Article

//www.dalmacijanews.hr/files/62aae92118d1cb2d888b45b2/80
Foto: Ivana Ivanović/DalmacijaNews

Razgovor s hrvatskim fotografom umjetnina Zoranom Alajbegom koji je živo graditeljsko tijelo splitskog Kampusa zauvijek utisnuo na fotografijama

Autor je fotografija u brojnim monografijama, katalozima i časopisima. Posebno se istaknuo fotografijama za kataloge umjetničkih izložbi
Veliki entuzijast, duhoviti, talentirani i samozatajni umjetnik koji je svoje prve radove izložio očima javnosti s nepunih sedamnaest godina unutar izložbe Prometne škole koju je i sam pohađao, utisnuo je zauvijek na svojim fotografijama arhitekturu splitskog Kampusa. Fotograf umjetnina Zoran Alajbeg jučer je svečanim otvorenjem svoje izložbe ART&tektura proslavio Dan Sveučilišta u Splitu. Autor je fotografija u brojnim monografijama, katalozima i časopisima. Posebno se istaknuo fotografijama za kataloge umjetničkih izložbi. Zaposlen je u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika Split, te kao fotograf surađuje s nizom kulturnih institucija u zemlji i inozemstvu. Član je Hrvatske udruge likovnih umjetnika primijenjenih umjetnosti i Hrvatske udruge likovnih umjetnika Split.

Već više od petnaest godina Alajbegov rad se može pratiti kroz brojne izložbe i publikacije s tematikom kulturne baštine. No usporedo s profesionalnim radom, Alajbegovo nagnuće poetičnom izrazu godinama ga vuče prema nešto drugačijem pristupu fotografiji. Oni koji ga dobro poznaju, znaju da ga se u određeno vrijeme i pri određenim vremenskim ne/prilikama može pronaći samo na splitskim ulicama u potrazi za zanimljivim kadrom.

Rođen u splitskom Manušu od djetinjstva motivi fotografiranja bili su usko vezani za Palaču, za detalje arhitekture, za ljude koji su živjeli, dolazili ili samo prolazili kroz nju. Svojom fotografskom vizijom ovaj poznati hrvatski fotograf iznosi ono neobično, nesvakidašnje iz dobro nam poznatih vizualnih situacija kojima smo kao (polu)svjesni promatrači svakodnevno izloženi.

Zorana smo usred izložbe zatekli u sjajnom raspoloženju, ozarenom licu i u potpunosti spremnog na seciranje svojih emocija i radova u razgovoru.


Već više od petnaest godina vaš rad se može pratiti kroz brojne izložbe i publikacije s tematikom kulturne baštine izuzev izložbe “Lice grada“  i izložbi “Transponiranje pejzaža“. Naposljetku, zaposlenje u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu vas je tematski usmjerilo i na neki način specijaliziralo za tu vrstu fotografije, no kada se javio interes za graditeljskim tijelom splitskog Kampusa?

 - Ovo je prikaz rada van moje djelatnosti, van mog profesionalnog objektiva. Nažalost imao sam malo prilika kroz život za neke svoje jedinstvene kreacije i kako sam često bez fotoaparata kad nisam na poslu desilo mi se da u zadnjih 15. godina najbolje fotografije slikao bez fotoaparata. I ove koje nisam napravio pamtim i jako mi dobro stoje u sjećanju, a ove koje san napravio eto tu su i na kraju ljudima se više sviđaju slike koje nisam napravio jer one pričaju priču. Sami interes prema splitskom Kampusu krenulo je od jedne osobe koja na Sveučilištu radi na odsjeku za odnose s javnošću, gospođe Željke Sijerak Radas. Mi smo se upoznali dok je ona radila kao voditelj marketinga u Galeriji Meštrović i kad se zaposlila na Sveučilište uslijedio je poziv vezan za moje fotografiranje Sveučilišta. Na početku suradnje nisam joj htio priznati da imam slike Kampusa od samih početaka gradnje no kasnije sam ipak svoje fotografije podijelio. S tim se ona jako oduševila i to je bio početak jedne odlične priče i suradnje radi koje danas i jesmo tu. Da nije bilo nje ja ne bi bio u prigodi zabilježiti ovo predivno graditeljsko tijelo svojim objektivom.

Vaša velika inspiracija je Split. Možete li nešto više reći o vašem umjetničkom pogledu na njega?

- Oduševila me slika Emanuela Vidovića Splitska luka u sfumatu i ona je toliko impresivno djelovala na mene da sam sebi rekao “Ja sfumata moram raditi“. I upravo je time potaknuta izložba u Salonu Galić “Lice grada“. Ja sam i dalje nastavio te jedinstvene prikaze Splita fotografirati ali nažalost nisam ih još imao prilike prikazati te se nadam da će jednoga dana i to doći. Ali sami taj pogled na Split dolazi iz jedne velike ljubavi prema tom gradu. Rođen sam u Manušu u velikoj familiji od nas 12 u četrdeset kvadrata tako da san cijelo svoje djetinjstvo proveo u Dioklecijanovoj palači na ulici koja mi je ujedno i veliki motiv stvaralaštva.


