Article

//www.dalmacijanews.hr/files/589a48a2b473980c258b45a3/80
Foto: Miroslav Lelas

Gdje je nestalo 92 milijuna kuna za Objedinjeni hitni bolnički prijam KBC-a Split?

Od gradnje planiranog splitskog OHBP-a neće biti ništa. Kočnicu je Ministarstvo zdravlja podiglo u rujnu prošle godine

Prijenos vlasti sa SDP-a na HDZ pokazao se vrlo pogubnim po projekt Objedinjenog hitnog bolničkog prijama splitskog KBC-a. Naime, javnost je nedavno informirana kako uprava splitske bolnice i Ministarstvo zdravlja nastoje iznaći optimalno rješenje u što skorije vrijeme kako bi Split dobio dugoočekivani OHBP. 

Ne tako davno, sve se činilo kao gotovo pa dogovorena stvar. Nabrajajući svoja postignuća koncem 2015. godine bivši je sanacijski upravitelj dr. Kolja Poljak ustvrdio kako su za građevinske radove budućeg objedinjenog hitnog bolničkog prijema u Splitu osigurana sredstva od 92 milijuna kuna, piše index.

Nagradili idejna rješenja sa 360 tisuća kuna, ali samo za izložbu u bolnici

U travnju 2016. godine u bolnici je priređena izložba nagrađenih radova za idejno rješenje OHBP-a. Pobjedu je odnio Studio XXL iz Zagreba. Rad je nagrađen sa 144 tisuća kuna, a sveukupni fond nagrada iznosio je 360 tisuća kuna.

Arhitekt Antun Diklić iz XXL-a kazao je da je bolnica otkupila rad i da im se od tada nitko nije javio. A poziv svakako očekuju kada se krene u realizaciju posla. Uprava KBC-a nije se ni javila Ivani Bojić iz Geoprojekta koja je izradila natječajni elaborat.

"Prethodna Vlada nije osigurala sredstva"

Šutnja iz bolnice nije bez razloga. Naime, od gradnje planiranog splitskog OHBP-a neće biti ništa. Kočnicu je Ministarstvo zdravlja podiglo u rujnu prošle godine, i to uz sljedeće obrazloženje.

- Sredstva za financiranje izgradnje Objedinjenog hitnog prijema osigurana su iz sredstava EU fondova Operativnog programa Konkurentnost i kohezija 2014 - 2020. Raspoloživa sredstva iznose 173 milijuna kuna. Odlučeno je kako će se zbog pravedne raspodjele te opravdane potrebe zdravstvenih ustanova za izgradnjom OHBP-a, omogućiti prijava više ustanova za ostvarenje financiranja. Tako je omogućeno da sedam ustanova financira izgradnju OHBP-a, i to za opće bolnice u iznosu od 20-ak milijuna kuna, a za kliničke bolničke centre 30-ak milijuna kuna po projektu. Bitno je napomenuti kako idejno rješenje za izgradnju OHBP-a nije imalo osigurana sredstva u državnom proračunu prethodne Vlade, niti se u tom iznosu i idejnom rješenju može financirati preko sredstava EU s kojim raspolažemo - naveli su u Ministarstvu zdravlja. 

Ministarstvo zdravlja: Nisu vršene isplate u okviru navedenog poziva

Ponovno je index pitao oko sredstava s kojim se pohvalio bivši sanacijski upravitelj. Tada su imali 92 milijuna kuna, gdje je taj novac nestao?

"Sukladno procedurama u sustavu upravljanja i kontrole ESI fondovima te proceduri poziva na dostavu projektnih prijedloga poboljšanja pristupa hitnoj zdravstvenoj zaštiti, projektni prijedlog se financira nakon što prođe sve faze postupka dodjele bespovratnih sredstava, odnosno, donošenjem Odluke o financiranju. Prema KBC-u Split nisu vršene isplate u okviru navedenog poziva", odgovor je Ministarstva zdravlja.

Bolnica će tražiti novi idejni projekt, ali ne prije no što sklope financijsku konstrukciju

Rješenje za novi OHBP u Splitu se još uvijek traži i zasad u potpunosti nije definirano. Ono što je sigurno, trebat će raditi novi idejni projekt. Ali ne prije no što se osigura financijska konstrukcija, kaže dr. Julije Meštrović, zamjenik ravnatelja KBC-a Split, javlja index.

Stari projekt imao je čitav niz problema i dr. Meštrović kaže da je rađen u nuždi. OHBP trebao se graditi na mjestu stare zgrade plućnog odjela u kojoj je bio smješten i dio psihijatrije. U doba izložbe nagrađenih radova o tome se nije govorilo, no nakon dolaska nove uprave shvatilo se da bi za te odjele trebalo sagraditi nove zgrade. Problem je i što je to izdvojena lokacija, a OHBP predstavlja ulaz u bolnicu. Raspoloživa komunikacija s ostalim zgradama je podzemni tunel koji se nalazi u jako lošem stanju. U međuvremenu je doveden i novi pravilnik o OHBP-u, po kojem splitska bolnica ne bi dobila sve što joj treba, a što je bilo zamišljeno u prvotno planiranom OHBP-u.

