Ne bacaj, vraćaj: Uvođenje kružnog gospodarstva nikad potrebnije

Implementacija kružnog gospodarstva u Splitsko-dalmatinskoj županiji bila je tema današnjeg okruglog stola održanog u HGK – Županijskoj komori Split. Događaj je Hrvatska gospodarska komora organizirala skupa sa svojim članicama s ciljem okupljanja svih dionika nužnih za uspostavu kružnog gospodarstva, a kako bi zajednički razmotrili potrebe industrije za korištenje otpada kao resursa, mogućnost nabave pojedinih vrsta otpada u RH te mogućnost njegovog recikliranja.

Naime, u vrijeme kada je zbog utjecaja pandemije, ali i ratnih zbivanja u Ukrajini sve teže doći do sirovina na tržištu Hrvatske i Europske unije, potrebno je maksimalno iskoristiti vrijedne frakcije otpada kako bi ostvarili ekološku i gospodarsku korist.

– Održivo i kružno gospodarstvo globalno je aktualna tema. Moramo na tome svi skupa poraditi i osvještavati naše poduzetnike i građane kako bi ostvarili zadatak koji je Europska komisija zadala, a to je da se do 2030. godine 60 posto komunalnog otpada reciklira i ponovno stavlja u upotrebu. Ovaj okrugli stol je jedan od načina kako razmjenom iskustava i primjerima dobre prakse pokazati kako se može ponovno reciklirati i zatvoriti cijeli jedan krug. – poručio je predsjednik HGK – Županijske komore Split Joze Tomaš.

Podršku skupu i odabiru teme kružnog gospodarstva, koje je, kako je rekao, budućnost i ne samo pitanje otpada već i promjene cijele paradigme, izrazio je i zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić.

– Ovi skupovi koje je inicirala HGK odlična su prilika da se tvrtke informiraju i dobiju inpute od važnosti za kreiranje poslovanja. Ujedno treba kontinuirano raditi i na svijesti potrošača te ih educirati i poticati na kupnju proizvoda koji se mogu ponovno koristiti. -, rekao je predstavljajući aktivnosti Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost načelnik Sektora za gospodarenje posebnim kategorijama otpada Zvonimir Majić.

Zakonodavstvo u RH u domeni kružnog gospodarstva predstavila je voditeljica Službe za dozvole i prekogranični promet otpadom Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Nela Palarić, dok je o tržištu sekundarnih sirovina govorila Vesna Petrović, direktorica tvrtke Folder d.o.o. Zagreb.

Da je ovo tema i priča u koju se svi moramo uključiti potvrdio je i predsjednik Grupacije za kružno gospodarstvo HGK Anđelko Švaljek, iz tvrtke Regeneracija.

– Kružno gospodarstvo je prepoznato kao jedan od ključnih alata u borbi protiv klimatskih promjena, u zaštiti okoliša i održivom poslovanju. Drago nam je da imamo priliku predstaviti tvrtke, projekte i modele koji funkcioniraju i već imaju određene uspjehe, ali i čuti potrebe s terena, od strane komunalnih i drugih tvrtki, jer se svi moramo uključiti u ovu priču. Interes nam je zajednički. Kružno gospodarstvo nema alternative. – rekao je Švaljek.

Održavanje skupa pozdravio je i prvi čovjek splitske Čistoće, direktor Ivica Karoglan.

– Dobro je da se ovakva događanja održavaju i da budu javno popraćena, jer trebamo mijenjati paradigmu o gospodarenju otpadom. Čistoća sakuplja otpad, to je naš zadatak, grubo sortiranje i predavanje onima koji su od nas kvalitetniji, pametniji, tehnološki razvijeniji i financijski jači. Naš proizvod se predaje koncesionaru za nula kuna. – kazao je Karoglan.

Primjeri dobre prakse

Da Splitsko-dalmatinska županija ima odlične primjere kako se tvrtkama koje primjenjuju principe kružne ekonomije višestruko isplati organizirati poslovanje koje i dalje donosi prihode, a istovremeno nadomješta nedostatak sirovine i bitno utječe na očuvanje okoliša, pokazali su primjeri dobre prakse.

Jedan od promotora kružnog gospodarstva je najveći proizvođač cementa u državi – Cemex Hrvatska.

– Cemex sudjeluje u kružnoj ekonomiji gospodarenja otpadom ili nusproizvodima koji dolaze iz drugih industrija i ugrađuje ih u svoj konačni proizvod. – rekla je predstavljajući aktivnosti Cemexa na polju kružnog gospodarstva predstavnica tvrtke Radojka Tomac.

Važnost kružnog gospodarstva i upotrebe reciklata odavno je prepoznao i solinski proizvođač plastičnih komponenti za auto industriju AD Plastik.

– Mi već deset godina sustavno kroz naša integrirana izvješća izvještavamo i transparentno se odnosimo prema zbrinjavanju otpada i upotrebi recikliranih materijala u našim proizvodima. Možemo reći da preko 80 posto otpada zbrinemo, od čega se 50 posto reciklira, dok su kod upotrijebljenih sirovina u prošloj godini više od 15 posto bili reciklati. – rekao je pomoćnik Uprave AD Plastika odgovoran za istraživanje i razvoj Leo Bočkaj. 

Da je tema itekako goruća i živa, izazovi brojni, a skupovi poput ovog i komunikacija nužni, potvrdila je i živa rasprava te do zadnjeg mjesta popunjena dvorana splitske Komore. A za pohvalu je i praćenje cijelog skupa od strane učenika splitske srednje Škole za dizajn, grafiku i održivu gradnju.

Budući da je postizanje ciljeva kružnog gospodarstva uvjetovano međusobnom suradnjom svih uključenih u lanac vrijednosti, kako su u više navrata naglasile Tamara Kelava i Gordana Pehnec Pavlović iz HGK koje su vodile i moderirale skup, jedan od zaključaka je pokretanje  razgovora zainteresiranih strana radi proširenja povratne naknade na određenu vrste ambalaže od plastike i stakla te otpadni tekstil, kako bi se prikupljali u posebnim spremnicima kroz reciklažna dvorišta.