Hrvatska u vrhu regije po rastu BDP-a i izvoza, ali i po visini javnog duga i deficita

Glavni ekonomski pokazatelji u 2015. Hrvatske više nisu tako
sivi kao proteklih nekoliko godina. U usporedbi s deset zemalja Srednje i
Istočne Europe Hrvatska je u vrhu po ubrzanju rasta BDP-a i rastu izvoza, a
dobro stojimo i u kretanju zaposlenosti te saldu tekuće bilance.

S druge strane i dalje prednjačimo po visokoj
nezaposlenosti, javnom dugu i premiji rizika, pokazuje usporedna analiza 11
zemalja Srednje i Istočne Europe objavljena u najnovijem Biltenu Hrvatske
narodne banke, piše tportal.

U prvoj polovini 2015. nastavila su se povoljna kretanja u
gospodarstvima većine zemalja Srednje i Istočne Europe. Tako je u drugom
tromjesečju zabilježen gospodarski rast u svim promatranim zemljama. Pritom je
Hrvatska s rastom od 0,7 posto u odnosu na prethodni kvartal u zlatnoj sredini,
ali s Latvijom i Litvom prednjači po ubrzanju gospodarskog rasta. U većini
ostalih zemalja gospodarska aktivnost je usporila što je posebno vidljivo u
Češkoj i Rumunjskoj.

U drugom tromjesečju 2015. zaposlenost se na godišnjoj razini
povećala u svim zemljama, pri čemu je najsnažniji porast zabilježen u
Mađarskoj, Slovačkoj, Hrvatskoj i Estoniji. Smanjila se i stopa nezaposlenosti
u svim promatranim zemljama, izuzev Rumunjske u kojoj je ostala nepromijenjena.
Unatoč pozitivnim trendovima, Hrvatska i dalje ima najveću stopu
nezaposlenosti, koja je u drugom tromjesečju 2015. iznosila 15,8 posto. Većina
ostalih zemlja imala je stopu nezaposlenosti manju od 10 posto, pri čemu je u
Češkoj ona bila najmanja te je iznosila samo pet posto.

Izvoz robe u prvih je šest mjeseci ove godine rastao u svim
zemljama Srednje i Istočne Europe, osim Litve u kojoj je ostvaren značajan pad
od 4,4 posto te Estonije i Latvije gdje je zabilježena stagnacija. Pozitivan
trend u Hrvatskoj započet 2013. nastavio se u 2015. te je u prvih šest mjeseci
na godišnjoj razini robni izvoz porastao za 12,2 posto, čime je Hrvatska
postala zemlja s najvišom stopom rasta robnog izvoza.

Rast izvoza u svim zemalja pratio je i rast industrijske
proizvodnje. Pritom su stope rasta u većini promatranih zemalja bile više nego
u drugom polugodištu 2014. Hrvatska je tu iznimka jer ove godine bilježi
slabiji rast industrijske proizvodnje nego lani.

Podsjetimo, zbog nesrazmjera u kretanju hrvatske
industrijske i izvoza pojedini analitičari doveli su u pitanje realnost
podataka o kretanju izvoza upozoravajući na mogućnost da velik dio statističkog
rasta izvoza ustvari nije pravi izvoz nego preprodaja robe uvezene iz drugih
zemalja.

Kada je riječ o javnim financijama, Hrvatska i Slovenija imaju
znatno veći manjak opće države (u postotku BDP-a) nego druge promatrane zemlje.
U prvom se tromjesečju 2015. saldo opće države u većini zemalja poboljšao.
Iznimka su baltičke zemlje, gdje je došlo do blagog pogoršanja, pri čemu je u
Estoniji i Latviji to posljedica povećanih rashoda.

Od zemalja koje su zabilježile pad manjka na godišnjoj
razini, najveće smanjenje ostvareno je u Bugarskoj zahvaljujući porastu
prihodne strane proračuna. Manjak opće države zamjetno se smanjio i u Češkoj,
Hrvatskoj i Rumunjskoj, pri čemu su takva kretanja u Hrvatskoj bila ponajprije
posljedica rasta prihoda, dok u ostale dvije zemlje poboljšanje salda odražava
pad rashodne strane proračuna. U lipnju ove godine Poljskoj je obustavljena
procedura pri prekomjernom manjku, tako da su od promatranih zemalja njome
obuhvaćene još samo Hrvatska i Slovenija.

Hrvatska je na kraju prvog tromjesečja među promatranim
zemljama imala najveću razinu javnog duga u postotku BDP-a, a slijede je
Slovenija i Madžarska. Dosegnute razine u spomenutim zemljama više su nego
dvostruko veće od prosjeka ostalih usporedivih zemalja, čiji se javni dug
nalazi ispod razine od 60 posto BDP-a. Pritom se Estonija i dalje ističe niskom
razinom javnog duga od tek nešto više od 10 posto BDP-a. Javni se dug Hrvatske
od siječnja do ožujka ove godine ujedno i najsnažnije povećao među promatranim
zemljama. Osjetan rast javnog duga ostvarila je i Bugarska, dok su Latvija i
Litva snažno smanjile javni dug, a u istom smjeru kretao se i javni dug u
Rumunjskoj i Češkoj.

Zbog problema s javnim dugom i proračunskim deficitom,
premija osiguranja od kreditnog rizika za Hrvatsku i dalje je bila najviša od
usporedivih zemalja.