Zanimljiva je priča i o tome zbog čega je odabrana lokacija plućnog. To je, naime, bio jedini komad terena na koji je bolnica bila upisana kao vlasnik. Ostalo zemljište je gradsko i nije moglo konkurirati za EU program. U međuvremenu je ravnatelj bolnice dr. Ivo Jurić potpisao sporazum s gradonačelnikom Ivom Baldasarom te je KBC omogućeno da se upiše i na ostatak zemlje.

- EU fondovi su nam namijenili 31 milijun kuna što nam je premalo. Tražimo da se pokrije puni trošak. Ne možemo se prijaviti dok ne osiguramo financiranje. Tražimo potpuno drugačije rješenje, funkcionalnije i jeftinije - kazao je Indexu dr. Meštrović.

Koliko će koštati taj reducirani Objedinjeni hitni bolnički prijam u ovom trenutku još nije poznato.



hr Tue Feb 07 2017 23:23:12 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ff2c58e6f52dfda908b4615/80
Foto: Petar Delaš

Pleter zaboravio na Strašnik? Danas su mještanima hranu donijeli navijači...

Ivan Bolun, volonter iz Strašnika, požalio se kako mještani nisu dobili topli obrok iako im je rečeno kako podjelu preuzima Pleter.
Strašnik je mjesto epicentra najvećih potresa koji su u zadnja dva tjedna zatresli Banovinu, a ujedno dom za 160-ak ljudi. Većina njih izgubili su kuće u potresu, uključujući one izgrađene u poslijeratnoj obnovi. U nedjelju nisu dobili ono što je na Baniji nakon potresa postao luksuz - topli obrok, pišu 24sata.

- Svih ovih dana dobivali smo donacije toplih obroka. Jučer nam je rečeno kako toga više neće biti već da podjelu preuzima Pleter. Međutim, Pleter nam danas nije dostavio hranu. Zvao sam u druga sela i rekli su kako su dobili ručak oko jedan, pola dva, a kod nas? Ništa! - kaže novinarima 24sata Ivan Bolun, jedan od volontera u društvenom domu u centru mjesta koji već danima pomaže mještanima.

Kaže i kako je netko u međuvremenu zvao u Petrinju, a igrom slučaja su Bad Blue Boysi čuli razgovor te su se odmah odazvali i donijeli obrok mještanima Strašnika.

- Navijači su nam dostavili topli obrok. Dodaje i kako u selu nitko nije gladan jer i dalje imaju donacija konzervi, ali ne zna "gdje je zapelo."

- Nitko nam nije rekao trebamo li možda ići negdje po hranu ili pak čekamo dostavu. Vidjet ćemo kako će to izgledati sljedećih dana - kaže Bolun. 

hr Sun Jan 17 2021 20:04:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/60046fea6f52df3da48b4674/80
Foto: Pexels

Na Dubrovačkim zidinama više zaposlenika nego posjetitelja

Zbog financijskih gubitaka Društvo prijatelja dubrovačke starine podignulo je kredit.
Dubrovačke su zidine prethodnih godina rušile rekorde u posjećenosti pa je i cijena od 200 kuna formirana kako bi se smanjile gužve. Nekad je znalo biti i do 10.000 posjetitelja dnevno, a u cijeloj 2020. ih nije bilo ni 150.000.  Financijski gubici zaustavili su i neke projekte obnove. 

- Domaći turisti ako pošalju e-mail mogu dobiti ulaznicu za 50 kuna. To je stimuliralo ljude da idu na zidine, a stanovnici Dubrovnika i Županije imaju besplatan ulaz, kaže Renata Andjus, predsjednica Društva prijatelja dubrovačke starine za HRT.

No ima dana kad je na zidinama više zaposlenika nego posjetitelja. Podsjetimo, 2019. obišlo ih je 1,250.000 posjetitelja. 2020. ostvareno je samo 10% tog prometa. Zbog financijskih gubitaka Društvo prijatelja dubrovačke starine podignulo je kredit. Prioritet je osigurati plaće za sedamdesetak djelatnika. Istodobno, reorganizirali su projekte obnove spomeničke baštine.

- Na način da smo mnoge projekte zaustavili jer je to nemoguće. Završili smo ili završavamo projekte koji su bili pred samim krajem - Ston i Pridvorje, kaže Renata Andjus.

