Naftna mrlja kao tri površine otoka Cresa

Iako se Jadran u potrazi za naftom buši već 40 godina, pojedini predstavnici zelenih udruga, političari, pa čak i neki estradnjaci, sve su glasniji u svojim zahtjevima da se zbog zaštite Jadrana od moguće katastrofe onečišćenja onemogući istraživanje i eksploatacija nafte u Jadranskom moru.

  Barbara Dorić, predsjednica Uprave Agencije za ugljikovodike, smatra kako iza svega ovoga stoje interesni lobiji kojima ne odgovaraju  istraživanja i eksploatacije nafte i plina u Jadranu zbog mogućeg onečišćenja mora te nudi primjer naftne mrlje.

– Godišnje kroz naš dio Jadrana prođe u prosjeku 4 tisuće tankera, od kojih polovica ide u naše luke, a ostatak u Kopar i Trst. Ti tankeri prema podacima Europske komisije i Joint Research centra za razdoblje od 1999. do 2002. u Jadranu u prosjeku naprave 250  izljeva nafte godišnje, a površina naftne mrlje koja pritom nastane veličine je kao tri površine otoka Cresa – objasnila je Dorić.

Safety ocean direktiva

Raspisivanje međunarodnog natječaja za istraživanje plina i nafte u Jadranu te dodjela koncesija zainteresiranim ulagačima, pobudili su velik javni interes, kazao nam je ministar gospodarstva, Ivan Vrdoljak koji smatra da posao tek počinje.

– Još je veliki posao pred nama. Puno toga trebamo naučiti i u Agenciji, ministarstvu, politici od ljudi koji će sudjelovati u ovom projektu i sve to ubaciti unutra. Zadovoljan sam dinamikom kojom ovo sve ide. Nakon potpisivanja ugovora sa zainteresiranim kompanijama koji se očekuje u lipnju tek slijedi posao – rekao je Vrdoljak te naglasio kako će se prije ljeta uvesti novi zakon.

 –Mi ćemo uvesti nove zakone sada prije ljeta i onda je tek posao pred nama koji slijedećih 25, 30 godina otvara perspektive angažiranja mnogih struka koje trebaju u tome biti. To nije Vrdoljakov projcek, to je projekt Republike Hrvatske i znanosti koja se u to treba uključiti.

Zakon o zaštiti priobalja tijekom istraživanja eksploatacije znači jedna dodatna zaštita u ovom procesu po Safety Ocean direktivi Europske Unije i nužno je bilo to donijeti, a nama je bila želja da to napravimo do ljeta – kazao je Vrdoljak.

 Nema plana interevencija, nema zahvata

Ravnateljica Agencije za ugljikovodike Barbara Dorić rekla nam je malo više o samom Zakonu o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika koji je u proceduri.

 – Ključno je da se puno pričalo zadnje vrijeme o Safety ocean direktivi, o implementaciji te direktive u naše zakonodavstvo. Mi smo trenutno korak do toga. Trenutno je u proceduri donošenje Zakona o sigurnosti pri odobalnom istraživanju i eksploataciji ugljikovodika i ono što je ključno što taj zakon donosi jest da iako se ishode sve studije i dozvole, zahvat ne može započeti dok god nema detaljnog plana intervencija, detaljnog za pojedinačni zahvat odobren od nadležnog tijela na razini države kao i osiguranu svu opremu koja može reagirati u trenutku eventualne nezgode – istaknula je Dorić.

 Upravo je reakcija u trenutku ključ svih ovih novih budućih zahvata s obzirom da ništa neće moći započeti dok god na razini lokalnog plana kao i na na razini države nisu osigurani svi potrebni resursi i oprema.

Operativni zahvati bi mogli započeti sljedeće godine, a uključivali bi tri seizmička snimanja.

– Prije istražnog bušenja koje se može očekivati za tri godine potrebno je napraviti 3D seizmička snimanja kako bi se moglo uopće odlučiti o tome gdje će se raditi istražno bušenje. Prvo dakle seizmička snimanja brodom na moru koja traju mjesec dana, onda vrlo kompleksne studije i analize koje traju dvije do tri godine, a na osnovu kojih se definira moguće istražno bušenje kojim će se utvrditi isplative količine nafte ili plina – kazala je Dorić te još jednom istaknula kako će se ovim projektom zajamčiti i ekološka sigurnost čega se najviše pribojavaju protivnici istog projekta.