Poskupljuju domovi umirovljenika

Osnivači domova umirovljenika,
većinom županije, u zadnje su vrijeme povećali cijene smještaja,
tvrdeći da su one i dalje daleko ispod tržišnih cijena, na što su
reagirale pojedine umirovljeničke udruge ocjenivši to udarom na
najsiromašniji dio populacije, uz izražavanje straha da bi moglo doći i
do izbacivanja korisnika koji to ne budu mogli plaćati.

Među domovima koji su poskupjeli su četiri doma u Primorsko-goranskoj
županiji, čija pročelnica Odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica
Marač kaže kako je to bilo nužno jer se cijene nisu mijenjale 14 godina.

“Cijene su porasle prosječno od 10 do 15 posto u višekrevetnim
sobama, te od 20 do 23 posto za jednokrevetne sobe, no još su daleko
ispod tržišnih cijena. Izračunali smo da će domovi sada moći biti
samoodrživi, odnosno da uz decentralizirana sredstva koja se dobivaju iz
državnog proračuna neće trebati izdvajati i oko četiri milijuna kuna
županijskog novca”, rekla je Marač Hini.

Povećavanjem cijena željeli smo povećati pravednost jer su
mirovine svima male, i onima koji žive u domovima i koji nisu tamo.
Pitanje je tko od umirovljenika koji nisu u domovima za 1600 ili 2100
kuna ima tri obroka dnevno, struju, grijanje, toplu vodu i stručnu
pomoć, ističe Marač.

Djeca ne žele nadoplatiti sobe svojim roditeljima

Jednokrevetne sobe s balkonom poskupjele su za oko 600 kuna, pa
sada koštaju 3000 kuna, a svima kojima je to preskupo predložili smo da
se presele u višekrevetne sobe. Naravno da to teško prihvaćaju, a u
pojedinim slučajevima djeca im ne žele nadoplatiti tristotinjak kuna.

Tužno je što tako reagiraju uglavnom djeca koja bi svojim
roditeljima to mogla priuštiti. Primjerice, jednoj korisnici se sin nije
javljao jer je trebao nadoplatiti 180 kuna, kaže Marač.

Unatrag dva mjeseca, od kako su domovi poskupjeli, stiglo je osam pritužbi, i to isključivo korisnika u jednokrevetnim sobama.

Novi model plaćanja koji kreće od početka iduće godine treba
ispraviti neravnopravni status korisnika domova i skratiti liste
čekanja, kako bi se poštivalo načelo pravednosti – da onaj tko ima novca
sam plati svoj smještaj, a država pomogne onima kojima je skrb u
domovima potrebna, a ne mogu je platiti, najavljuje Marač.

Iz Ministarstva socijalne politike i mladih obećavaju da će se
država, kao i do sada, pobrinuti za umirovljenike koji ne mogu sami
plaćati smještaj u domovima.

Nijedan korisnik neće biti izbačen iz doma

Za osobe koje ostvaruju pravo na uslugu smještaja, a ne mogu ga
plaćati, država će sukladno Zakonu o socijalnoj skrbi doplaćivati
razliku do punog iznosa. Dakle, nijedan korisnik neće biti izbačen iz
doma, poručuju iz Ministarstva.

Ministarstvo nema ovlasti utjecati ili na bilo koji drugi način
propisati cijenu usluga smještaja u decentraliziranim domovima, budući
su osnivačka prava nad tim domovima 2001. prenesena s Ministarstva na
županije.

Odluku o promjeni modela poslovanja i povećanja cijena
isključivo donosi Upravno vijeće doma u skladu s odlukama županije, pri
čemu nije dužno o tome tražiti suglasnost ili prethodno mišljenje
Ministarstva.

Decentralizirani domovi financiraju se sukladno Uredbi o načinu
izračuna iznosa pomoći izravnanja za decentralizirane funkcije jedinica
lokalne i područne (regionalne) samouprave i Vladinoj odluci utemeljenoj
na Zakonu o socijalnoj skrbi.