Zahvaljujući donaciji od dva milijuna eura Iva Felnera obnova Kneževa dvora na Lopudu privodi se kraju. Ipak, svi se nadaju boljoj 2021, javlja HRT.
hr Sun Jan 17 2021 18:13:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5ff5efc16f52df8b978b45ce/80
Foto: PETAR DELAŠ

Gradonačelnica Siska: Sklona sam vjerovati da nas je Vlada Zakonom o obnovi htjela prevariti

Umjesto da vladajući, kaže Ikić Baniček, prihvate dobronamjernu kritiku i kažu pogriješili smo i ispravit ćemo jer radimo u interesu građana Hrvatske pa tako i Siska, oni se samo dublje zakopavaju.

Sisačka gradonačelnica Kristina Ikić Baniček poručila je u nedjelju ministru graditeljstva Darku Horvatu kako je sklona vjerovati da je prijedlogom Zakona o obnovi Vlada na mala vrata htjela prevariti Sisak i Siščane.

"Ukoliko je ministar Horvat zaista izjavio da sam ja podmuklo uvela prirez od 10 posto u gradu Sisku, onda je situacija u Vladi zabrinjavajuća i puno gora nego što sam mislila, ako ministar nema pojma da je prirez u Sisku i prije 2013. bio 10 posto i da je i dalje 10 posto te da ga nisam ja uvela", izjavila je Ikić Baniček nakon obilaska Capraških Poljana komentirajući polemike oko prijedloga Zakona o obnovi nakon potresa. 

Ministar Horvat prozvao je, naime, ranije danas Ikić Baniček da koristi njihovu internu komunikaciju za političku polemiku, ustvrdio da je u obnovi zgrada u Sisku osigurano 80 posto sredstava bez i jedne kune samog grada kao i da je Sisak po stupnju razvijenosti trenutno u kategoriji šest, kao i neki drugi gradovi pogođeni potresom poručivši: "Ako gradonačelnica Siska to želi zatomiti, onda ili ne zna ili je stvarno podmuklo uvela prirez od 10 posto u jednu gradsku sredinu, u kojoj se taj prirez možda i nije trebao plaćati".

Ikić Baniček pak kaže da nakon što je jučer bila sklona vjerovati da se "ekipi iz Vlade desila omaška pa su zaboravili Sisak staviti u sufinanciranje 100 posto, jer stvarno mnogo rade posljednjih 18 dana i ta ih je dinamika dovela do te omaške", danas  je sklona vjerovati da su htjeli na mala vrata prevariti Sisak i Siščane.

To se, ističe, sada i potvrđuje. "Ako dodamo 60 posto vladinih, 20 posto županijskih, već imamo 80 posto. Danas je sam sebe demantirao, jer su sami htjeli da grad Sisak nema financiranje 100 posto. Ponavljam, nije ništa nepopravljivo napravljeno, jer je SDP jučer uputio amandman i sada trebaju samo svoje rukice dignuti i saborski zastupnici oporbe i saborski zastupnici vladajući, i ta mala greška će za Sisak i Siščane biti prošlost i nećemo više o tome razmišljati", poručila je. 

Ukoliko je cijela Sisačko-moslavačka županija područje proglašeno katastrofom, onda bi, smatra Ikić Baniček, cijela županija trebala imati 100 posto financiranje obnove. "I uspoređivati grad Sisak koji je u 6. kategoriji sa 101 indeksom razvijenosti , koji ne određuje gradonačelnica nego opet ministar Horvat i njegovi kolege, sukladno njihovim kriterijima, i grad Zagreb, koji je mislim 116, i cijenu kvadrata u Sisku i Zagrebu, zaista je besramno i skandalozno", rekla je novinarima Kristina Ikić Baniček.

Umjesto da vladajući, kaže Ikić Baniček, prihvate dobronamjernu kritiku i kažu pogriješili smo i ispravit ćemo jer radimo u interesu građana Hrvatske pa tako i Siska, oni se samo dublje zakopavaju.

Vlada je u saborsku proceduru poslala izmjene Zakona o obnovi zgrada oštećenih potresom na području Grada Zagreba, Krapinsko-zagorske te Zagrebačke županije, kojima predlaže proširenje primjene toga zakona i na Sisačko-moslavačku i Karlovačku županiju.

Sve te županije, pa tako i Sisačko-moslavačka i Karlovačka županija, navodi se u predloženom zakonu, svojim proračunima će osigurati od po 20 posto  za  konstrukcijsku obnovu nekretnina na svojim područjima, isto kao i vlasnici odnosno suvlasnici nekretnine, dok će za potpomognuta područja sukladno posebnom propisu, a na kojima je proglašena katastrofa, RH u potpunosti osigurati sredstva.

