RADNA ILI NERADNA NEDJELJA Puljak i Kotur: ‘To je čista HDZ-ova politička mjera’; Pauk i Zoričić: ‘Treba otvoriti ugostiteljske i rekreacijske objekte!’

Za nama je prva nedjelja otkako je Stožer civilne zaštite, na razini cijele Hrvatske, odlučio da će, zbog epidemioloških razloga, ona biti neradna. Gužva je, stoga, u subotu vladala u svim trgovinama, ali i na tržnicama. 

Baš tema nerada ili rada u nedjelju bila je aktualna u tjednu za nama, a bio je to dovoljan povod i vidjeti kako na prvu nedjelju koja je zatvorila sve trgovine ‘gledaju’ splitski političari sastavljeni u Gradskom vijeću. Odabrali smo tako po jednog iz svake opcije da nam prezentira nedjelju u svojim političkim redovima.

Igrokaz HDZ-a

Zabranu rada nedjeljom tek je, kao politički potez, vidio Goran Kotur, predsjednik splitskog SDP-a.
– Odluka Stožera civilne zaštite RH o zabrani rada nedjeljom gotovo svim trgovinama je čista HDZ-ova politička mjera, a ne protuepidemiološka mjera. Do sad smo uočili dvostruke kriterije u praksi, a sad ih imamo i u odlukama Stožera, koji ne smije postupati kao izborni stožer HDZ-a, ali ide upravo u tom smjeru i to sve brže, kazao nam je Kotur.

Sličnih razmišljanja bila je i čelnica stranke Pametno, Marijana Puljak koja je, kao i Kotur, sve nazvala igrokazom HDZ-a.
– Stranka Pametno je protiv zabrane rada trgovina nedjeljom. Stožer civilne zaštite iskoristio je priliku i proveo ono što je HDZ zagovarao već ranije u dogovoru s Crkvom, kojoj rad trgovačkih centara predstavlja direktnu konkrenciju nedjeljom. Dosadašnji pokušaji uvođenja te zabrane pali su dva puta na Ustavnom sudu pa je ovo sad pokušaj iskorištavanja krizne situacije za zaobilaženja tih odluka. 

Smatraju, govori nam Puljak, kako građanima i poslodavcima treba ostaviti slobodan izbor. 
– Poslodavcima treba ostaviti mogućnost da rade nedjeljom ako to žele, ali zaposlenike trebaju dodatno platiti za rad nedjeljom i praznikom, odnosno satnica tim danima mora biti veća nego u ostatku tjedna. Građanima isto tako treba ostaviti izbor da obave svoju kupnju nedjeljom jer mnogi to ne stignu obaviti tijekom ostatka tjedna zbog posla i raznih drugih aktivnosti iza posla. Ako građani ne žele da trgovine rade nedjeljom, mogu to pokazati time što ne bi odlazili u trgovine nedjeljom, a to bi poslodavcima bio znak da ih ne treba ni otvarati, rekla je Puljak te kazala kako će zbog neradne nedjelje mnogi radnici ostati bez posla.

– Sama zabrana rada trgovinama je prilično licemjerna prema ostalim uslužnim djelatnostima, kafićima, restoranima, kinima, kazalištima, javnom prijevozu, da ne spominjemo hitne službe i slične djelatnosti za koje se nitko ne buni i ne traži mjere zabrane rada nedjeljom. Kao da kuhari i konobarice isto tako nemaju obitelji s kojima bi se mogli družiti nedjeljom, zaključila je čelnica stranke Pametno.

Nedjelja mora biti neradna

Gradski vijećnik stranke Popravi grad Ante Zoričić tvrdi kako nedjelja treba biti neradna, a radno vrijeme subotom treba ograničiti do 17 sati.
– Dopustio bih samo rad ugostiteljima, rekreacijskim i kino centrima, ali bi im nametnuo zakonsku obavezu da i njihovi djelatnici moraju imati jedan slobodan dan u tjednu. U Njemačkoj, Austriji ili Italiji morate se nedjeljom dobro potruditi pronaći otvorenu pumpnu stanicu, a kamoli nekakvu trgovinu. Ono što ne kupiš nedjeljom kupit ćeš drugim danima i argument trgovaca da će zbog toga otpuštati radnike nema nikakve logike, govori Zoričić.

