Article

//www.dalmacijanews.hr/files/54ff08141766fd2f008b475e/80
Foto: Paun Paunović / CROPIX

Miroslav Delić: U kontejnerima za plastiku pronalazimo gotovo 70 posto drugog otpada

U turističkoj sezoni, zbog velikog broja gostiju, planiramo pojačati popodnevne i noćne smjene, najavljuje direktor Čistoće
Miroslav Delić je od siječnja prošle godine na čelu splitske Čistoće. Kada je dolazio na to mjesto definirano je nekoliko strateških ciljeva koje planira ostvariti, a prvi je svakako sanacija Karepovca, budući da je to jedan od gorućih problema u gradu. Drugi je cilj da se što intenzivnije radi na odvojenom prikupljanju otpada, a treći je bio da se što više koriste sredstva iz fondova.

- Jedan od ciljeva nam je bio i da u ovom razdoblju zadržimo pozitivno poslovanje jer je Čistoća poznata kao tvrtka koja dugi niz godina posluje pozitivno za razliku od nekih drugih gradskih, županijskih, pa i državnih komunalnih poduzeća. Usto, važno nam je zadržati sva prava radnika koja su do sada dostignuta, a da se i zadrže cijene na razini na kojoj su sada. Ta je cijena jedna od najnižih, ako ne i najniža u Hrvatskoj - kaže Delić.

Sanacija Karepovca počela je nakon što je Gradsko vijeće usvojilo projekt sanacije, a Čistoća je krenula s prvim korakom, odnosno s postavljanjem 2,5 kilometra duge ograde oko odlagališta.

- Sada nas čeka završetak rješavanja imovinsko-pravnih odnosa kako bi druge faze mogle krenuti. Tu prvenstveno mislim na otplinjavanje i rješavanje procjednih voda, a na kraju ide završetak sanacije nakon čega bi to trebala biti velika zelena površina. U godinu dana smo odradili prvi korak iako su postojale nekakve projekcije da će trebati i više godina za taj dio jer se proteklih 50 godina ništa nije napravilo iako se namjeravalo. Puno je zapreka na tim putevima. Ponosni smo što smo uspjeli odraditi projekt ograđivanja, a ovih smo dana u postupku određivanja lokacije za postavljanje mjerne postaje. U povijesti Karepovca nikada nije postojala mjerna postaja koja bi egzaktno odredila što se uopće događa u okolišu - ističe Delić.

Početkom veljače je potpisan ugovor s Nastavnim zavodom za javno zdravstvo, trenutno se sa stanovnicima oko Karepovca nastoji odrediti lokacija među kućama gdje bi se mjerna stanica postavila, a Delić vjeruje da bi ona kroz desetak dana mogla biti i postavljena. S odvojenim prikupljanjem otpada se, napominje, odmaklo dosta daleko, ali ih u ovom trenutku koči to što Grad još nije pripremio preostalih šest lokacija za reciklažna dvorišta.

- Prema informacijama iz Grada, to je sada u fazi pripreme jer su načelno određene lokacije, ali su u pitanju neriješeni imovinsko-pravni odnosi. Mi smo krenuli s onim što možemo. U suradnji s kotarevima formiramo zelene otoke. Tijekom prošle godine uputili smo dopis svim gradskim kotarevima da odrede lokacije za najmanje jedan, a po mogućnosti i više zelenih otoka, gdje bi Čistoća mogla postaviti komplet od četiri kontejnera. Od Grada smo dobili popis lokacija i ovih dana naši ljudi obilaze te lokacije da bi vidjeli jesu li dobre, budući da za zelene otoke mora biti osiguran pristup i mogućnost pražnjenja mora biti nesmetana. Vjerujem da ćemo tijekom ove godine postaviti 50 do 70 kompleta zelenih otoka, a ovih dana smo u tijeku nabavke kontejnera. Naručujemo oko sto kompleta i oni bi u roku od mjesec ili mjesec i pol dana trebali stići - priča prvi čovjek Čistoće.

Napominje i kako veliki dio ljudi polako podiže svijest za odvojeno prikupljanje otpada, a sustav se iz godine u godinu širi. Napominje, međutim, kako ipak ima dio onih koji teško prihvaćaju činjenicu o odvojenom prikupljanju otpada.

