Digitalni euro dolazi i mijenja način na koji plaćamo, evo što sve trebate znati

Dok se europski dužnosnici vraćaju s ljetnih odmora i pripremaju za uobičajeni rujanski nalet lobista, ove godine ih na vratima čeka neočekivani igrač – Europska središnja banka (ESB), piše index.hr.

Glavna tema na dnevnom redu je digitalni euro, elektronička verzija gotovine koja izaziva snažan otpor banaka i desno orijentiranih političara, piše Politico. U Bruxellesu se očekuje intenzivna rasprava jer zemlje članice EU-a žele do kraja godine postići dogovor o njegovom funkcioniranju, dok ključnu riječ ima i Europski parlament, gdje se pregovori zahuktavaju ove jeseni.

Digitalni euro nije samo novi način plaćanja, već i projekt s dubokim geopolitičkim implikacijama. U svijetu u kojem gotovina polako nestaje, ESB strahuje od gubitka kontrole nad monetarnom politikom. Banka stoga snažno promiče digitalnu valutu, tvrdeći da bi pasivnost dovela do ovisnosti EU-a o američkim kartičarskim divovima poput Vise i Mastercarda, ali i tehnološkim gigantima gladnima podataka poput Mete, Applea i X-a.

Povratak Donalda Trumpa u Bijelu kuću dodatno je pojačao zabrinutosti. Trump je nedavno potpisao zakon “Genius Act” koji potiče razvoj stabilnih kriptovaluta (stablecoina), što predstavlja izravnu konkurenciju euru, posebno u međunarodnim plaćanjima.

Digitalni euro je virtualna verzija eura, izdan od strane ESB-a, sa istom vrijednošću kao fizički novac. Namijenjen je plaćanjima i prijenosu novca putem aplikacije – digitalnog novčanika – a ESB vodi evidenciju o vlasništvu, što ga čini sigurnijim od gotovine.

Za razliku od današnjih bankovnih računa, gdje je novac većinom posuđen kroz kredite, digitalni euro bi bio stvarno vaše sredstvo u digitalnom trezoru, što znači da ga nitko drugi ne bi mogao posuditi. Plaćanja bi postala jednostavnija, izravna i bez posrednika poput Vise i Mastercarda, čime bi se prekinula dominacija privatnog sektora nad digitalnim plaćanjima.

Iako ESB stoji iza inicijative, konačni zakonski okvir mora donijeti Europski parlament i vlade članica. Zastupnici izražavaju zabrinutost zbog privatnosti i mogućeg nadzora građana, dok bankarska i financijska industrija ističe troškove implementacije i mogućnost gušenja inovacija u platnoj industriji.

Sve to najavljuje žestoku raspravu u nadolazećim mjesecima, no s obzirom na to da Parlament ne planira donijeti konačan stav prije svibnja sljedeće godine, digitalnim eurima vjerojatno nećemo plaćati prije 2028. godine, piše index.hr.