Article

//www.dalmacijanews.hr/files/618e5d6d6f52df0b788b45f5/80

Mladi i budućnost rada: "U korištenju 25 milijardi eura od EU treba se voditi prioritetima"

Tijekom konferencije u Splitu, videovezom su se javilli naši predstavnici visokih tijela EU
Koji su poslovi i vještine budućnosti, na koji se način Europska unija treba prilagoditi aktualnim izazovima, kakve odgovore može u tom kontekstu ponuditi proces Konferencije o budućnosti Europe? To su samo neke od tema o kojima se raspravljalo na panelu Mladi i budućnost rada koju je Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizirao u Splitu. Riječ je seriji rasprava u sklopu Konferencije o budućnosti Europe, procesu tijekom kojeg građanke i građani u svim državama članicama EU-a imaju priliku iznijeti ideje i prijedloge za reformu europskog bloka.

 Zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak istaknula je da je cilj Konferencije „reafirmirati i reformirati Europu kako bi ona bolje odražavala želje naših građana.“ Osvrnula se i na njihove dosadašnje prijedloge i doprinose procesu Konferencije, istaknuvši kao velik interes postoji za pitanja europske demokracije, klimatskih promjena te snažnijeg gospodarstva. Govorila je i o radu europskih građanskih panela ustvrdivši kako su sudionici dobro prihvatili proces. Iskustvo sudjelovanja na panelu iznijela je Martina Zvonar koja je naglasila kako u se u raspravama identificiraju zajednički problemi te nastoji doći do ideja i preporuka koje će biti u korist građana u svim državama članicama. Roko Bogdan, učenik 4. gimnazije u Splitu koja sudjeluje u programu Škola ambasador Europskog parlamenta pohvalio je rad hrvatskih europarlamentaraca istaknuvši njihovu otvorenost i spremnost za suradnju s mladima.

 O važnosti sudjelovanja mladih u procesu Konferencije o budućnosti Europe u uvodnoj videoporuci govorila je potpredsjednica Komisije Dubravka Šuica. Istaknula je kako su najmlađi sudionici europskih građanskih panela koji su prve sjednice održali u Strasbourgu tijekom rujna i listopada imali tek 16 godina, ali da su ravnopravno raspravljali sa svim starijim generacijama.

„Svi su sudionici bili otvoreni idejama i razmišljanja drugih, bez obzira na dob i porijeklo“, kazala je Šuica.

 O izazovima koji se nameću mladima na tržištu rada te o konkurentnosti Europske unije govorili su europarlamentarci Tomislav Sokol i Ladislav Ilčić, poduzetnica Helena Budiša, čelnik Udruge digitalnih nomada Hrvatske Jan de Jong te studentica splitskog sveučilišta Sara Lucija Dragičević.  Zastupnik Sokol podsjetio je da su tri prioriteta Europske unije kad je riječ o daljnjem razvoju te oporavku od pandemije: zelena tranzicija, digitalizacija te jačanje kapaciteta u zdravstvu.

- Hrvatska iz novog EU proračuna i plana oporavka ima na raspolaganju gotovo 25 milijardi eura te se u korištenju toga novca treba voditi navedenim prioritetima, kazao je Sokol.

Zastupnik Ilčić upozorio je na potrebu bolje usklađenosti obrazovne politike odnosno upisnih kvota na fakultetima s potrebama na tržištu rada. Kazao je kako mladi moraju razmišljati o osobnim preferencijama, ali i o društvenim potrebama te o tome na koji način mogu doprinijeti društvu.  Govoreći pak o novim tehnologijama i uporabi umjetne inteligencije, istaknuo je kako će se neminovno automatizirati dio proizvodnje i poslova, te da u tome nema ništa loše, ali da u etičkom smislu odgovornost upravljanja tim tehnologijama uvijek mora biti na ljudima.

Uvodne govore na panelu održali su splitski gradonačelnik Ivica Puljak, zamjenik splitsko-dalmatinskog župana Ante Šošić, te rektor splitskog sveučilišta Dragan Ljutić.

Panel o mladima i budućnosti rada održan je u partnerstvu Ureda Europskog parlamenta u Hrvatskoj i Sveučilišta u Splitu, Hrvatskog sabora, Hrvatske zajednice županija, Grada Splita, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj te Europe Direct centra u Splitu. Prikupljeni zaključci bit će dio prijedloga što će se objaviti na višejezičnoj digitalnoj platformi Konferencije o budućnosti Europe.