Odluku o minimalnim standardima, kriterijima i mjerilima za
decentralizirano financiranje domova Vlada donosi na početku kalendarske
godine za tekuću godinu.

Županije dofinanciraju svoje domove

Iz dosadašnjih odluka vidi se da su ta sredstva iz godine u
godinu smanjivana, pa su mnoge županije iz vlastitih prihoda
dofinacirale svoje domove.

Po neslužbenim informacijama iz županija, ta bi sredstva zbog
manjka novca u proračunu u idućoj godini mogla biti i prepolovljena.
Stoga ne stoji ocjena Ministarstva da oni ne utječu na formiranje
cijena, ističu nadleži u županijama.

U Primorsko-goranskoj županiji za četiri doma – Kantrida,
Volosko, Veli Lošinj i Krk, u kojima je smješteno 800 korisnika,
decentralizirana su sredstva u ovoj godini iznosila oko 15 milijuna
kuna.

To je bilo nedovoljno pa je županija dodatno izdvojila oko 4,5
milijuna kuna. To su ogromni novci koje bi, kada bi se domovi izdržavali
sami, mogli usmjeriti u druge oblike pomoći, primjerice za poticanje
zapošljavanja žena, invalida, pomoć djeci i sl., navodi Marač.

U strukturi cijena napravili smo razliku pa su znatnije
poskupjele jednokrevetne sobe s balkonom, dok su trokrevetne ostale na
istoj razini ili su pojeftinile, objašnjava voditeljica doma na Kantridi
Marija Maras.

U cijeni više nije dodatak za nepokretne već se ona formira po
stupnjevima usluge. Primjerice, ako netko tko je pokretan želi ručak u
sobu to će dodatno platiti.

Socijalcima troškove snosi država

U domu je 450 korisnika, a među njima je stotinjak tzv.
socijalaca, odnosno onih za koje čitavi trošak snosi ili nadoplaćuje
država. Ostalih 350 sami plaćaju ili im nadoplaćuje obitelj, navela je
Maras.

Po izračunima Ministarstva socijalne politike i mladih, tržišna
cijena smještaja je oko 3900 kuna, a s povećanjem ta se cijena kreće oko
2900 kuna, dakle, još dosta ispod tržišne cijene.

S druge strane, korisnici s povećanjem nisu sretni, što treba
razumjeti jer su mirovine male. Ali, oni koji su na listi i čekaju
smještaj bili bi sretni i s tom cijenom, jer je u privatnim domovima
iznad 4000 kuna, kaže Maras.

U županijskim domovima trenutno je smješteno 11.000 osoba, a na
smještaj se čeka godinama. Cijene su se donedavno kretale već od 1200
kuna, a dom za 4000 kuna bio je među najskupljima.

Država izdvaja 200 milijuna kuna godišnje

Država subvencionira smještaj za 1900 umirovljenika, dok se
godišnje za umirovljeničke domove iz decentraliziranih sredstava ukupno
izdvaja nešto više od 200 milijuna kuna.

Umirovljenika s najnižim mirovinama do 1500 kuna ima 30 posto,
isto je toliko onih koji imaju više od 2500 kuna, dok ih je 20 posto s
mirovinom od 2000 do 2500 kuna.

Analize Ministarstva socijalne politike i mladih pokazuju da u
nekoliko najvećih domova, koji imaju i po 500 korisnika, ima dosta
umirovljenika koji bi mogli platiti veću cijenu smještaja.

Po novom modelu, koji treba profunkcionirati od početka 2015.,
cijene u svim domovima ovisit će o kvaliteti usluge. Svaki dom će
formirati svoju cijenu i objaviti cjenik, ističu u Ministarstvu.

Korisnik koji treba 24-satnu skrb podnosit će zahtjev za dom
centru za socijalnu skrb, koji će potom utvrditi njegove prihode. Ako ni
korisnik niti njegovi zakonski uzdržavatelji nemaju dovoljno novaca,
centar će ga smjestiti u dom, a Ministarstvo će pokriti razliku ili
platiti čitav smještaj.