- Kada je u pitanju prikupljanje plastične mase u žutim kontejnerima koji su dostupni na 700 lokacija u Splitu imamo 30 do 40 posto plastike, a ostalo je sve drugo. To je veliki problem jer sve kontejnere odvozimo na Karepovac u reciklažno dvorište i tada naši ljudi moraju ručno razdvajati otpad kako bi plastične stvari mogli staviti na pokretnu traku i balirati. To je veliki trošak za nas kao firmu, ali pokazuje kako veliki dio građana nema svijest za odvajanje otpada. Papir je jako dobro profunkcionirao, tako da to odmah nakon prikupljanja distribuiramo oporabitelju. Količine tetrapaka i stakla su dosta manje, ali smo ove godine imali porast u odnosu na protekle godine i nadamo se da će ovo još doći do izražaja kada postavimo zelene otoke - rekao je Delić.

Iako je u početku bilo problema, sve je bolja situacija u Varošu gdje je Čistoća stanovnicima podijelila vrećice za odvojeno prikupljanje otpada, a njihovi djelatnici ih skupljaju svakog 1. i 15. u mjesecu. Od 1. travnja će taj projekt pokrenuti i u kotaru Grad, a zatim ga planiraju proširiti i na druge kotareve gdje zbog prostora ne postoji mogućnost postavljanja klasičnih zelenih otoka ili pojedinačnih kontejnera.

Pohvalio se i kako su u prošloj godini počeli s korištenjem sredstava iz fondova, pa su zahvaljujući tome nabavili dva velika kamiona smećara, auto čistilicu i malo komunalno vozilo. Uložili su dva i pol milijuna kuna svojih sredstava, a Fond im je subvencionirao milijun i pol. U ovoj godini planiraju veću nabavku komunalne opreme i kamiona smećara, grajfera za glomazni otpad, malih komunalnih vozila, novog buldožera koji bi radio na odlagališta, a nabavit će i sjeckalicu za zeleni otpad koja u Splitu nedostaje.

Jedna od stvari koju je najavljivao kada je dolazio na čelo Čistoće je i preseljenje kompletne tvrtke na Karepovac. Projekt za to je izrađen i sada je faza prikupljanja dozvola.

- Sada je tvrtka locirana na nekoliko lokacija u gradu, ali gro firme je smješten na dvije lokacije, na Putu Plokita gdje se nalazi upravna zgrada, i u blizini Karepovca gdje je smještena tehnička služba i vozni park. Naše projekcije su pokazale da ćemo imati manje troškove kada budemo na jednom mjestu i da ćemo u organizacijskom smislu bolje funkcionirati. Na prostoru gdje je tehnička radionica imamo jedan dio prostora koji je neiskorišten i na kojem ćemo napraviti novu upravnu zgradu. Ako ništa drugo, veliki dio troškova ćemo smanjiti na gorivu i amortizaciji - tvrdi Delić.

Na temelju iskustava iz prošlih godina za ovu turističku sezonu planiraju pojačati dnevne i noćne smjene u samom centru grada.

- Pripremamo ljude koji će raditi na tim poslovima, ali mi smo spremni na bilo koju aktivnost. Dobar primjer je Ultra festival gdje su ljudi koji rade u organizaciji festivala proputovali cijeli svijet i svake godine dobijemo pohvale za naš dio posla. Vjerojatno ni oni nisu očekivali da će se prostor iz dana u dan čistiti u ubrzanim tempom. Sve su to stvari koji nama pokazuju da se možemo uhvatiti u koštac s nekim stvarima, ali puno toga ovisi i o građanima. Ipak, kada je Split u pitanju mislim da je vidljiv veliki pomak u čistoći grada - zaključuje Delić.
hr Tue Mar 10 2015 16:07:31 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5b3b8b15cb557ac8078b45df/80
Foto: Pixabay/Ilustracija

S tržišta se povlači još jedan proizvod zbog pesticida, provjerite jeste li ga kupili

Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida
S tržišta se povlači proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500 grama, zbog utvrđenog pesticida klorpirifosa. - izvijestio je Državni inspektorat Republike Hrvatske. 

