Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) za sada neće podizati cijenu police dopunskog zdravstvenog osiguranja koja ostaje za sve osiguranike 9,29 eura mjesečno dok su privatnici dijelom poskupjeli, a cijene njihovih polica kreću se od 7 do 37 eura, ovisno o dobi i paketu usluga.
U HZZO-u kažu da imaju 2.146.169 aktivnih polica dopunskog zdravstvenog osiguranja, od toga 1.588.793 polica uz plaćanje, te 557.376 polica na teret sredstava državnog proračuna.
Ističu i da bilježe sve veći broj osiguranika budući da su zadržali istu cijenu, za razliku od privatnih osiguravatelja koji su krajem prošle godine najavljivali povećanje cijene police dopunskog zdravstvenog za više od 20 posto.
– HZZO za sada nema razloga za promjenu cijene police dopunskog zdravstvenog osiguranja i ona ostaje nepromijenjena. Zadnji puta cijena je mijenjana 2013. godine, ističu.
Privatne osiguravajuće kuće najavljivale su da će podići cijenu police u direktnom obraćanju klijentima, ovisno o tome kada pojedinom osiguraniku istječe polica. Kao razlog naveden je porast troškova zdravstvenih usluga povezan sa zakonskim izmjenama početkom nove godine.
Poskupljenje police potvrdili su nam u Wiener osiguranju, Uniqi i Triglav osiguranju, dok su Allianz, Groupame i Generali odgovorili kako trenutno ne planiraju podizati cijene. Većinom ističu cijene polica za mlade, no cijene su im različite za dobne skupine, pa je ona za starije od 65 i trostruko veća u odnosu na 20-godišnjake.
Po web servisu, najskuplju policu nudi Croatia osiguranje za starije građane od 37 eura, no ona uključuje opći preventivni sistematski pregled s laboratorijem i dijagnostikom, pregled doktora medicine i završno godišnje mišljenje, kao i 20 posto popusta u Croatia poliklinikama, te su neograničeno pokriveni svi troškovi participacije.
Dio građana ostvaruje pravo na besplatno dopunsko osiguranje HZZO-a, koje koristi više od pola milijuna hrvatskih građana.
Prema zakonu, plaćanja dopunskog osiguranja oslobođene su osobe sa 100-postotnim invaliditetom, darivatelji organa, darivatelji krvi (muškarci s više od 35 davanja, žene s više od 25 davanja), redoviti učenici i studenti te osobe s prihodima ispod određene granice (prihodovni cenzus).