Za zabranu nedjeljnog rada je i Martin Pauk, član stranke Neovisni za Hrvatsku. 
– Svakome tko je iole upućen u problematiku jasno je da je većina argumenata na strani zabrane. Jedan od ‘najjačih’ promašenih argumenata pobornika rada nedjeljom je taj da će cca 15% radnika ostati bez posla jer se radi sedmina dana manje. Kakva glupost!
Ako mi kao obitelj potrošimo količinu X hrane godišnje, tada je sasvim svejedno jesmo li tu hranu kupili petkom, subotom ili nedjeljom. Pa nećemo ne jesti u nedjelju zato što ne radi trgovina, nego ćemo jednostavno drugim danom kupiti više hrane i to je to, govori Pauk dodajući kako je pandemija pokazala da se hrana može kupiti i drugim danima.

– Jedine grane kojima bi bio dozvoljen rad bi, logično, bili rekreacija i ugostiteljstvo. Bog je nedjelju stvorio za sebe, obitelj i odmor, a subota i nedjelja su često jedini dani u kojima obitelji imaju vremena za sebe te je logično da se omogući odlazak u nacionalni park, na obiteljski ručak, nogomet ili kino, ovisno što je kome draže. Jedini koji zagovaraju rad nedjeljom su upravo oni koji od njega profitiraju i nije im drago to što će svojim radnicima morati dati obvezan dan odmora (iako će im promet biti isti zbog kupovine drugim danima). Da se ne lažemo, itekako znamo da ogroman broj poslodavaca ne poštuje prava djelatnika i fabriciraju radne sate, ne poštujući kvotu tjednih radnih sati i prekovremenih, među ostalim je kazao vijećnik Pauk i naglasio da je za sve ovo primjer Švicarska, Austrija ili Njemačka.

I Ante Čikotić, iz redova Mosta, nedjelju je okarakterizirao kao dan za obitelj, a ne dan za trgovine i centre.
– Ova situacija oko koronavirusa je pokazala da trebamo više brinuti o uzrocima, a ne samo sanirati posljedice. Bolje da nedjeljom ljudi idu na izlete u prirodu i druženje te tako upijati vitamin D i podizati imunitet nego da su u zatvorenim trgovačkim centrima. Možemo mi raspravljati o ekonomskim posljedicama zabrane rada nedjeljom trgovinama, ali mnogo je primjera u razvijenijim zemljama od naše gdje uvođenje ovakve mjere nije donijelo ekonomski pad. Ovo je moje osobno mišljenje. Svakako prije bilo kakve odluke treba napraviti analize i kompenzirati eventualne gubitke onima na koje utječe i napisati zakon koji neće opet pasti na Ustavnom sudu, tvrdi Čikotić.

Tomislav Prljević, vijećnik iz redova HDZ-a također nije zagovornik rada nedjeljom iako baš mi potrošači, kako nam kaže, često svojim ponašanjem takav rad i stimuliramo.
– Možda bi za promjenu svi mi trebali pitati baš osobe koje rade primjerice na blagajnama žele li raditi nedjeljom. Mislim da s aspekta potrošača se neće ništa posebno promijeniti, jednostavno tu istu kupnju obaviti ćemo na primjer u subotu. Ako se želimo uspoređivati s članicama EU, često se navodi kao primjer najrazvijenija zemlja u EU, Njemačka kao primjer zabrane rada trgovina nedjeljom, isto tako stanje je u Nizozemskoj, Belgiji, Švedskoj. Generalno mnoge članice EU su zabranile ili ograničile rad nedjeljom.

Izbor radnika i poslodavca

HSLS-ov Tonći Blažević odlučio se za izbor poslodavca i radnika. 

– Tko želi raditi nedjeljom neka radi, ali se taj rad mora i platiti. Nisam sklon zabranama, ne vidim razloga zašto drugim danima trgovine mogu raditi, a u nedjelju ne. Virus ne bira dane. Ključno je držati se pravila udaljenosti i drugih preporuka epidemiologa, bilo koji dan, kratko nam je pojasnio Blažević.

Komentar nismo uspjeli dobiti od Igora Stanišića iz Kerumove Hrvatske građanske stranke jer, kako nam je kazao, stranka se bavi lokalnom politikom.

Dodajmo kako se, primjera radi, slična odluka prije tri mjeseca donijela u Češkoj. Jedan od velikih šoping centara otpustio je više od 80 radnika, a promet je u trgovinama s odjećom, obućom i modne dodatke pao i za jednu petinu.