Proizvod Žuta Leća Toor Dal, TRS, 500g, koji se opoziva s tržišta, ima oznaku LOT:1342L3, najbolje upotrijebiti do 31.12.2023. Navode kako proizvod nije u skladu s EU Uredbom o maksimalnim razinama ostataka pesticida u ili na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog podrijetla.

Izvoznik proizvoda je TRS Wholesale Co Limited, Southall iz Ujedinjenog Kraljevstva, a uvoznik je Heunschen & Schrouff-Oriental Food Trading, Landgraaff, Nizozemska.

Tvrtka Pekinška patka j.d.o.o. iz Samobora proizvod stavlja na maloprodajno tržište, a obavijest se odnosi isključivo na gore navedeni proizvod.

Više informacija dostupno je na mrežnim stranicama subjekta u poslovanju s hranom. 
hr Thu Jun 30 2022 21:42:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bde08718d1cbbacb8b4584/80
Foto: Twitter / Atletico de Madrid

Atletico Madrid se oprostio od Šime Vrsaljka, Vatreni nastavlja karijeru u Grčkoj

Iskusni desni bek mogao bi postati igrač Olympiacosa

Španjolski velikan Atletico Madrid službeno je potvrdio da hrvatski reprezentativac Šime Vrsaljko odlazi iz kluba nakon isteka ugovora. Klub iz španjolske prijestolnice se od 30-godišnjeg Zadranina oprostio biranim riječima na svojim društvenim mrežama, zahvalio mu se na radu, profesionalnost i energiji s kojom je nosio crveno-bijeli dres. 

Vrsaljko je u Atletico došao 2016. godine iz talijanskog Sassuoloa, bio na posudbi u Interu te ranije igrao za Genou i Dinamo. Osvojio je prvenstvo Španjolske u sezoni 2020/2021 i Europsku ligu u sezoni 2017/2018, a ukupno je za Atletico Madrid odigrao 99 utakmica. Bilo bi ih sigurno puno više da nije imao problema s ozljedama, španjolski mediji danas su posebno istaknuli njegovu požrtvovnost i odanost klubu iz Madrida. 


Zadranin odlazi iz Španjolske, ali po svemu sudeći neće mijenjati klupske boje, izvjesno je da će potpisati  ugovor za grčki Olympiacos. Tamo će pokušati uhvatiti formu i kontinuitet igara kako bi osigurao mjesto u reprezentaciji Hrvatske koja će nastupiti na Svjetskom prvenstvu u Katru. Vrsaljko je do sada 52 puta nosio najdraži dres, s Hrvatskom je osvojio srebro u Rusiji i jedan je od igrača koji će vječno ostati upisani u povijest hrvatskog nogometa.


hr Thu Jun 30 2022 19:41:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/62bddea418d1cbbbcb8b457f/80

Predsjednik Milanović šefovima država i vlada NATO-a: "Destabilizacija BiH imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO''

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson
Predsjednik Republike Zoran Milanović sudjelovao je i u četvrtak na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a u Madridu. U nastavku prenosimo obraćanje Predsjednika Republike na sastanku šefova država i vlada članica NATO-a:

- Poštovani gospodine Glavni tajniče, Ekscelencije, poštovani kolege,

Dopustite mi odmah na početku kazati da u potpunosti razumijem želju Finske i Švedske da se pridruže Savezu.

Dokazale su se pouzdanim partnerima i njihov se potencijalni doprinos euroatlantskoj sigurnosti ne može (i ne smije) podcijeniti.

Ali kao što sam napisao u mojem pismu Glavnom tajniku NATO-a u svibnju, želim vam skrenuti pozornost na neke ozbiljne sigurnosne probleme koje Republika Hrvatska ima na zapadnom Balkanu, točnije u Bosni i Hercegovini.

Finska i Švedska podnijele su zahtjev za članstvo jer su sigurnosni izazovi s kojima se one suočavaju više nego očiti. Razumijemo njihovu zabrinutost. Ipak, samo nekoliko mjeseci ranije, u manje turbulentnim vremenima, ovakav njihov potez bio bi manje vjerojatan.

