Hrvatska nije spremna reagirati na onečišćenja mora naftom

U aktualnu temu oko mogućeg iskorištavanja nafte i plina iz podmorja, te o njihovim prednostima, prijetnjama i izazovima, uključio se i Darko Domović iz Oil Spill edukacijskog centra iz Rijeke.

Domović smatra kako je potrebna nadogradnja hrvatskog sustava za spremnost i reagiranje na onečišćenja i intervenciju kod velikih izljeva ulja na otvorenom moru.

–  Postoji definitivna potreba za revizijom nacionalnog sustava. Izbaciti premještanje odgovornosti s županijske na nacionalnu razinu u odnosu na količinu izlivenog ulja, revidirati Plan tako da odražava globalno prihvaćeni koncept stupnjevanog reagiranja, intervencije i više pažnje posvetiti odgovornosti za reagiranje na najnižoj razini. Radi se na lokalnim malim sitnim intervencijama – rekao je Domović.

Hrvatski sustav za spremnost i reagiranje ima samo 6 brodica za skupljanje ulja, 5 brzih radnih brodica, 15 manjih nenamjenskih radnih brodica te 3 teglenice i upravo zbog toga postoji potreba za revizijom.

– Osnovni čimbenik u slučaju velike nesreće Obalna je straža koja je marginalna i definirana vrlo općenito. Treba bolje definirati ulogu Obalne straže i namijeniti joj značajniju ulogu u sustavu kao i predvidjeti nabavku od strane države minimuma opreme za intervenciju na otvorenom moru i odrediti model upravljanja tom opremom – rekao je Domović te dodao kako minimalna oprema ima vrijednost od 10 milijuna eura.

Brza intervencija ključna za onečišćenja

Ključ za učinkovito reagiranje je, ističe Domović, postojanje odgovarajućeg sustava za spremnost i reagiranje, a država je jedini efikasni regulator u slučajevima onečišćenja, što imamo za primjer u svijetu, a najgori sustav imala je Amerika

– Ako ne planiramo vjerojatno ćemo gubiti negdje vrijeme. Ako u medicini najviše ljudskih života spasimo brzom intervencijom to se može jednako preslikati i na situacije zagađenja okoliša – rekao je Domović.

U Hrvatskoj smo od 1984. do 2001.godine imali sedam slučajeva onečišćenja.

– Ova onečišćenja su bila sa lož uljem. Najveći dio opreme za saniranje namijenjeni su prijevozu opreme, a ne čišćenju. Plutajuće brane su zanemarujuće visine, a skimmei koje imamo su zapravo neozbiljna oprema. Postoji definitivna potreba za revizijom nacionalnog sustava – još je jednom naglasio Domović.

Domović je kazao kako Hrvatska nije sama i da ima pravo zatražiti pomoć od bilo kojeg od sto potpisnika međunarodne konvencije OPRC-a ako joj pomoć zatreba. Također, Domović smatra kako se treba obvezati svakog koncesionara da bude član nekakve od tih međunarodnih OSRL organizacija koje pružaju usluge reagiranja na velika onečišćenja.