda 9 ili 10 eura. No, probleme im stvara jeftini med u trgovinama koji košta oko 3 i pol eura.
-U trgovačkim lancima se svašta nađe i ljudi kupuju, nažalost zbog cijene, a kvaliteta znamo kakva je, da to na kraju opće nije med nego nekakav pripravak na bazi šećera, govori pčeral Franjo.
Osim upitne kvalitete, tu je i upitno podrijetlo. Oni tvrde, što god se dogodilo, iz principa nikada neće prodavati med po toj cijeni - radije će ga darovati.
Maja Đerek: "Puljak je izigrao ono što je govorio svim građanima"
Ekonomski analitičar: "Rast cijena će usporavati, ali jedna stvar to može pokvariti"
- Zadnjih dvadesetak godina u Hrvatskoj nije bilo inflacije pa nije neobično da se oko naglog rasta cijena dogodila histerija, javnost je reagirala burno. Iako mi ekonomisti znamo da je inflacija poput viroze, dođe i prođe. Mi od devedesetih nismo imali snažan rast cijena, ali nakon pandemije potrošači su htjeli više trošiti. Hrvatska je u smislu potrošnje imala snažan rast potrošnje i 2021. i 2022., a kad je velika sklonost potrošnji, cijene rastu. Očekivali smo to, ali smo očekivali i usporavanje rasta cijena.
- Uvjeren sam da bi se pad cijena dogodio u svakom slučaju. Vjerujem potrošačima, oni bi bili racionalni. Došlo bi do usporavanja u svakom slučaju u cijeloj eurozoni. Uspostavi se ravnoteža ponude i potražnje, to bi se dogodilo svakako. Možemo očekivati nastavak usporavanja i jer potrošači gledaju račune i vide da nemaju dovoljno novca - rekao je Novotny.
- Najugroženije skupine, uglavnom umirovljenici, gledaju to skeptično. Novca očito u kućanstvima ima jer inače ne bi došlo do inflacije. U Hrvatskoj nema dovoljno konkurencije, ponude roba, puno uvozimo i onda mora doći do povećanja cijena - dodao je.
Nestao je Gabriel (19): "Ostavio je mobitel, a inače ga uvijek ima sa sobom"
- Poduzimamo sve mjere i radnje u cilju pronalaska osobe - rekli su kratko iz osječko-baranjske policije.