Kako doživljavate vašu suradnju s kustosima, na otvorenju izložbe pridružio vam se kustos prof. Dalibor Prančević s kojim često surađujete i koji djela koja vi snimite fotografijom tekstualno interpretira? Koliko su vaše interpretacije komplementarne? Vaša osobna razlika u radu s kustosom i direktno s umjetnikom.

- Mislim da su najveća vrijednost i napredak u mom fotografskom radu upravo proizašli iz suradnji s kustosima. Kroz taj proces nisam samo izgrađivao svoj rad, oblikovao sam i sebe kao osobu koja fotografijom prikazuje nečije djelo. Prenositi umjetnički rad fotografijom zapravo je jedna velika odgovornost bilo da su u pitanju stari majstori ili recentni umjetnici koji će svoj rad gledati u katalozima i biti zadovoljni onime što vide i ćute. Moram spomenut da u radu  na fotografijama umjetničkih djela postoji još jedna dimenzija, a to je ona direktna s umjetnikom, bez kustosa. Ta dimenzija ima nekih drugih čari jer vam tada umjetnik daje na slobodu da dio sebe ugradite u njegovo djelo bez ikakvih sugestija i ograničenja.

Uvijek me zanimalo snimaju li fotografi nešto za sebe, neke posebne fotografije koje vam je teško podijeliti s javnosti?

- Apsolutno ih imam. Imam fotografije koje čuvam koje su baš moje, autorske, ali moram vam reći da nije bilo jednog mog posjeta u sedmom razredu osnovne škole u Galeriji umjetnina u Lovretskoj ulici možda se nikad ne bi fotografijom ni bavio. Od samih početaka su me fotoaparat  i fotografija zanimali i baš zbog toga ima od nekolicine slika koje čuvam za sebe slike s jednim malim fotoaparatom na kojima je zabilježen taj posjet Galeriji umjetnina.

S obzirom na to da je otvorenjem vaše izložbe proslavljen Dan Sveučilišta u Splitu ima te li par savjeta za mlade entuzijaste u fotografiju?

- Fotografija je na neki način danas zahvaljujući tehnologiji postala pristupačna. Ja moram napomenut da sam ja više bio klasični fotograf nego digitalni ali vam isto tako kažem da ja uopće ne žalim za onim klasičnim fotografijama. Ja ne znam što je falilo onim starim klasičnim fotografijama. Dapače ta je tehnologija pojedinim ljudima koji nemaju uvjete pružila mogućnost bavljenja fotografijom. Ja bi svakome preporučio bez obzira na vrijednost njegove opreme, oko je oko, ruka je ruka, i neka se ne zanosi s time. Ja prvi volim imati fotoaparat, ali često napravim bolje fotografije s mobitelom.
hr Thu Jun 16 2022 10:31:05 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c1803018d1cb72d38b45c0/80
Foto: Luka Mladinić

Prvi Ljetni dani mladih downića: Modeli nosili odjeću hrvatskih brendova

U okviru programa održane su i likovne radionice, igrale su se društvene igre, izrađivao nakit, pjevalo se, plesalo, crtalo
U okviru 1. Ljetnih dana mladih downića, sinoć je na splitskim Stinicama održala modna revija u kojoj su upravo oni bili glavne zvijezde. U bogatom programu s revijom kao središnjim dijelom sudjelovali su mladi downići Splitsko-dalmatinske, Zadarske i Dubrovačko-neretvanske županije.

Inače, ovogodišnji Ljetni dani mladih downića trajali su tri dana, od 30. lipnja do 2. srpnja. U okviru programa održane su i likovne radionice, igrale su se društvene igre, izrađivao nakit, pjevalo se, plesalo, crtalo, a bio je i tkz. beauty day koji ih je pripremao za navedenu veliku reviju na kojoj su modeli nosili odjeću hrvatskih brendova.

hr Sun Jul 03 2022 13:44:11 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c14d4118d1cb8ed38b4584/80
Foto: MDF

Zatvoren je Međunarodni dječji festival u Šibeniku

Dva tjedna zabave i učenje privedeno je kraju uz pjesmu i ples, suze radosnice i tugu zbog rastanka na godinu dana

Uz pjesmu dječjeg zbora Zdravo maleni i izvedbu nagrađivane predstave 'Beskrilci u oblacima' Istarskog narodnog kazališta u Puli zatvoren je 62. Međunarodni dječji festival u Šibeniku. Dva tjedna zabave i učenje privedeno je kraju uz pjesmu i ples, suze radosnice i tugu zbog rastanka na godinu dana. 

