Vučić: Prethodna hrvatska vlada nije bila za suradnju, od nove želimo zajedničke projekte

Hrvatski
premijer Tihomir Orešković izjavio je u ponedjeljak u Londonu da ne vidi kao
konkurentske projekte željezničku prugu od Rijeke do Mađarske i prugu od grčke
luke Pirej do Budimpešte, dok je srbijanski premijer Aleksandar Vučić rekao da
prethodna hrvatska vlada nije bila zainteresirana za zajedničke investicijske
projekte.

– Ne
vidimo to kao konkurentske projekte – rekao je Orešković na konferenciji
za novinare, dodajući da je prošli tjedan o tome razgovarao s mađarskim
premijerom Viktorom Orbanom kao i projektu LNG terminala na Krku.  Orešković
i Vučić sudjeluju u Londonu na zapadnobalkanskom investicijskom summitu u
organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD).

 Na
summitu također sudjeluju premijer Crne Gore Milo Đukanović,  Kosova Isa
Mustafa, Albanije Edi Rama i BiH Denis Zvizdić.

 Srbijanski
premijer Aleksandar Vučić je rekao da je njegova vlada željela imati više
zajedničkih projekata s Hrvatskom, ali da do toga nije došlo jer prethodna
vlada nije za to bila zainteresirana.

– Nažalost,
mi takvih projekata gotovo da i nemamo. Stoga smo mi ušli u željezničko
povezivanje sa srednjom i zapadnom Europom preko Budimpešte. Ne vidim to kao
neku vrstu natjecanja. Željeli smo imati više zajedničkih projekata s Hrvatskom
 i mislim da za to nije bilo interesa na hrvatskoj strani. Više puta sam
to vašem bivšem premijeru predlagao i više puta sam dobio odgovor da nisu
zainteresirani za istočne izlaze, a mi jesmo i za zapadne i istočne. Mi smo
uvijek spremni na suradnju jer naš prirodan put prema Zapadu vodi preko
Hrvatske. Nadam se da ćemo uspjeti prevladati naše bolesti iz prošlosti makar
da racionalno razgovaramo o budućonsti – rekao je Vučić.

 Orešković
je sa svoje strane rekao da se ne želi baviti poviješću, nego budućnošću. – Treba otvoriti dijalog i surađivati. To je dobro za Hrvatsku i za
regiju – rekao je.

Bitni stabilnost poreznog sustava i povjerenje u pravosuđe

Hrvatski
premijer Tihomir Orešković izjavio je da je za
privlačenje investicija nužno imati stabilnost poreznog sustava i pravosudni
sustav koji ulijeva povjerenje te da njegovo iskustvo bivšeg investitora može
pomoći u tome.

– Moramo pokazati da smo stabilni u pogledu porezne politike. Kao
bivši investitor mogu reći da mi je to bio najveći problem, jer tko će
investirati ako se porezna politika mijenja svakih šest mjeseci. Stoga nećemo
mijenjati poreznu politiku, ali moramo imati i zakone i pravosuđe kako bi
investitori imali povjerenje u naš sustav – rekao je premijer Orešković na
novinskoj konferenciji u Londonu, gdje sudjeluje na zapadnobalkanskom
investicijskom summitu u organizaciji EBRD-a, na kojem su se okupili premijeri,
ministri, politički čimbenici i vodeći poduzetnici iz hrvatskog jugoistočnog
susjedstva. 

 Premijer
Orešković je istaknuo da je iz dosadašnjih razgovora s investitorima uvidio da
se dobro razumije s njima jer je i sam bio investitor.

– Kada razgovaram s njima to se prepoznaje jer govorim njihov jezik. Nadam
se da će i danas to prepoznati i da će kroz to drukčije gledati na mogućnosti
investiranja u regiji – rekao je Orešković.

Orešković o
strateškim prioritetima

Premijer
Orešković je ranije u svom izlaganju na samitu predstavio strateške prioritete
hrvatske Vlade i glavne prekogranične investicijske projekte u energiji i
infrastrukturi, među kojima su LNG terminal na Krku te jadransko-jonski
plinovod i autocesta.

– Posebnu
pozornost posvetit ćemo svim aktivnostima koje potiču gospodarski rast, stvara
nova radna mjesta, pozitivnu investicijsku klimu i podiže životni standard
naših građana – rekao je premijer Orešković na samitu. 
Orešković je istaknuo da će Vlada sredinom ožujka izići s dobro uravnoteženim
proračunom, s fokusom na fiskalnoj konsolidaciji i smanjenju proračunskog
deficita. 

– Sljedeći korak je smanjenje javnog duga aktiviranjem 500 milijuna eura
mrtvog kapitala. Cilj je poboljšati kreditni rejting kako bi se smanjili
troškovi zaduživanja – naveo je Orešković.

Sljedeći prioritet je stvoriti fond od 500 milijuna eura za investicije u mala
i srednja poduzeća, a zatim povlačenje sredstava iz europskih fondova, kazao
je. Prošle godine Hrvatska je povukla 500 milijuna eura, a ovo godine je cilj
povući između 900 milijuna i milijardu eura. Tim sredstvima financirali bi se
projekti u infrastrukturi, turizmu, poljoprivredi.

Orešković je istaknuo i potrebu stvaranja pozitivne investicijske klime i
smanjenja birokracije unutar sustava, to je jest poboljšanje učinkovitosti
javnog sektora.

Hrvatski premijer je rekao da je na ovom samitu jedini od premijera koji bio
investitor, navevši da je kao predsjednik Uprave Plive investirao oko 250
milijuna eura.

Od prekograničnih infrastrukturnih projekata, premijer Orešković je istaknuo
LNG terminal na Krku, jadransko-jonski plinovod, jadransko-jonsku autocestu te
izgradnju hrvatskog dijela koridora 5c, koji preko Bosne i Hercegovine povezuje
Luku Ploče sa Slavonijom i Mađarskom.  Orešković je rekao da su ti
projekti važni i za privatni sektor. 

– Ja sam po prirodi optimist, i kao takav vjerujem da Hrvatska i njezini
susjedi predstavljaju odličnu priliku za investicije, na lokalnoj razini i na
koja će povećati naš uzajamni prosperitet i s tim prosperitetom osigurati
platformu za veću suradnju i svjetliju budućnost za sve naše građane – kazao je Orešković.

Premijer Orešković se prije početka summita bilateralno sastao s britanskim
ministrom vanjskih poslova Philipom Hammondom i ministrom za trgovinu i
ulaganja Francisom Maudeom.