Promjene u radu javnih bilježnika, uz veliki iskorak u on line usluzi

Prema analizi glavnih izmjena i dopuna Zakona
o javnom bilježništvu koje su nedavno stupile na snagu, zakonske odredbe o
javnobilježničkoj ispravi u elektroničkom obliku i postupcima koji će se
provoditi elektroničkim načinom, predstavljaju osnovne zakonske promjene koje
će imati najveći značaj za rad javnobilježničkih ureda. Isto tako će navedene
odredbe imati najveći značaj i na primjenu u svakodnevnom radu javnih
bilježnika s pravnim i fizičkim subjektima. Hrvatska javnobilježnička komora
bit će zadužena za vođenje jedinstvenog elektroničkog arhiva svih
javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku te će propisivati način
vođenja, pristup i korištenje arhiva isprava.

Na rang listi glavnih zakonskih promjena koje
nastupaju za javno bilježništvo, a to onda znači i njihovu uslugu koju pružaju
strankama – građanima i pravnim osobama, predvode novosti koji se tiču velikog,
novog iskoraka u području digitalizacije njihovih usluga, zatim one koje se
tiču personaliziranih postupaka javnih bilježnika i osiguranja dostupnosti ove
službe na cijelom teritoriju države, kao i uz mogućnost povećanja broja
prisjednika i savjetnika, te one koje su vezane uz javnobilježničke tarife s
naglaskom na ulogu Ministarstva pravosuđa i uprave, ali uz preporuku vezanu za
usklađenje nagrade za pružene usluge. I to u skladu s današnjim društvenim i
gospodarskim čimbenicima, što bi značilo na više. Navedeno je izlistano
analizom provedenih izmjena i dopuna u Zakonu u javnom bilježničku, koje su
nedavno stupile na snagu, a koju potpisuje Hrvatska javnobilježnička komora
(HJK), prenosi poslovni.hr.

Recentnim unaprjeđenjem zakonske osnove
djelovanja javnobilježničke službe u RH dodatno se, naime, uvode napredni
elektronički postupci u ovu javnu službu koja inače pruža jamstva pravne
sigurnosti uz rasterećenje sudova, prevenciju sudskih sporova, pružanje pravne
zaštite građanima i zaštitu javnog interesa.

Osnovne zakonske promjene koje će narednom
razdoblju obilježiti rad javnobilježničkih ureda odnose se upravo na nove
zakonske odredbe o javnobilježničkoj ispravi u elektroničkom obliku i postupcima
koji će se provoditi elektroničkim načinom. Pokazuje to navedena analiza u
kojoj se ukazuje i kako se strankama u određenim javnobilježničkim
nadležnostima pruža mogućnost alternativnog izbora te korištenja online
(videokonferencijskog) ili tradicionalnog (fizičkog) pristupa. Također, HJK će
biti zadužena za vođenje jedinstvenog elektroničkog arhiva svih
javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku, i kako se navodi. Komora će
propisivati način vođenja, pristup i korištenje arhiva isprava.

Prema analizi, zakonske odredbe o
javnobilježničkoj ispravi u elektroničkom obliku i postupcima koji će se
provoditi elektroničkim načinom, predstavljaju osnovne zakonske promjene koje
će imati najveći značaj za rad javnobilježničkih ureda. Isto tako će navedene
odredbe imati najveći značaj i na “primjenu u svakodnevnom radu javnih
bilježnika s pravnim i fizičkim subjektima”.

 – U javnobilježničku službu uvodi se
javnobilježnička isprava u elektroničkom obliku, uz mogućnost rada na daljinu
korištenjem sredstava elektroničke videokonferencijske tehnologije. Riječ je o
daljnjem razvoju digitalizacije poslovanja u javnobilježničkim uredima tako da
javni bilježnici imaju mogućnost sastavljati isprave u elektroničkom obliku
kada je to posebno propisano, priopćili su iz Komore napominjući da su
detaljno propisani postupci prema kojima će morati postupati kada sastavljaju
elektroničke javnobilježničke isprave.

Poseban naglasak se stavlja, tvrde, na iznimno
visoku i strogu razinu sigurnosti pri sastavljanju isprava, dok u slučaju
postojanja sumnje u istovjetnost sudionika javni bilježnik “mora postupak
nastaviti osobnim pristupom, tj. fizičkim putem”. Kako za vođenje jedinstvenog
elektroničkog arhiva svih javnobilježničkih isprava u elektroničkom obliku u
nadležnosti Komore, tako će HJK propisivati način vođenja, pristup i korištenje
arhiva isprava. Novim zakonom se također definira sadržaj ispisane
javnobilježničke isprave u elektroničkom obliku kao prikaz vanjskog obrasca
koji sadrži odgovarajući QR kod, kontrolni broj i internetsku stranicu za
provjeru vjerodostojnosti isprave i preuzimanje izvornika. Ovom izmjenom su
detaljno propisani postupci prema kojima će javni bilježnici postupati kada
sastavljaju elektroničke javnobilježničke isprave.

Ostale novine su dodatno uređenje postupak oko
imenovanja, ali i razrješenja te privremeno udaljenje javnih bilježnika.
Ujedno, broj predsjedničkih i savjetničkih mjesta u pojedinom javnobilježničkom
uredu je povećan pa tako prema novom Zakonu mogu biti zaposlena do 3
javnobilježnička prisjednika i 2 javnobilježnička savjetnika.

Veliku promjenu donosi članak kojim je
izmijenjena dosadašnja odredba o javnobilježničkoj tarifi. Prema novom Zakonu
tarifu donosi ministar pravosuđa uz prethodno mišljenje Komore. Iako je stari
zakon propisivao kako tarifu donosi Komora uz suglasnost Ministarstva, ta
odredba imala je, navodi se, samo formalnopravno značenje, dok je tarifu
donosilo Ministarstvo.

U analizi se posebno ističe problem nominalne
privremenosti Pravilnika o privremenoj javnobilježničkoj tarifi, podzakonskog
propisa za koji nakon donošenja zakona slijedi usklađivanje, a pogotovo i radi
skorog uvođenja valute eura.

Pravilnik je, prema analizi, potrebno
osuvremeniti, i to ne samo normativno, već i u skladu s ekonomskim čimbenicima
koji su itekako varirali tijekom vremena nakon prvog donošenja tarife 1994.
Usporedbom rasta cijena i troškova prema fiksnim javnobilježničkim tarifama,
može se utvrditi kako su zapravo tijekom vremena cijene javnobilježničkih
usluga pojeftinile za 70%, pa analiza sugerirane samo da podzakonski propisi
slijede recentne izmjene Zakona o javnom bilježništvu, već da budu na tragu
vremena u kojem se donose te pripadajućih društvenih i gospodarskih čimbenika.