Nema straha: Stršljenovi u Splitu nisu opasna azijska, već uobičajena zavičajna vrsta

Posljednjih nekoliko dana naši čitatelji dojavili su nam pojavljivanje velikih stršljenova u Splitu u njihovim obiteljskim kućama, stanovima, pa čak i studentskim domovina. Osim što su izazvali strah, pojavila se sumnja da se radi o otrovnim azijskim stršljenovima.

Za komentar pojave ovih kukaca u Splitu upitali smo dipl. ing. biol. Luku Katušića, načelnika Odjela za divlje i udomaćene svojte i staništa Državnog zavoda za zaštitu prirode. Na njegovu e-mail adresu poslali smo mu fotografije stršljenova koji su uzbunili Splićane proteklog vikenda.

– Iz priloženih fotografija može se zaključiti da se u ovom slučaju ipak radi o našoj zavičajnoj vrsti, europskom stršljenu (Vespa crabro) – bio je jasan Katušić.

Tragom toga zaključka posjetili smo Prirodoslovni muzej i zoološki vrt Split, točnije u njegovu jedinicu Prirodoslovni muzej kod višeg kustosa mr. sc. Bože Kokana kojemu smo donijeli uzorak splitskog stršljena da bi provjerili je li zaista u pitanju europski stršljen.

Na temelju uvida u staru muzejsku zbirku, novosakupljeni materijal i stručnu literaturu, potvrđeno je da je to Vespa crabro, europski stršljen. Iako viši kustos nije specijalist za ose, ovo je bio lak zadatak jer se imalo pri ruci stručnu zbirku i stručnu literaturu. Upravo se na ovom primjeru najbolje mogla vidjeti potreba ulaganja u muzejske zbirke, entomološku stručnu literaturu i istraživački rad.

– Već se na fotografijama moglo uočiti da se vjerojatno radi o europskom stršlješnju, a nakon što nam je u muzej stigao uzorak možemo biti potpuno sigurno u to. Europski stršljen je žuto-crni kukac vrlo sličan osi, ali mnogo veći. Spada u porodicu osa. Gnijezda gradi u šupljem drveću, vrbicima, drvarnicama ili sličnim zapuštenim staništima. Kao i ose, svoje ličinke hrani kukcima. Europski stršljen lovi velike kukce pa ga mnogi smatraju korisnim, ali i voli slatki sok pa radi štetu na grožđu. Poznati su i po tome što rade štete pčelarima jer love pčele – rekao nam je mr. sc. Kokan i dodao:

– U Europi se posljednjih godina zaista pojavio azijski stršljen (Vespa velutina), no njega valja razlikovati od azijskog divovskog stršljena (Vespa mandarinia) koji nije izašao izvan prostora Azije. Znatno je manje agresivan i opasan od divovskog “rođaka.”. Ovaj manji azijski stršljen je unešen u Francusku, odakle se proširio na Španjolsku i Portugal, i još se nije proširio na Hrvatsku.