Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja za energetsku obnovu povuklo 60 posto sredstava više od planiranog

Ministarstvo graditeljstva i
prostornoga uređenja za energetsku obnovu javnih zgrada  u okviru četiri poziva
do sada je osiguralo više od 1,5 milijardi kuna bespovratnih sredstava iz
Europskog fonda za regionalni razvoj. Ugovaranje je još u tijeku, a trenutno je
potpisano više od 800 ugovora. Istaknuto je to na konferenciji „Uspjesi i
izazovi energetske obnove zgrada u RH“ koja je održana danas u Zagrebu s ciljem
prezentacije uspješnih rezultata i primjera dobre prakse.

– Iako
se stalno govori kako Hrvatska ne povlači dovoljno novca
iz EU fondova, Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja je samo u
prošloj godini povuklo 60 posto sredstava više od planiranog, i to upravo za
energetsku obnovu. Znači može se i ne namjeravamo na tome stati. Trenutno se u
Hrvatskoj obnavlja preko 1 300 bolnica, škola, dječjih vrtića i dvorana diljem
Hrvatske, povećana je energetska učinkovitost gotovo 17 000 kućanstava,
obnovljene su brojne odgojno-obrazovne ustanove za gotovo 70 000 djece. – istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva i prostornoga
uređenja Predrag Štromar.

Velimir Žunac, državni
tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije  istaknuo je kako je gotovo 1,1 milijardu kuna iz EU fondova
izdvojeno za energetsku obnovu i korištenje obnovljivih izvora energije u
zgradama javnog sektora, za što je potpisano 584 ugovora. Dodao je kako se do
kraja ove godine planira i objava poziva za energetsku obnovu obiteljskih kuća, pri čemu će financijska
sredstva za navedeni poziv iznositi 30
milijuna eura, a radi se o prvom pozivu koji se planira u potpunosti
financirati sredstvima Europske unije.

– Zakonom o energetskoj
učinkovitosti i Pravilnikom o sustavu obveznih shema ušteda želimo ubrzati
procese ostvarivanja novih energetskih ušteda koje su jedan od načina
smanjivanja energetskog siromaštva za one koji nemaju mogućnosti osigurati
adekvatne uvjete grijanja ili hlađenja u svojim domovima. – istaknuo je Ivo
Milatić, državni tajnik u Ministarstvu zaštite okoliša i energetike.

Na konferenciji je istaknuto
kako energetsku obnovu zgrada u Republici Hrvatskoj prate brojni izazovi koju
uključuju nedostatak kvalificirane radne snage od gotovo 30.000 radnika,
nedostatan broj građevinskih tvrtki, rast cijena za toplinsko-izolacijski
materijal od 15 posto, rast cijena radova pri čemu pojedine ponude izvođača
premašuju i 30 posto procijenjenu vrijednost radova. Ipak, unatoč izazovima,
postoje brojni pozitivni primjeri poput Osječko-baranjske županije, Međimurske
i Varaždinske županije koje su najuspješnije županije prema pokazateljima
dodijeljenih bespovratnih sredstava i velikim postotcima ostvarenih ušteda.

Republika Hrvatska u sklopu
Nacionalne razvojne strategije 2030. postavila je strateške ciljeve o prelasku
na pametno, kružno i klimatski otporno društvo, razvoj zelene infrastrukture i
rješenja temeljnih na prirodi te povećanje energetske učinkovitosti u
zagradarstvu i transformacija sadašnjeg fonda zgrada ka zgradama gotovo nulte
energije.