Sve je više umirovljenika, a radna snaga masovno odlazi: Tko će to plaćati?

Zabrinjavajući podaci s Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje
ukazuju kako broj umirovljenika stalno raste, dok istovremeno broj
zaposlenih ostaje isti. Ako se tome pridoda i broj nezaposlenih, čini se
kako nam slijedi izjednačavanje broja zaposlenih sa zbrojem broja
umirovljenika i broja nezaposlenih.

Izjednačavanje zaposlenih i umirovljenika

Demograf Stjepan Šterc za je Index rekao kako je, prema podacima iz
prosinca 2015., Hrvatska tada imala 1,228,020 umirovljenika, dok je broj
zaposlenih iznosio 1,589,000. Izračunamo li odnos zaposlenih i
umirovljenika, dobijamo brojku od 1:1,29. To znači da na 1.29 zaposlenih
ide jedan umirovljenik.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, osiguranika je
trenutačno 1.440.000, a umirovljenika 1.233.000, kako prenosi
Dnevnik.hr.

Iz toga je moguće izračunati da je omjer zaposlenih i umirovljenika 1:1,17, a minimalni održivi omjer trebao bi iznositi 1:2.

Ako uz to, opet nadodamo broj nezaposlenih, proizlazi zaključak kako se
još više izjednačava omjer između zaposlenih prema umirovljenicima i
nezaposlenima.

Broj osiguranika veći od broja stanovnika

Šterc dodaje i kako je neobičan podatak prema kojem imamo veći broj
osiguranika od broja samih stanovnika Hrvatske. Naime, prema Štercu,
imamo veći broj zdravstvenih osiguranika od stanovnika: “To su ljudi
koji po definiciji Eurostata nisu stalno stanovništvo Hrvatske, ne bi
uopće mogli ući u popis 2011. i 2021., ali imaju hrvatsko državljanstvo i
na neki način su nalinkani na hrvatski zdravstveni sustav”.

Dodao je kako nema smisla da netko tko nije stalni stanovnik jedne zemlje, koristi zdravstveni sustav druge.

Više od trećine u posebnoj mirovini

Šterc je prenio i podatke iz 2015. o korisnicima mirovina.

Naime, 63,17% umirovljenika čine starosnu mirovinu, njih 19,95% koristi
obiteljsku mirovinu, a invalidsku mirovinu koristi 16,88% umirovljenika.
To znači da, osim uobičajene, starosne mirovine, postoji više od jedne
trećine onih koji su u mirovini po nekim drugim kriterijima, javlja Index.

Točnije, 179,927 umirovljenika su korisnici mirovina koju su ostvarili po posebnim uvjetima.

To su posebne mirovine koje se dijele u 17 kategorija, od kojih su neke:
radnici na poslovima razminiranja, djelatne vojne osobe, pripadnici
hrvatske domovinske vojske od 1941. do 1945., bivši politički
zatvorenici, hrvatski branitelji Domovinskog rata, pripadnici bivše JNA,
sudionici Narodno-oslobodilačkog rata, zastupnici u Saboru, suci
Ustavnog suda, članovi izvršnog vijeća Sabora, bivši službenici u
tijelima bivše SFRJ, redoviti članovi HAZU, radnici istarskog
ugljenokopa Tupljak, radnici izloženi azbestu, pripadnici Hrvatskog
vijeća obrane, itd.

Vlada namjerava još povećati mirovine

Ako uzmemo u obzir da prosječna mirovina iznosi 2422,60 kn i ako taj
broj pomnožimo s brojem novih umirovljenika koji pristižu godišnje, a
Šterc nam kaže kako prosječno u mirovinsku dob godišnje uđe 25,000
ljudi, izračun pokazuje da se svake godine izdvaja oko 60,565,000 kuna
samo za nove umirovljenike.

Kako se broj umirovljenika i nezaposlenih sve više izjednačava s brojem
zaposlenih, postavlja se pitanje odakle će se crpiti sredstva za
financiranje umirovljenika i nezaposlenih.

Ako imamo na umu teret koji se već sad stavlja na zaposlene te činjenicu
da sve više radno sposobnih ljudi seli iz Hrvatske, teško je izvući
zaključak na koji se način vlada namjerava nositi s ovim problemom.
Posebno ako uzmemo u obzir da je premijer Plenković nedavno najavio kako
je podizanje mirovina jedan od glavnih ciljeva vlade, piše Index.