U ponedjeljak je u splitskom Hotelu Park u sklopu projekta „Zajedno smo snažniji“ udruga Anđeli održala okrugli stol na temu Deinstucionalizacija i širenje mreže socijalnih usluga. Ovaj projekt provodi se u partnerstvu s Gradom Splitom, a cilj mu je unaprijediti socijalne usluge udruge s naglaskom na izvaninstitucionalnu skrb što će se postići zapošljavanjem i jačanjem kapaciteta stručnjaka koji rade s djecom, opremanjem prostora udruge za potrebe terapije i rehabilitacije te podizanjem svijesti javnosti o važnosti unaprjeđenja socijalnih usluga izvaninstitucionalne skrbi.
Okrugli stol zamišljen je kao razmjena znanja i iskustva stručnjaka iz javnog i civilnog sektora koji pružaju socijalne usluge u zajednici na području Splitsko-dalmatinske županije, ali i stručnjaka na nacionalnoj razini. Pored čelnih osoba udruge – Dijane Aničić, predsjednice udruge; Hajdi Katinac, voditeljice projekta i Anke Đikić, edukatorice i njegovateljice, na okruglom stolu sudjelovale su: Maja Karaman Grbavac, savjetnica pravobraniteljice za osobe s invaliditetom u Područnom uredu Split; Aleksandra Hajdić, viša stručna savjetnica za zapošljavanje osoba s invaliditetom HZZ-a; Smiljana Žužul (stručni suradnik) i Ružica Kiković (rukovoditeljica Službe za profesionalnu rehabilitaciju) iz Centra za profesionalnu rehabilitaciju Split; Ana Čalkušić, viši fizioterapeut KBC-a Split te Tihana Maglica, voditeljica odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita.
– Udruga već dugi niz godina surađuje s Gradom na rehabilitaciji djece i osoba s invaliditetom, a sada se ta priča zaokružila i sa svim institucijama u ovom gradu na način da je dobiven ovaj veliki projekt vrijednosti gotovo 2 mil. kn kojim smo uspjeli smanjiti liste čekanja na rehabilitaciju, povećati broj usluga, omogućiti edukaciju djelatnika i razmjenu iskustava – izjavila je gđa Aničić.
Sudionice su iznijele brojne probleme s kojima se susreću, ali oni ključni su: nepotrebno velik broj osoba na dugotrajnom smještaju u institucijama, nedovoljno i neravnomjerno dostupna količina izvaninstitucionalnih usluga (pogotovo u ruralnim područjima i na otocima) te neadekvatno i nedovoljno brzo provođenje plana deinstitucionalizacije.
Predstavnica pravobraniteljice osoba s invaliditetom, gđa Karaman Grbavac, naglasila je kako je teret pružanja socijalnih usluga većinom na udrugama koje, iako ih je šest puta više u odnosu na državne pružatelje usluga, nemaju materijalnu i logističku podršku niti bilo kakav oblik sustavnog financiranja već se oslanjaju isključivo na projekte.
– Prednost ovog projekta je to što je najveći dio sredstava namijenjen zapošljavanju i edukaciji kadrova, jer bez toga nema koristi niti od sve opreme koja se nabavi – ističe gđa Katinac
Socijalna integracija osoba s invaliditetom kroz proces rehabilitacije pruža mogućnost stjecanja novih znanja i vještina i pomaže prilikom zapošljavanja o čemu su govorile gošće iz HZZ-a i Centra za profesionalnu rehabilitaciju Split. One su izrazile nadu u bolju suradnji s poslodavcima, ali i istaknule važnost suradnje svih dionika društva u ovoj problematici (od obrazovnih ustanova preko zdravstva do socijale) kao i značaju poticajnog obiteljskog okruženja na socijalno i radno funkcioniranje.
Gđa Tihana Maglica, Voditeljica odsjeka za socijalnu skrb i zdravstvenu zaštitu Grada Splita govorila je o lepezi usluga kojima Grad prevenira institucionalizaciju i sudionike uputila u mjere kojima su obuhvaćena djeca s teškoćama u razvoju i osobe s invaliditetom. Naglasila je da je u tijeku izrada registra svih prostora u vlasništvu Grada i planiran je javni natječaj za udruge.
Financiranje, održivost projekata nakon isteka, prostori za rad… problemi su koji su zajednički svim udrugama, pokazalo je uključivanje u raspravu udruga Lastavice, Srce i TOMS, a pokrenuto je i pitanje nužnosti gradnje stambenih zajednica (organiziranog stanovanja).
U udruzi Anđeli nadaju se da će ovim projektom uspjeti ukazati na važnost kontinuiranosti socijalnih usluga kroz sve životne faze korisnika i nastojati će pronaći načina za daljnje financiranje projekta i po njegovom završetku.
Vrijednost projekta je 253.303,17 EUR i 100%-tno je financiran bespovratnim sredstvima Europskog socijalnog fonda.