- Puno je bilo smijeha, igre, predstava, filmova, crtanja i šaranja. I padova, sladoleda, kašnjenja na predstave. Skupoga parkinga i soka, barem kako kaže mama, poručila su djeca s ljetne pozornice netom prije nego što će ovogodišnji program proglasiti zatvorenim, ali samo do iduće godine kad će organizatori nastojati premašiti broj od gotovo 140, programa, 300 izvedbi, tisuću djece na radionicama, devet zemalja Europe i još mnoštvo velikih brojeva koje su obilježili 62. MDF.

Iznimna sreća

Nije bilo lako, ali isplatilo se. Svaki od 14 dana sa sobom  je donio neke nove dječje radosti, ispisao nove najljepše stranice dnevnika dječjeg odrastanja, roditeljima izmamio najponosnije osmijehe. „Bio bih nepošten kad ne bih čestitao svim ovim dobrim ljudima u organizaciji Festivala. Odradili ste divan, krasan repertoar, izdržali ste puno. Znam da ste se umorili. Zahvaljujem se i  građanima Šibenika, svim ljudima u gradu koji čini biser naše županije. Festival je nakon dvije godine prošao u veoma divnom tonu, nije bilo epidemioloških mjera. Iznimno sam sretan, nadam se da ste i vi.  Igrali ste se, zabavljali i vidimo se iduće godine u još većem broju i s puno novih igara', poručio je s ljetne pozornice župan šibensko – kninski Marko Jelić.

Rijeka djeca prošla je Festivalom bilo kao publika pred daskama koje život znače u Hrvatskom narodnom kazalištu u Šibeniku, na ljetnoj pozornici s katedralom svetog Jakova iza leđa, na Poljani ispred najboljih uličnih izvođača koje Lijepa naša ima, bilo kao glavni likovi radioničkog programa krojenom prema njihovim interesima, bilo kao izvođači na pozornicama koje će im obilježiti djetinjstvo i izgraditi ih u osobe kakve tek trebaju postati.

Međunarodni dječji festival više je od dvotjedne zabave s početka ljeta. Ono je učenje, igranje, druženje, odrastanje, plakanje i smijanje. Festival su neka nova znanja, prijateljstva, ljubavi i odrastanje. MDF je najljepša slika djetinjstva. Tu se roditelji uče opuštenosti gledajući potomke kako postaju najbolja verzija sebe.

MDF je profesionalno usavršavanje i pokazivanje, prenošenje stečenog znanja generacijama koje dolaze. Ove godine Festival su bili Mario Kovač, Damir Urban, Davor Gobac, Olja Savičević Ivančević,  Petra Radin, Dinka Jeričević, Irena Bralić, Tisja Kljaković Braić, Anamarija Asanović, Marija Pajić, Ria Trdin, Saša Cei, Dubravka Švob, Igor Rudan, Antonija Blaće, Mila Elegović, Darija Knez Rukavina,  Ana Vukšić, Ivana Bakal, Jadranka Lacković, Željko Šturlić, Nadana Jelić, Lena Lekše, Karolina Hotkova, Honza Prihoda, Milan Bukovac, Dijana Nazor Čorda, Nik Titanik, Manuela Pauk, Nikolina Hrga i mnogi drugi koji su pod svoje primili tisuće djece dijeleći s njima prostor i vrijeme za prenošenje znanja.

Vrijedi svake kapi znoja

Međunarodni dječji festival u Šibeniku je cjelogodišnji posao, cjeloživotna ljubav. Otvorila ga je predstava 'Napokon orkestar' Petra Radin u izvedbi  Zagrebačke filharmonije. Predstava je rađena ciljano za MDF, a isto se dogodilo se Programom trgova i ulica Marija Kovača koji je probrao najbolje ulične artiste i pozvao iz da kreiraju sadržaj za Šibenik.

A kad ciljano izdvajate svoje vrijeme i znanje, onda to radite samo za stvari koje vrijede, a Međunarodni dječji festival u Šibeniku vrijedi svake kapi znoja. 

- Na pragu ulaska u 15. dan mislim da možemo biti zadovoljni s onim što smo uspjeli kao organizatori pružiti našoj publici, našoj djeci. Uspjeli smo realizirati praktički sve programe koje smo planirali. Dogodilo se otkazivanje gostiju iz Španjolske, ali sve ostalo smo uspjeli, potvrdio je Jakov Bilić, ravnatelj Hrvatskog narodnog kazališta u Šibeniku pod čijim se okriljem Festival održava, a uz pomoć sponzora, pokrovitelja, donatora, malih i velikih  pojedinaca i tvrtki koji su pružili najviše što su mogli.

