Article
Zbog korone ste izgubili osjet mirisa? Liječnik otkrio kako ga možete vratiti
Naša nas osjetila miris, vid, sluh, okus i dodir, povezuju sa svijetom u kojem živimo, sa samim životom. Osjetila su povezana i s emocijama, pa zbog toga gubitak osjeta mirisa nakon zaraze koronavirusom predstavlja ogroman problem.
Kod nekih pacijenata osjet mirisa u međuvremenu se vratio, ali omiljeni mirisi sada su drugačiji, čak i neugodni, piše N1.
Dobra vijest je da su olfaktorni neuroni, s pomoću kojih osjećamo miris, sposobni za regeneraciju. Loša vijest je da se neće kod svih vratiti na razinu na kojoj su bili prije obolijevanja od covida, rekao je Leo Newhouse, doktor neurologije sa sveučilišta Harvard, koji je specijaliziran za oporavak pacijenata nakon teških bolesti.
On tvrdi da pacijenti s postvirusnim gubitkom mirisa imaju otprilike 60 do 80 posto šansi vratiti dio svoje funkcije mirisa u roku od godinu dana. Budući da se osjet mirisa obično smanjuje zbog starosti, oporavak bi mogao trajati duže za starije odrasle osobe.
Da bi ponovno “probudili” nos, većina specijalista preporučuje trening mirisa, svakodnevnu rutinu mirisanja esencijalnih ulja poput limuna, eukaliptusa, ruže. Ako patite od gubitka mirisa, nemojte se obeshrabriti ako neke od esencija mirišu drugačije od onoga što ste očekivali: izobličenja povezana s gubitkom mirisa (troposmija) nisu rijetka.
“Ako uopće ne osjećate miris ulja, pokušajte se sjetiti mirisa; drugim riječima, uključite svoj um u izazivanje osjeta mirisa. Kad jedete, ako ne možete osjetiti čitav niz okusa jela, obratite pozornost na osnovne – slatke, gorke, kisele, slane – kao i na strukturu hrane i osjećaj nepca. Ovo će vam pomoći usredotočiti se na ono što još uvijek možete okusiti, a ne na ono što ne možete”, piše dr. Newhouse.
On je dao i nekoliko osnovnih savjeta za one kojima se osjet mirisa sporo vraća:
• Posavjetujte se sa stručnjakom za uho, grlo i nos.
• U svoje kuhanje uključite što više začina.
• Zadržite nadu u oporavak.
• Njegujte osjećaj zahvalnosti: preživjeli ste potencijalno smrtonosnu bolest.
• Jedite hladnu ili hranu sobne temperature
• Izbjegavajte prženu hranu, pečeno meso, crveni luk i češnjak, jaja, kavu i čokoladu, koja su neka od najgorih hrana za parosmičare
• Probajte bljutavu hranu kao što su riža, tjestenina, netostirani kruh, povrće skuhano na pari i običan jogurt
Također, nedostatak vitamina B12 može dovesti do olfaktorne disfunkcije i djelimičnog ili potpunog gubitka mirisa. Uključite dovoljno izvora vitamina B12 u svoju prehranu – jedite namirnice poput ribe, piletine, mlijeka, jogurta i sira. Ako ste vegan ili vegetarijanac, obratite se liječniku o dodacima prehrani kako biste nadomjestili nedostatak ovog vitamina.
Studije su pokazale da pušenje može dodatno oštetiti i osjet mirisa i osjet okusa. Ostavljanje cigareta je stoga siguran način da poboljšate osjet mirisa.
Pandemija koronavirusa donijela i novu fobiju
Smatra se da je naziv poremećaja potekao iz studije objavljene u Asian Journal of Psychiatry u prosincu 2020.
Simptomi koronafobije
Istraživači su identificirali tri komponente ove specifične vrste anksioznosti: stalna briga, koja prouzrokuje simptome poput lupanja srca, promjene apetita i vrtoglavice, zaokupljenost brigama i strahovima kao i izbjegavanje drugih osoba, a sve je to direktno povezano s dobivanjem ili širenjem koronavirusa.
Osobe a koronafobijom mogu izbjegavati odlazak na javna mjesta, dodirivanje površina ili ulazak u zatvorene prostore s drugim ljudima, čak i ako se smatra da je rizik mali.
Također će vjerojatno pokazati pretjerano ponavljanje ponašanja poput pranja ruku ili čišćenja, gdje se to radi opsesivno.
Narušava kvalitetu života
Istraživači objašnjavaju da koronafobija “može da narušiti kvalitetu svakodnevnog funkcioniranja pojedinca”. Drugim riječima, može preuzeti čovjekov svakodnevni život.
Prema istraživanju iz veljače 2021., jedna osoba s koronafobijom tri puta dnevno je čistila masku za lice metanolom – zbog čega je teško oboljela od udisanja opasnih isparavanja.
Dobra vijest je da se, poput ostalih anksioznih poremećaja, i koronafobija može liječiti. To se može postići putem Kognitivno bihevioralne terapije (KBT), a tako se rješavaju slične fobije povezane s čistoćom i bakterijama.
Otvorenje prvog društvenog centra u Imotskoj krajini: Za ožujak najavljeno 28 radionica, fizioterapeutske vježbe i psihološka pričaonica
Prostor općine Lovreć postaje zajednički prostor namjenjen svim građanima kojeg će moći obogatiti idejama i vještinama.
Na svečanom otvorenju bit će predstavljen plan rada i aktivnosti Društvenog centra Laurentius kojeg će prezentirati voditeljica projekta Antonia Rukavina, dok će načelnica općine Lovreć Anita Nosić objasniti ulogu općine u razvoju lokalne zajednice. Voditelj Društvenog centra Laurentius Rafael Gudelj će prezentirati teme radionica i dnevnih boravaka u ožujku.
Neke od tema kreativnih radionica su izrada kamenih kućica, osmišljavanje slikovnica sa školarcima i djecom s posebnim potrebamam iz Centra za odgoj i obrazovanje “Slava Raškaj”, izrada uskršnjih ukrasa za blagdanski stol, radionice recikliranja starih guma u posude za cvijeće i brojne druge.
U sklopu projekta velika važnost se posvećuje edukativnim sadržajima poput radionice razvrstvanja otpada koju će organizatori provesti u suradnji s Osnovnom školom Silvija Strahimira Kranjčevića u Lovreću.
Cilj suradnje između lokalnih udruga i općine Lovreć je revitalizacija Imotske krajine na korist građana.
Projekt traje od studenog 2020. do studenog 2022. godine. Ukupna vrijednost projekta je 1.908.272,42 kuna, a sredstva su osigurana iz Državnog proračuna Republike Hrvatske (15%) i Europskog socijalnog fonda (85%) u okviru poziva „Prostori sudjelovanja – razvoj programa revitalizacije prostora u javnom vlasništvu kroz partnerstvo OCD-a i lokalne zajednice.