Za Hrvatsku još su svježa bolna sjećanja na razdoblje od prije skoro tri desetljeća, kad smo morali braniti svoju slobodu i neovisnost. Možda se većini od vas, dragi kolege, čini da je naše jugoistočno susjedstvo mirno, a sukobi u Bosni i Hercegovini i na Kosovu da su sada već nejasna i daleka uspomena. To, nažalost, nije tako.

Situacija u Bosni i Hercegovini je, u najboljem slučaju, zabrinjavajuća.

Države na prvoj crti su izravno podložne nestabilnosti i krizi u vlastitom okruženju. Stoga su saveznici i partneri koji graniče s Ruskom Federacijom sada očito više izloženi posljedičnim rizicima i prijetnjama nego mi, koji smo udaljeniji. Razumljivo je kako su mnogi bili prilično glasni u izražavanju svoje zabrinutosti.

Ignorirajući zahtjev Bosne i Hercegovine, Europska unija je 23. lipnja odlučila dati status kandidata samo Ukrajini i Moldovi, bez postavljanja ikakvih kriterija. Iako pozdravljam odluku o Ukrajini i Moldovi, razočaran sam što je EU propustila  u ovoj jedinstvenoj situaciji dati europsku perspektivu i BiH. To je bila greška, pogotovo jer su svi zastupnici iz oba doma Parlamenta Bosne i Hercegovine konsenzualno zatražili status kandidata za članstvo u EU. Čak su i izaslanici bosanskih Srba, koji su često nazivani secesionistima, bili suglasni. Bila je to doista jedna od onih rijetkih prilika da se ojača jedinstvo BiH, ponudi jasniji put prema zajedničkoj budućnosti i pruži prijeko potreban poticaj na tom putu.

Zabrinjavaju me događaji u Bosni i Hercegovini. Bojim se da je u ovoj situaciji, postupni napredak – kojemu se mnogi optimisti nadaju – iskreno, malo vjerojatan. U najboljem slučaju, ništa se neće promijeniti nakon predstojećih listopadskih izbora. Vjerojatnije je kako ce problemi u Bosni i Hercegovini eskalirati, a trenutačna politička kriza može se još više pogoršati.

U svakom slučaju, ishod neće biti dobar ni za Bosnu i Hercegovinu, niti za Hrvatsku, pa tako ni za NATO. Zbog svojeg ranijeg i sadašnjeg angažmana, Savez ima i interes i odgovornost za Bosnu i Hercegovinu, i ne može si dozvoliti ignoriranje rastuće krize u toj zemlji.

Nadam se da će upravo zato veći broj naših saveznika pokazati dodatni interes za ono što se događa u BiH. Bosanskohercegovačkim Hrvatima se sustavno onemogućuje biranje njihovih legitimnih predstavnika, te ih se time postupno obespravljuje.  Jednostavno rečeno – Izborni zakon mora se promijeniti. Visoki predstavnik to može učiniti potezom pera, koristeći svoje tzv. Bonske ovlasti. Ukoliko se Visoki predstavnik neće baviti takvim ključnim pitanjima, njegova uloga sasvim gubi smisao.

Kreiranje politike prema BiH trebali bismo vratiti na razinu državnika kakvu smo imali u vrijeme Daytonsko/Pariškog sporazuma.

Bio sam mlad diplomat kada se pregovaralo o tom Sporazumu i sjećam se kako su stvoreni preduvjeti za njegov uspjeh. Vodilo se logikom politike koja je bila temeljena na ravnopravnosti pregovaračkih strana načelom da nema pobjednika niti ima gubitnika. Nažalost, to se vise ne primjenjuje u odnosu na BiH. Čak i mnoge države za ovim stolom primjenjuju pristup Rebecce West: odabiru svoje favorite u BiH umjesto da hladnokrvno pristupaju stanju na terenu. Mislim da se takva politika ne kreira u glavnim gradovima, već izvire od njihovih lokalnih predstavnika u BiH.

