Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježavamo svake godine 25. studenoga. Taj je datum prihvatio UN i od 1999. se obilježava u znak sjećanja na četiri sestre Mirabel, političke aktivistkinje skupine Leptiri, koje je dao ubiti dominikanski diktator Rafael Trujillo jer su planirale rušenje njegovog režima. Taj datum je i početak kampanje u borbi protiv nasilja nad ženama ali i u obitelji, nad djecom i i borbe za ljudska prava općenito. Kampanja se završava 10.12. na Međunarodni dan ljudskih prava.

U srijedu, 25. studenog, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u okviru Međunarodne kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, udruga Domine na splitskim Prokurativama organizirala je javnu akciju pod nazivom "Napravi korak naprijed prema društvu slobodnom od nasilja nad ženama!“.

Na stepenicama Prukurativa bile su ispisane snažne poruke: "Ne želim trpjeti u šutjeti!“, Ono što nitko ne želi, mogu promijeniti“,"Ne želim živjeti u strahu!“, Ne želim poniženje i uvrede!“, "Ne želim polagati račune!“, Ne želim biti pretučena!“

- Današnjim danom počinje globalna kampanja koja traje do 90-ih godina 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja. Organizatorice današnjeg događaja su Domine, feministička organizacija za promicanje ženskih prava iz Splita. Organizirale smo ovo da bi s jedne strane ukazale i osvijestile  javnost da reagira, žene da prijavljuju nasilje - kazala je Mirjana Kučer,  članica splitske feminističke udruge Domine. 

Udruga Domine tradicionalno, svake godine obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a ovogodišnjom javnom akcijom imali su za cilj podignuti svijest građanki i građana grada Splita o sveprisutnom nasilju nad ženama i obavezi građana da nasilje prijavljuju te se uključe u zajedničku borbu protiv nasilja, čije su žrtve u najvećem broju žene. 
Također, akcija ima za cilj i zagovaranje ratifikacije Istambulske konvencije Vijeća Europe koju je Hrvatska potpisala u siječnju 2012. godine.

- Mi smo dio jednog regionalnog europskog višegodišnjeg projekta koji zagovara ratifikaciju istambulske konvencija  o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad žena i žrtvama obiteljskog nasilja koji je Hrvatska potpisala u siječnju 2013.godine ali još uvijek ga nije ratificirala. To je Konvencija vijeća Europe i izuzetno je važna jer prvi put, između ostalog, uvodi pojam "nasilje nad ženama“ u hrvatsko zakonodavstvo, obiteljsko nasilje, što isključuje nasilje nad ženama i zakonodavstvo. To se onda negativno odražava i na statistiku pa tako imamo zabilježeno u statistici Ministarstva unutarnjih poslova povećanje broja nasilnica odnosno počiniteljica među ženama, a to je između ostalog i posljedica nedefiniranog zakonodavstva, lošeg vođenja politike gdje se u zadnje vrijeme susrećemo dvostrukog kažnjavanja, dakle počinitelja i žrtve - kazala je Kučer te objasnila kako se institut nasilja obitelji često zloupotrebljava kako bi se riješili imovinsko pravni odnosi i slično. 

- Neko vrijeme je nasilje u obitelji bilo kazneno, pa prekršajno, a sada je opet kazneno djelo, ali u posljednjih desetak godina imamo oko 300 žrtava, odnosno žena koje su ubijene od strane partnera bilo u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici što čini od 20 do 30 žrtava godišnje - iznosi "crne“ podatke Kučer.

Kučer smatra da ni država ne pridonosi smanjenju nasilja.

- Sve ovo pokazuje da država ne čini dovoljno i mi, između ostalog, želimo ratifikaciju Konvencije jer bi Hrvatska tada bila pod nadzorom Međunarodnog tijela koje je osnovano za praćenje provedbe ove Konvencije. Iz razno raznih razloga prošla Vlada i Ministarstvo socijalne skrbi su našli tisuću i jedan razlog te se nisu potrudila da usklade ni zakonodavstvo ni financijska sredstva. U svakom slučaju ne postoji dovoljna politička volja da bi se nešto poduzelo i zato smo mi i danas bile na ulici i  izaći ćemo opet - poručila je Kučer.

U današnjoj akciji naziva "Napravi korak naprijed prema društvu slobodnog nasilja; informiraj se, doniraj i druži se“, sudjelovali su aktivisti i aktivistkinje, te volonteri i volonterke Domina te plesni klub "Vruća čokolada“ s koreografijom "Give me love“, a sve kako bi građanima ukazali na nasilje prema ženama,posebice fizičko, koje je danas, na žalost, sve prisutnije.

Među ostalim je sudjelovao i Željko Kerum, kandidat za novog gradonačelnika Splita.

Kerum je rekao da ide u kandidaturu na lokalnim izborima u Splitu, potuživši se da mu se na posljednjim lokalnim izborima dogodila "neviđena krađa", ali da je to "podnio gospodski".

- Ja u Split idem i ja sam siguran da sam ja favorit za budućeg gradonačelnika Splita - rekao je Kerum.

Poprilično živa emisija dobila je pravo usijanje na kraju emisije. Došlo je do 'okršaja' Keruma i Nikole Grmoje.

- Jasno je da gospodin Grmoja želi doći do pozicije, želi doći do vlasti, ali volio bih ga pitati - od svog primanja političkog, što je on u životu... Navedi mi jedan primjer kome si ti u životu pomogao, platio gulaš, dao marendu, dao 10 kuna i ostalo! Ti si se i tvoje kolege uhljebili da bi imali redovnu plaću. Vi niste dobročinitelji, vi ste samočinitelji - rekao je Kerum.

- Ja ću predložili Katoličkoj crkvi vašu beatifikaciju, a ja o svojim dobrim djelima javno neću govoriti. Vas treba beatificirati! - uzvratio je Grmoja.

Grubo marginaliziranje Splita jedan je od razloga prvog sastanka splitskih gradskih vijećnika u novoj godini. Na inicijativu oporbe govorit će se o Nacionalnoj razvojnoj strategiji Hrvatske do 2030 godine.

Umjesto kozmetičkih promjena Split treba stvarne promjene, poručili su iz splitskog SDP-a u kojem su naveli kako je najveći problem Strategije izostavljanje Splita s Mediteranskog koridora Europske unije.

- Splitu treba moderna željeznička veza ne samo za putnički već posebno za teretni promet, kako bi se na taj način pokazalo da naš grad i regija imaju ozbiljnu ekonomsku budućnost i da se želimo odmaknuti od monokulture turizma.
Tek kad se priključimo na osnovnu mrežu EU-a, možemo računati da ćemo u roku od nekoliko godina prestati biti izolirani dio Europske unije. Drugim riječima, tada bi mogli reći da su Split i Dalmacija stvarno “ušli u Europu“ - kaže Goran Kotur, čelnik splitskog SDP-a.

U međuvremenu su se iz grada Splita pohvalili učinjenim pa su tako kazali kako je 'Split tako u Nacionalnoj razvojnoj strategiji istaknut kao ključni prometni centar Dalmacije te je naznačena važnost razvoja morske luke Split, ali i željezničkog koridora, kao strateški prioritet Republike Hrvatske koji će omogućiti integrirani prijevoz putnika, robe i bolju povezanost izoliranih područja na kopnu s gradom Splitom te unaprijediti međunarodni značaj i položaj morske luke grada Splita'.

Gradonačelnik Andro Krstulović Opara istaknuo je da je briga države o gradu Splitu 'jasna i vidljiva'.