Dalmacija slavi svog nebeskog zaštitnika, svetog Jeronima

Danas, 30. rujna, kršćani diljem svijeta i Dalmacija posebno obilježavaju blagdan svetog Jeronima, jednog od najučenijih ljudi svog vremena, mistika i prevoditelja Biblije na latinski jezik. Njegov život i djelo duboko su povezani s Dalmacijom, zbog čega je izabran za njezinog nebeskog zaštitnika.

Tko je bio sveti Jeronim?
Sveti Jeronim (Sophronius Eusebius Hieronymus) rođen je 347. godine u Stridonu, na području današnje Dalmacije. U ranoj mladosti odlazi u Rim gdje studira latinski jezik i klasičnu kulturu, a kršten je 366. godine. Nemiran duh odveo ga je u palestinsku pustinju, gdje je živio kao eremit i učio hebrejski i grčki, a 378. je zaređen za svećenika u Antiohiju.

Papa Damaz ga 382. godine poziva u Rim kao svog osobnog tajnika i povjerava mu važan zadatak: novi prijevod Evanđelja s grčkog na latinski jezik. Jeronim je poznavao latinski, grčki, hebrejski, aramejski, sirijski i arapski te se odmah posvetio i prijevodu Starog zavjeta s hebrejskog izvornika. Njegov prijevod, poznat kao Vulgata, postao je temeljni tekst Katoličke crkve.

Sklon konfliktu, ali duboko predan
Jeronim je bio poznat po oštrom jeziku i kritici svojih protivnika, no njegova ljubav prema učenju i ljudima bila je neupitna. Osnovao je govorničku školu u Jeruzalemu, brinuo se za izbjeglice i siromašne, a njegovi komentari Biblije i danas su cijenjeni kao vrijedni izvori teološkog i povijesnog znanja.

Nakon smrti pape Damaza, bio je kandidat za papinsko prijestolje, no odlazi u Betlehem, gdje živi u špilji koju smatra mjestom Isusova rođenja. Tu nastavlja svoj znanstveni i duhovni rad, uspostavlja samostane i provodi 15 godina na prijevodu Starog zavjeta. Sveti Jeronim umro je 420. godine u Betlehemu, a kasnije je proglašen svecem, crkvenim ocem i crkvenim naučiteljem.

Zašto je važan za Dalmaciju?
Iako Jeronim nije bio Hrvat (Hrvati dolaze na ovo područje nekoliko stoljeća nakon njegove smrti), njegovo podrijetlo s današnje hrvatske strane Jadrana, duboka povezanost s Dalmacijom i izvanredna kulturna i vjerska ostavština učinili su ga zaštitnikom regije. Po njemu su nazvane crkve, samostani i škole diljem Hrvatske i među Hrvatima u svijetu, a njegova molitva “Parce mihi Domine quia Dalmata sum” simbolizira njegovu povezanost s Dalmacijom