Iznimke od ovog članka, u smislu da se vlasnik odnosno suvlasnik nekretnine oslobađa uplate sredstava za konstrukcijsku obnovu, su ako njegov dohodak, uključujući i dohodak bračnog ili izvanbračnog duga, u protekloj i tekućoj godini ne prelazi iznos neoporezivog dohotka i ako nije imao druge značajnije imovine 22. ožujka 2020., čija ukupna vrijednost prelazi 200 tisuća kuna, a između ostalog ako je i korisnik socijalne skrbi kojem je priznato pravo na zajamčenu minimalnu naknadu.

hr Sun Jan 17 2021 17:53:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/600466ed6f52df22a68b456b/80

FOTO Posvećen novi oltar i blagoslovljena obnovljena crkva Sv. Ante u Seocima

Nova crkva Svetog Ante u Seocima sagrađena je za župnikovanja don Bože Juginovića i njegovih nasljednika od 1929. do 1939. godine. Iako je crkva posvećena sv. Anti Padovanskom u njoj se časti i sv. Ante, pustinjak i opat.

U Župi sv. Mihovila ark. – Kostanje obnovljena je crkva Sv. Ante u Seocima. Tom je prigodom, u nedjelju 17. siječnja 2021., splitsko-makarski nadbiskup Marin Barišić predvodio misno slavlje za vrijeme kojega je blagoslovio obnovljenu crkvu i posvetio novi oltar. U koncelebraciji su bili: župnik don Špiro Čikeš, bivši župnik don Ante Matešan, omiški župnik don Emanuel Petrov i nadbiskupov tajnik don Nikola Šakić. 

Na početku je nadbiskupa i sve nazočne uime župe pozdravila župljanka Ljubica Bogdanović.

„Iako je crkva obnavljana u više navrata, vrijeme je učinilo svoje. Bila je potrebna temeljita obnova i preinake u unutarnjem prostoru. Projektnu dokumentaciju izradio umjetnik fra Ante Branko Periša a prihvatio ju je Građevinski ureda Splitsko-makarske nadbiskupije. Godinama su župljani skupljali za obnovu s kojom smo započeli prošloga proljeća, a korona nas je malo usporila. U svibnju smo započeli s iskopavanjem poda i postavljanjem izolacije, a radovi su trajali cijelo ljeto te smo se tek 6. rujna ponovo okupili u njoj“, kazao je župnik don Špiro Čikeš. Dodao je da je skoro sve novo izgrađeno: od oltara, svetohraništa, krstionice, izolacije poda i popločavanja poda, preko elektroinstalacija, klimatizacije, ozvučenja, žbuke, bojanja, pa do novih klupa i prozora. „Nadam se da će obnova naše crkve pomoći da se na svakom molitvenom susretu obnavljamo i suobličujemo Jaganjcu Božjem koji nas hrani svojim tijelom i krvlju te nas hrabri i tješi svojom Riječju. Neka nam ovaj prostor pomogne da i mi postanemo živi Božji hram“, poručio je župnik Čikeš.

„Dragi žitelji ovoga lijepoga kraja, vi ste ovu crkvu već posvetili svojom pažnjom, ljubavlju, ustrajnošću, svojim življenjem. Iskorak je vidljiv ne samo u estetici nego i u duhovnosti, boljem shvaćanju i življenju svoje vjere“, kazao je nadbiskup Barišić te blagoslovljenom vodom poškropio zidove crkve i narod Božji.

Župa Kostanje danas obuhvaća dva sela: Kostanje i Seoca. Kostanje sa sjeverne strane zatvara kosa kraške visoravni, a s južne rijeka Cetina. Seoca se nalaze u zaleđu Kostanja, na kraškoj visoravni, uz malo polje pored kojega prolazi asfaltirana prometnica prema Blatu i Šestanovcu. Nova crkva Svetog Ante u Seocima sagrađena je za župnikovanja don Bože Juginovića i njegovih nasljednika od 1929. do 1939. godine. Iako je crkva posvećena sv. Anti Padovanskom u njoj se časti i sv. Ante, pustinjak i opat. Crkva je sagrađena od lijepo klesanog kamena s četvrtastom apsidom i kamenim zvonikom s piramidalnim završetkom. 

Unutrašnjost crkve je uređena poslije rata i posvećena je od biskupa Franića 1954. godine. Crkva je obnovljena 1977. godine, kada je postavljen oltar prema puku. U svetištu su na posebnim postoljima kip sv. Ante Padovanskog i slika sv. Antuna, opata. Ovo je područna crkva župe Kostanje i u njoj se slavi misa svake nedjelje i blagdana. Crkva je temeljito obnovljena 1998. godine, kada su na krov postavljene kose betonske ploče s kupom, ugrađen novi betonski kor, te postavljena električna instalacija i ozvučenje. Crkveno dvorište ograđeno je lijepim kamenim zidom. Dimenzije crkve s apsidom su 16,70 x 7 metara. Prošle, 2020. godine za župnika fra Špira Čikeša crkva je temeljito obnovljena.

hr Sun Jan 17 2021 17:32:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .