Krajnji rok za legalizaciju: “Gradnja bez dozvole trajno devastira prostor i predstavlja gubitak za zajednicu”

Za
manje od tri mjeseca točnije 30. lipnja 2018. godine istječe krajnji rok za legalizaciju,
stoga se pozivaju svi građane, koji još nisu, da predaju zahtjeve za legalizaciju nezakonito
izgrađenih građevina. Legalizacijom nezakonito izgrađenih građevina država
nastoji riješiti višedesetljetni problem bespravne gradnje i uvesti red u prostorno
uređenje države.

Samo
legalna gradnja povećava sigurnost i vrijednost pojedine nekretnine te
omogućava kvalitetno prostorno planiranje naselja. Jedino legalna gradnja može
aplicirati za bespovratna sredstva iz EU fondova.

Uvjeti
ozakonjenja ostaju isti odnosno može se legalizirati samo ona zgrada koja je
nastala tj. koja je vidljiva na digitalnoj ortofoto karti Državne geodetske uprave izrađenoj na temelju snimanja iz zraka
započetog 21. lipnja 2011. ili na drugoj državnoj digitalnoj ortofoto
karti  ili katastarskom planu ili drugoj
službenoj kartografskoj podlozi nastaloj do 21. lipnja 2011. Zgrade izgrađene
nakon 21. lipnja 2011. ne mogu se ozakoniti temeljem Zakona o postupanju s nezakonito
izgrađenim zgradama niti uz novi zahtjev.

Postupak
legalizacije započinje podnošenjem zahtjeva za izdavanje rješenja o izvedenom
stanju nadležnom županijskom ili gradskom upravnom odjelu koji izdaje akte za
gradnju na području na kojem se građevina nalazi.

Tijek
rješavanja zahtjeva može se pratiti preko podataka koji se javno objavljuju u Registru izdanih rješenja o izvedenom stanju
(https://legalizacija.mgipu.hr/izvjesce) u kojem se dnevno ažuriraju podaci koje
unose upravni odjeli i Agencija za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada
(AZONIZ).

Podaci o legalizaciji

Do
30. lipnja 2013. godine, kada je Zakonom bio određen rok za predaju zahtjeva za
ozakonjenje nezakonito izgrađenih građevina (legalizaciju), zaprimljeno je
ukupno 826.948 zahtjeva. Do danas izdano je 635.113 rješenja po istima ili 76,80
%.

Najveći
broj zahtjeva riješen je u pojedinim gradskim uredima i to Gradu Dubrovniku,
Gradu Vukovaru, Gradu Bjelovaru, Gradu Zagrebu, Gradu Poreču te Gradu
Virovitici – svi su riješili preko 90% zaduženih zahtjeva. Županijski uredi s
visokim postotkom riješenosti su: Primorsko – goranska županija sa 75,06%, čiji
zahtjevi se nisu prebacivali u AZONIZ; Međimurska županija, Osječko-baranjska
županija, Virovitičko-podravska županija, Krapinsko-zagorska županija,
Koprivničko-križevačka županija imaju visoki postotak riješenosti, ali je isti
dijelom omogućen smanjenjem ukupnog zaduženja prebacivanje dijela zahtjeva na
rješavanje u AZONIZ.

Najmanji
postotak riješenih zahtjeva imaju upravni odjeli u Karlovačkoj županiji (49,06 %
uz 6.800 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) i Vukovarsko-srijemskoj županiji (51,41
% uz 11.950 zahtjeva prebačenih u AZONIZ) te upravni odjeli Grada Makarske (52,12
% uz 872 zahtjeva prebačene u AZONIZ) i Grada Trogira (55,95 % uz 450 zahtjeva
prebačenih u AZONIZ). Detaljniji pregled dostupan je na: http://www.mgipu.hr/doc/AZONIZ/Pravom.rjesenja_registar-2018.pdf.

Izmjene
i dopune Zakona iz 2017. godine omogućile su ponovno predavanje zahtjeva do 30.
lipnja 2018. godine ali pod istim uvjetima ozakonjenja odnosno može se
legalizirati samo ona građevina koja je nastala do 21. lipnja 2011. Temeljem
tih izmjena i dopuna do sada je zaprimljeno 12.749 novih zahtjeva, a od tog broja riješeno ih je pravomoćno 3.914.

Za
one građevine koje su bespravno sagrađene ili rekonstruirane nakon 21. lipnja
2011., a vlasnici ih žele legalizirati, potrebno se obratiti lokalnom upravnom
odjelu nadležnom za izdavanje dozvola za gradnju radi provjere mogućnosti
reguliranja statusa građevine prema Zakonu o gradnji.

Skrećemo
pažnju da se izmjenama i dopunama Zakona iz 2017. godine promijenio i način
raspodjele sredstava od naknade za zadržavanje :

•        
40
% umjesto 50% sredstva naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske

•        
30
% sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne samouprave na čijem se
području nezakonito izgrađena zgrada nalazi, a
preostalih 30% ovisno o tome koje tijelo rješava predmet:

•        
30
% umjesto 20 % sredstva naknade prihod su proračuna jedinice lokalne, odnosno
područne (regionalne) samouprave ukoliko njezino upravno tijelo donosi rješenje
o izvedenom stanjuili

•        
30
% umjesto 20 % sredstva naknade prihod su državnog proračuna Republike Hrvatske
ukoliko rješenje o izvedenom stanju donosi Agencija umjesto upravnog tijela.

Uklanjanje nezakonito izgrađenih
građevina

Istovremeno,
Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja putem građevinske inspekcije kontinuirano
nadzire uklanjanja nezakonito izgrađenih građevina diljem cijele Republike
Hrvatske. Tijekom 2017. godine uklonjene su 316 bespravne građevine. Većinu su uklonili sami vlasnici odnosno
investitori, jer je to za njih povoljnije nego kada uklanja ugovorna tvrtka
građevinske inspekcije. 

Od
2013. godine raste broj prijava o početku građenja na temelju akata za građenje
(građevinska dozvola i glavni projekt za građenje jednostavnih građevina), a
smanjuje se broj prijava o nezakonitom građenju, što ukazuje na postepeno
poboljšanje stanja u području zakonitosti građenje. Na primjer, 2012. godine od
ukupno zaprimljenih 11.000 prijava, oko 6.000 se odnosilo na prijave bespravnog
građenja te oko 5.000 prijava početka građenja. 
2017. godine od ukupno oko 15.000 prijava, 10.500 je prijava početka
građenja, te 4000 prijava o nezakonitom građenju.

Isto
tako, 2011. godine od svih nadziranih gradilišta oko 80% su bila nezakonita, a
2017. godine oko 50%.

Od
većih akcija uklanjanja ističemo ona krajem listopada i početkom studenog 2017.
godine kada su uklonjene 33 nezakonito izgrađene građevine na pomorskom dobru –
Žnjanski plato u Splitu.  Također,
tijekom 2018. godine uklanjale su se bespravne gradnje u Istri (objekti većinom
građeni na području Općine Vodnjan u naselju Peroj). Od 9. travnja 2018. godine
slijedi uklanjanje objekata na području Splitsko-dalmatinske županije.

Ujedno,
građevinska inspekcija Ministarstva tijekom 2017. godine je uz ostale
predstavke i prijave početka građenja (10500) zaprimila i više od 4000 prijava bespravne gradnje.
Odrađeno je preko 10300 inspekcijskih pregleda i doneseno je oko 3800 različitih
rješenja.

Spomenimo
i da je građevinska inspekcija pripremila prezentaciju o svom radu s naglaskom
na organizirane akcije uklanjanja tijekom 2017. godine koja je dostupna na
internetskoj stranici Ministarstva. 

Informacijski sustav prostornoga
uređenja ISPU

Informacijski
sustav prostornog uređenja (ISPU) je sustav Ministarstva graditeljstva i
prostornoga uređenja koji svakom građaninu putem geoportala omogućava na
jednostavan način pristup informacijama o korištenju prostora.

ISPU
nudi i pregled katastarskih podataka te podatke o izdanim dozvolama, podatke o
ozakonjenju nezakonito izgrađenih zgrada, digitalne ortofoto karate,
topografske karate, kao i mrežne usluge pregleda odabranih karata važećih
prostornih planova.

Ministarstvo
graditeljstva i prostornoga uređenja kontinuirano nadograđuje i dopunjava
sustav ISPU novim skupovima podataka, modulima i e-uslugama s ciljem da sustav
prostornog uređenja bude transparentan a relevantni podaci dostupni svima, kako
građanima tako i nadležnim tijelima, te da se omogući jednostavan uvid u sve
procese koji se događaju u prostoru. – stoji u priopćenju konferencije za novinare ministra Predraga Štromara o legalizaciji nezakonito izgrađenih građevina