Iza nas je ostalo vrijeme koncerata i radionica za bebe, večeri u kojima su nam čitali važni Šibenčani i njihovi gosti, vrijeme festivalskih zastava i čarolije na ulicama i trgovima Krešimirovog grada. Sad je vrijeme za stvaranje nove čarolije za novih 14 dana 2023. godine!

hr Sun Jul 03 2022 10:03:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c1331a18d1cb93d08b4634/80
Foto: FB

Svečano otvoreni 25. “Glumci u Zagvozdu”: “Atmosferu je ovdje nemoguće opisati, čaroliju Zagvozda se mora doživjeti”

U programu su i ove godine mnoge zanimljivosti, među ostalim koncerti nacionalnih ansamblova Lado i Tanec
Svečanim otvaranjem uz izložbu “Zagvozd… tragom srca” autorice Suzane Ajhner Starčević te predstavom “Jel’ tako Zorane?” kazališta Moruzgva i kazališta Marina Držića Dubrovnik, započelo sinoć pred punim gledalištem već 25. izdanje "Kazališnih susreta Glumci u Zagvozdu".

- Pokrenuti i vođeni entuzijazmom Vedrana Mlikote, uz volonterski angažman njegovih sumještana i brojnih prijatelja susreti glumaca u Zagvozdu rasli su iz godine u godinu i postali su istinski kulturni fenomen. Brojke glumaca, ansambala i kazališnih skupina kao i publike koja je u proteklih 25 godina ispisala povijest Festivala su impresivne - kazala je u ovoj prigodi ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek

- Želim da još dugi niz godina s jednakim entuzijazmom domaći kazališni, ali i brojni likovni i glazbeni umjetnici, privučeni toplom gostoljubivošću domaćina i magičnom ljepotom zabiokovskog krajolika, obogaćuju svakodnevicu ovoga kraja. Atmosferu u Zagvozdu je nemoguće opisati, čaroliju Zagvozda se mora doživjeti. Hvala Vedrane Tebi i svim tvojim sumještanima - poručila je ministrica.

U programu su i ove godine mnoge zanimljivosti, među ostalim koncerti nacionalnih ansamblova Lado i Tanec, predstava Zijaha Sokolovića ‘Glumac… je glumac… je glumac’, gostovanje HNK Split, dok je završna večer uz koncert Amire Medunjanin.  

Ulaz je besplatan, bitno je samo požuriti i uhvatiti mjesto.
hr Sun Jul 03 2022 08:11:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/62c126d718d1cb73d38b456d/80

Moć divizme je u njenim cvjetovima, liječi bolesti dišnog sustava, nagluhost, mokrenje u postelju kod djece...

Lijek je kod astme, hripavca, bolesti jetre i slezene. Liječi bolesti očiju, bolesti mokraćnog mjehura i bubrega, te pomaže za jačanje bolesnih živaca
DIVIZMA (lat.naziv - Verbascum sp.)
Drugi nazivi: žutocvijet, vučiji rep, svijećnjak, divlji duhan...

Divizma je dvogodišnja biljka iz porodice zijevalica. Ima izduženu stabljiku i žute cvjetove. Cvate od lipnja do kolovoza. Široko je rasprostranjena biljna vrsta.

Sadrži velik broj antioksidansa, poput saponina, glikozida, flavonoida, tanina, cinka, selena, vitamina C.

Moć divizme je u njenim cvjetovima, koji se beru za suha vremena i naglo suše da ne potamne. Listovi i korijen koji se vadi u jesen koristi se za izradu losiona, krema i masti za vanjsku upotrebu.

Mnoga istraživanja i narodna predaja pripisuju ovoj biljci razna ljekovita svojstva. Koristi se kod bolesti dišnog sustava, pospješuje iskašljavanje, djeluje protuupalno. Lijek je kod astme, hripavca, bolesti jetre i slezene. Liječi bolesti očiju, bolesti mokraćnog mjehura i bubrega, te pomaže za jačanje bolesnih živaca.  Mladim djevojkama regulira mjesečnicu. Dobra je u borbi protiv hemeroida. Poboljšava sluh, a koristimo je tako da nekoliko kapi svježe biljke nakapamo u uho. Djeci koja mokre u postelju nakapamo 15-20 kapi na kocku šećera i dajemo da pojedu prije odlaska na spavanje. Cvjetove možemo namočiti u rakiju i koristiti za masažu protiv reume.


ČAJ OD DIVIZME
Jednu malu žlicu cvjetova divizme preliti s 200 ml uzavrele vode. Ostaviti poklopljeno 10-ak minuta. Procijediti i piti više puta dnevno po jednu šalicu.

MACERAT OD DIVIZME
Preliti 2-3 velike žlice svježih ili osušenih cvjetova s 2 dl maslinova ulja. Držati na suncu 21 dan. Nakon toga procijediti i koristiti za upale uha i nagluhost.

hr Sun Jul 03 2022 07:20:24 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .