Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama obilježavamo svake godine 25. studenoga. Taj je datum prihvatio UN i od 1999. se obilježava u znak sjećanja na četiri sestre Mirabel, političke aktivistkinje skupine Leptiri, koje je dao ubiti dominikanski diktator Rafael Trujillo jer su planirale rušenje njegovog režima. Taj datum je i početak kampanje u borbi protiv nasilja nad ženama ali i u obitelji, nad djecom i i borbe za ljudska prava općenito. Kampanja se završava 10.12. na Međunarodni dan ljudskih prava.

U srijedu, 25. studenog, u povodu Međunarodnog dana borbe protiv nasilja nad ženama i u okviru Međunarodne kampanje "16 dana aktivizma protiv nasilja nad ženama“, udruga Domine na splitskim Prokurativama organizirala je javnu akciju pod nazivom "Napravi korak naprijed prema društvu slobodnom od nasilja nad ženama!“.

Na stepenicama Prukurativa bile su ispisane snažne poruke: "Ne želim trpjeti u šutjeti!“, Ono što nitko ne želi, mogu promijeniti“,"Ne želim živjeti u strahu!“, Ne želim poniženje i uvrede!“, "Ne želim polagati račune!“, Ne želim biti pretučena!“

- Današnjim danom počinje globalna kampanja koja traje do 90-ih godina 16 dana aktivizma u borbi protiv nasilja. Organizatorice današnjeg događaja su Domine, feministička organizacija za promicanje ženskih prava iz Splita. Organizirale smo ovo da bi s jedne strane ukazale i osvijestile  javnost da reagira, žene da prijavljuju nasilje - kazala je Mirjana Kučer,  članica splitske feminističke udruge Domine. 

Udruga Domine tradicionalno, svake godine obilježava Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama, a ovogodišnjom javnom akcijom imali su za cilj podignuti svijest građanki i građana grada Splita o sveprisutnom nasilju nad ženama i obavezi građana da nasilje prijavljuju te se uključe u zajedničku borbu protiv nasilja, čije su žrtve u najvećem broju žene. 
Također, akcija ima za cilj i zagovaranje ratifikacije Istambulske konvencije Vijeća Europe koju je Hrvatska potpisala u siječnju 2012. godine.

- Mi smo dio jednog regionalnog europskog višegodišnjeg projekta koji zagovara ratifikaciju istambulske konvencija  o sprječavanju i borbi protiv nasilja nad žena i žrtvama obiteljskog nasilja koji je Hrvatska potpisala u siječnju 2013.godine ali još uvijek ga nije ratificirala. To je Konvencija vijeća Europe i izuzetno je važna jer prvi put, između ostalog, uvodi pojam "nasilje nad ženama“ u hrvatsko zakonodavstvo, obiteljsko nasilje, što isključuje nasilje nad ženama i zakonodavstvo. To se onda negativno odražava i na statistiku pa tako imamo zabilježeno u statistici Ministarstva unutarnjih poslova povećanje broja nasilnica odnosno počiniteljica među ženama, a to je između ostalog i posljedica nedefiniranog zakonodavstva, lošeg vođenja politike gdje se u zadnje vrijeme susrećemo dvostrukog kažnjavanja, dakle počinitelja i žrtve - kazala je Kučer te objasnila kako se institut nasilja obitelji često zloupotrebljava kako bi se riješili imovinsko pravni odnosi i slično. 

- Neko vrijeme je nasilje u obitelji bilo kazneno, pa prekršajno, a sada je opet kazneno djelo, ali u posljednjih desetak godina imamo oko 300 žrtava, odnosno žena koje su ubijene od strane partnera bilo u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici što čini od 20 do 30 žrtava godišnje - iznosi "crne“ podatke Kučer.

Kučer smatra da ni država ne pridonosi smanjenju nasilja.

- Sve ovo pokazuje da država ne čini dovoljno i mi, između ostalog, želimo ratifikaciju Konvencije jer bi Hrvatska tada bila pod nadzorom Međunarodnog tijela koje je osnovano za praćenje provedbe ove Konvencije. Iz razno raznih razloga prošla Vlada i Ministarstvo socijalne skrbi su našli tisuću i jedan razlog te se nisu potrudila da usklade ni zakonodavstvo ni financijska sredstva. U svakom slučaju ne postoji dovoljna politička volja da bi se nešto poduzelo i zato smo mi i danas bile na ulici i  izaći ćemo opet - poručila je Kučer.

U današnjoj akciji naziva "Napravi korak naprijed prema društvu slobodnog nasilja; informiraj se, doniraj i druži se“, sudjelovali su aktivisti i aktivistkinje, te volonteri i volonterke Domina te plesni klub "Vruća čokolada“ s koreografijom "Give me love“, a sve kako bi građanima ukazali na nasilje prema ženama,posebice fizičko, koje je danas, na žalost, sve prisutnije.

Suradnjom KBC Split i Parkova i nasada uz pomoć volontera i Hrvatske gorske službe spašavanja, organizirana je velika akcija košenja trave i čišćenja komunalnog otpada unutar i izvan ograde helidroma.

Radnici Parkova i nasada podijelili u se u dvije grupe kosilaca – jedna unutar ograde helidroma na površini od 4000 m2 i druga uz vanjsku stranu ograde gdje su nakon kosidbe visoke trave i grmlja otkrivene veće količine komunalnog otpada koji dijelom donosi vjetar, a dijelom su odbačeni od neodgovornih građana.

S obzirom na veliki obim posla, djelatnicima Parkova i nasada pridružili su se volonteri i članovi splitskog ogranka Hrvatske gorske službe spašavanja. Veliku količinu pokošene trave preuzelo je specijalno vozilo Čistoće tzv. "grajfer".

Radnici Vodovoda i kanalizacije u suradnji s tehničkom službom KBC-a sanirali su i postojeći hidrant koji je puštao vodu.

Organizatori akcije mole vlasnike obližnjih objekata s vanjske istočne strane ograde helidroma da pokose visoku i suhu travu te očiste svoje zemljište od komunalnog otpada zbog potencijalne mogućnosti požara. U suprotnom, pozvat će protupožarnu inspekciju koja će organizirati kosidbu i čišćenje za neodgovorne vlasnike te im dostaviti račun nakon obavljenih radova.

Javna ustanova Čistoća također treba redovito čistiti okoliš kontejnera za otpad jer dijelovi otpada koje bacaju neki neodgovorni građani oko kontejnera u njihov okoliš, postaju opasni leteći projektili za vrijeme slijetanja helikoptera.

Helidrom KBC Split izgrađen prije 30 godina i zaslužuje veliku pažnju te redovito održavanje jer na njemu slijeću helikopteri HRZ koji godišnje obave više od 500 hitnih letova prevozeći najteže bolesnike, poglavito s naših otoka. Za vrijeme Domovinskog rata helikopteri su obavljali hitne letove i prevozili tisuće ranjenih branitelja pa je zdravstvena uloga helidroma KBC Split nemjerljiva.