Daleke 1995. godine, u jeku najveće krize, a kada je čak i izravno  uključenim međunarodnim akterima ponestalo ideja, upravo je hrvatskom operacijom Oluja promijenjen regionalni odnos snaga, čime je osiguran integritet Bosne i Hercegovine i pripremljen teren za postizanje konačnog dogovora. Mladićeve i Karadžićeve snage nisu zaustavljene NATO-ovim zračnim napadima, već – temeljem Splitskog sporazuma –  hrvatskim čizmama na terenu. Jednako tako, zahvaljujući Hrvatskoj vojsci, bihaćka enklava nije doživjela istu sudbinu kao Srebrenica.

Zbog zemljopisnog položaja Hrvatske, na nas značajno utječu zbivanja u susjednoj Bosni i Hercegovini. Dijelimo tisuću kilometara dugu granicu. Jedan od tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine su Hrvati, od kojih većina također ima i državljanstvo EU. Mnogi su otišli tijekom rata a nažalost sada odlaze prvenstveno zbog nedostatka vjere u budućnost BiH.

Znam da je ovo povijesni Sastanak na vrhu NATO-a, i da su ulozi visoki. Međutim, dok želimo pomoći Ukrajini da ostvari svoje pravo na samoobranu, dok jačamo našu obranu i odvraćanje, usvajamo novi Strategijski koncept, izražavamo dobrodošlicu dvjema novim članicama i donosimo niz drugih mjera osmišljenih za jačanje našeg Saveza, moja je dužnost privući vašu pozornost na naš nedovršen posao na zapadnom Balkanu.

Jačanjem naših obrambenih sposobnosti i ispunjenjem našeg dogovorenog obećanja da ćemo izdvajati najmanje 2% BDP-a na obranu, Hrvatska čvrsto dokazuje kako ispunjava svoje obveze prema Savezu. Isto tako smo naporno radili na promicanju euroatlantske perspektive naše regije.

Sve što tražimo od vas jest da nas vi, naši saveznici, saslušate, kao sto mi pažljivo slušamo vas.

Događaji u Bosni i Hercegovini imaju izravan utjecaj na naš nacionalni interes i sigurnost. Daljnja destabilizacija Bosne i Hercegovine imat će ozbiljne implikacije za širu regiju i NATO. Nadamo se da neće biti prekasno preokrenuti situaciju. Hvala vam. - stoji u priopćenju.

Tijekom sudjelovanja na NATO summitu predsjednik Milanović održao je u četvrtak i bilateralni sastanak s predsjednicom Vlade Kraljevine Švedske Magdalenom Andersson.

Večer ranije, Predsjednik Republike Hrvatske sa suprugom Sanjom Musić Milanović prisustvovao je radnoj večeri koju je za šefove država/vlada sudionika Sastanka na vrhu NATO-a organizirao predsjednik Vlade Kraljevine Španjolske Pedro Sánchez Pérez-Castejón u Muzeju Prado.

hr Thu Jun 30 2022 19:35:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61153dcc6f52df13018b459d/80
Foto: Dalmacija News

Sinjskim studentima besplatan prijevoz do Splita tijekom ljeta

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja
Na prijedlog gradonačelnika Grada Sinja Mira Bulja, svi redoviti studenti koji su tijekom ljetnog semestra u 2022. godini ostvarivali pravo na besplatan prijevoz autobusom na relaciji Sinj – Split - Sinj će u razdoblju srpanj - kolovoz 2022. godine moći ostvarivati besplatan prijevoz slobodnim odabirom između prijevoznika Promet Sinj d.o.o. i Litre tours d.o.o., ako u tom razdoblju imaju obveznu nastavu, vježbe ili praksu.

Studenti koji ostvaruju pravo na ovu subvenciju, uz popunjeni obrazac "Zahtjev za subvencioniranje prijevoza u razdoblju srpanj – kolovoz" trabaju priložiti  potvrdu fakulteta o vremenskom razdoblju u kojem trebaju obavljati takav oblik nastave, vježbi ili prakse.

Zahtjev trebaju donijeti na ovjeru u Ured Grada Grada Sinja, soba 31.
hr Thu Jun 30 2022 16:23:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .