Alarmantni podaci: U Hrvatskoj nedostaje stotine liječnika

Obiteljskih liječnika i ginekologa je svakim danom sve manje i
sve su stariji. Zadnjih 25 godina Hrvatska bilježi stalni pad broja
zaposlenih liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti (PZZ) te se omjer
liječnika u primarnoj i sekundarnoj zdravstvenoj zaštiti povećao na 1:3.
Neulaganje u PZZ, od kojeg se očekuje da zbrine 80% zdravstvenih
potreba hrvatskih građana kako bi se rasteretio skuplji bolnički sustav,
dovelo je do neracionalnosti u zdravstvu, manje dostupnosti
zdravstvenih usluga građanima kao i lošijih ishoda liječenja. – navodi HLK.

Izmjene Zakona o zdravstvenoj zaštiti trebaju ići u smjeru
osiguravanja boljih uvjeta rada liječnicima u PZZ, jer su upravo uvjeti
rada glavni razlog odlaska mladih liječnika iz Hrvatske. Primarna
zdravstvena zaštita troši mali dio proračuna HZZO-a i uz manja, dodatna
ulaganja u ovaj dio zdravstva, građani bi, kao i sam zdravstveni
sustav, ostvarili najveće koristi. Ovo su glavni naglasci s danas
održanog sastanka predstavnika Hrvatske liječničke komore, Ministarstva
zdravstva i Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, čija su glavna
tema bili stanje u obiteljskoj medicini i ginekologiji u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti (PZZ) te moguća rješenja za budućnost ove razine
pružanja zdravstvene skrbi.

U ime HLK-a na sastanku su sudjelovali zamjenica predsjednika HLK-a
Vikica Krolo, predsjednica Povjerenstva za primarnu zdravstvenu zaštitu
HLK-a Ines Balint, članica Povjerenstva za PZZ HLK-a Mirjana Semenić
Rutko, predstavnica Ministarstva zdravstva – ravnateljica Uprave za PZZ
MiZ-a Danica Kramarić, dok su iz HZZO-a sudjelovali Dubravka Pezelj
Duliba, rukovoditeljica Službe za ugovaranje zdravstvene zaštite i
Tatjana Bekić iz Službe za ugovaranje.

Alarmantni podaci: sve manji broj liječnika obiteljske medicine

Podaci iz Digitalnog demografskog atlasa hrvatskog liječništva o broju i
dobnoj strukturi liječnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti su sve
alarmantniji. Liječnika je sve manje, a udio liječnika starijih od 60
godina je svaki dan sve veći.

U Hrvatskoj, u odnosu na planiranu mrežu HZZO-a, nedostaje 207 liječnika
obiteljske medicine tj. toliki je zbroj ugovorenih timova bez stalno
zaposlenog liječnika – nositelja tima i mjesta gdje uopće nisu ugovoreni
timovi. Uz postojeći manjak obiteljskih liječnika zabrinjavajuće je i
što su oni prosječno stari 52 godine, a čak njih 33% je starije od 60
godina. Među njima su i 184 liječnika obiteljske medicine koji su
stariji od 65 godina te su navršili godine za odlazak u mirovinu.

U ovom razdoblju pandemije, kako pokazuje godišnji izvještaj HZZO-a za
2020. godinu, upravo su liječnici obiteljske i opće medicine imali rast
broja kontakata s pacijentima. Ovakva situacija u kojoj istovremeno
raste broj kontakata s pacijentima, a pada broj liječnika u PZZ-u,
opstaje na pojačanom radu i entuzijazmu liječnika, što je dugoročno
neodrživo.

Nedostaje 31% ginekoloških timova u PZZ-u

Situacija je jednako loša i s ginekolozima u PZZ-u kod kojih u odnosu na
planiranu mrežu HZZO-a nedostaje čak 31% ginekologa tj. njih 104.
Naime, 46 timova nema stalno zaposlenog ginekologa (nositelj tima), a 58
timova uopće nije ugovoreno. Jedan primarni ginekolog prosječno skrbi o
5.500 pacijentica, što znači da najmanje 250.000 žena nema odabranog
ginekologa u primarnoj zdravstvenoj skrbi u javnom zdravstvu. Ginekolozi
su u PZZ-u, s 54 godine, prosječno čak i nešto stariji od specijalista
obiteljske medicine. Njih 69 je starije od 60 godina, a 21 ginekolog u
ovoj skupini ispunjava i uvjete za starosnu mirovinu. Promatrano prema
županijama, najteža situacija je u Brodsko-posavskoj,
Bjelovarsko-bilogorskoj i Ličko-senjskoj županiji.

Prijedlozi Hrvatske liječničke komore za moguća rješenja

Liječnice Krolo i Balint su u ime HLK-a istaknule cijeli niz prijedloga
mogućih rješenja ove goruće kadrovske krize u primarnoj zdravstvenoj
zaštiti. Nužno je povećati broj liječnika što bi rezultiralo smanjenjem
prosječnog broja pacijenata po liječniku te raspisati, sukladno
Nacionalnom planu specijalizacija 2020.-2024., nove specijalizacije iz
obiteljske medicine, ginekologije i pedijatrije za PZZ. Zdravstveni
timovi na ovoj razini zdravstvene zaštite su preopterećeni
administracijom, što je moguće riješiti ili administrativnim
rasterećenjem ili uvođenjem administratora u timove. Sa stručne strane,
prijedlozi rješenja za povećanje kvalitete i učinkovitosti u PZZ-u se
odnose na ujednačavanje smjernica za dijagnostiku i terapiju, praćenje
ishoda liječenja, omogućavanje prikaza svih postupaka u radu i poticanje
provođenja preventivnih programa.
– navodi HLK.