U sklopu procesa Konferencije o budućnosti Europe, Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj organizira tematske rasprave u 10 sveučilišnih gradova. Prije Splita i panela o budućnosti rada, u Osijeku je održana rasprava o IT industriji, u Dubrovniku o održivom turizmu, u Rijeci o budućnosti kulture, a u Puli o obrazovanju. Konferencija o budućnosti Europe niz je javnih rasprava koji omogućuju građankama i građanima iznošenje ideja i izradu prijedloga za reformu i buduće prioritete EU-a. Sastavni dio Konferencije je višejezična digitalna platforma  na kojoj građanke i građani mogu razmjenjivati ideje, povezivati se, predlagati rješenja i inicijative te različite aktivnosti. Uz panele i rasprave, građani sudjeluju i u radu plenarne skupštine u kojoj su i eurozastupnici, predstavnici nacionalnih parlamenata, Vijeća EU-a, Europske komisije, Odbora regija, Europskog gospodarskog i socijalnog odbora, socijalnih partnera i civilnog društva.
hr Fri Nov 12 2021 13:26:56 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61aba3606f52df469a8b4580/80
Foto: HGSS

HGSS spasio ženu s Biokova, a suprug zahvalio najvećom pojedinačnom donacijom koju su ikad dobili

Bila je to do tada i ostala je do danas najvrednija pojedinačna privatna donacija koju je HGSS dobio
Donacija vrijedna skoro pola milijuna kuna koju je HGSS primio jer je spasio ženu s Biokova prošla je ispod radara medija. Donator je želio ostati anoniman i očito nije želio da se spominje ta priča. A šteta je da ostane neispričana.

S riječima zahvale i tapšanjem po ramenu pripadnici Hrvatske gorske službe spašavanja (HGSS) redovito se susreću bilo da s planine izvuku dehidrirane i u japankama zalutale (avan)turiste ili ozbiljne planinare kojima se dogodila kakva nezgoda. Ono s čime se rjeđe susreću to je da im nakon uspješnih intervencija koje obavljaju potpuno volonterski netko zahvali na konkretan način. Ima i toga, ali kad netko izdvoji skoro pola milijuna kuna jer su mu spasili suprugu koja je na Biokovu slomila nogu, onda je to već priča za sebe.

Iako se spašavanje dogodilo prije koju godinu, u javnost nije izašla informacija o tome jer se donator očito nije želio hvaliti, a i ugovorom je obvezao HGSS da ne spominje njegovo ime. I storija bi vjerojatno ostala neispričana da prije nekoliko dana u prilogu u Dnevniku HRT-a o intervenciji na Kamešnici, gdje su HGSS-ovci iz mećave izvlačili dva mladića, nije usput spomenuto najbolje auto koje imaju. A to moćno vozilo je Toyota Land Cruiser kojeg je suprug nastradale na Biokovu donirao HGSS-u.

- Bila je to, rekao bih, obična akcija. Ne sjećam se više, jer je to bilo prije koju godinu, jesmo li dizali helikopter ili nismo, ali dobili smo poziv i izašli smo na teren. Utvrdilo se da je gospođa koja je s društvom bila na Biokovu slomila nogu i ekipa ju je izvukla s planine. Koji dan kasnije nazvao nas je njen suprug, inače poduzetnik, da nam zahvali. Ljudi često tako nazovu i zapravo je to najljepše što u ovom poslu možete dobiti. Međutim on na tome nije stao i rekao je da moramo doći u Zagreb. I tako se naša ekipa zaputila gore, a on je rekao da nam želi pokloniti luksuzno terensko vozilo. Ostali smo malo zatečeni, a on je inzistirao da mora biti tako. Očito je velika ljubav u pitanju. - šaleći se prisjetio za tportal nikad ispričane priče Darko Gavrić Čerčo, pročelnik splitskog HGSS-a.

Bila je to do tada i ostala je do danas najvrednija pojedinačna privatna donacija koju je HGSS dobio, a mogla je biti i veća da se na lageru mogao naći čuveni off road Land Rover Discovery.

- On nam je isprva htio kupiti Land Rover, koji je bio skuplji od Toyote, ali se on tada prestao proizvoditi, pa nam je rekao da izaberemo nešto po našem izboru do iznosa koji je namijenio. I tako smo odabrali Toyotu Land Cruiser. - kazao je Stipe Božić, proslavljeni alpinist, koji je ispred HGSS-a razgovarao sa zagrebačkim poduzetnikom, dodavši da je donator u ugovoru izričito zabranio da se njegovo ime javno spominje.

Nakon što je auto vrijedan 450 tisuća kuna prešao u ruke HGSS-a uslijedile su određene preinake, dorade i ugradnje vitla i danas je to, reći će Božić i Gavrić Čerčo, najbolje navalno vozilo koje imaju. HGSS-ov vozni park, kaže za tportal pročelnik splitskog GSS-a, u prosjeku je star petnaestak godina i uskoro se sprema njegovo obnavljanje.

- Dio smo sustava civilne zaštite, financirani iz proračuna lokalne samouprave, a nakon intervencija u Kokorićima, Gunji, Petrinji sve se više uviđa koliko smo bitni kao organizacija i koliko je važno to da smo dobro opremljeni. - kazao je Gavrić Čerčo. I dok se u pojedinim zemljama EU-a intervencije poput njihovih naplaćuju, kod nas to nije slučaj, a svoj posao obavljaju potpuno volonterski. Gavrić Čerčo smatra da se naplaćivanjem ne bi postigao željeni efekt smanjenja broja akcija, posebno u ljetnim mjesecima, kada se ljudi opuste i na surovu planinu poput Biokova krenu kao u kvartovski dućan.

- Moj privatni stav je da naplata ne bi dovela do smanjenja takvih slučajeva. Razmišljanja sam da bi se financiranje HGSS-a moglo podebljati, bez zadiranja u džepove poreznih obveznika, na način da se izdvaja kuna iz boravišne takse koju plaćaju turisti, kao i iz svake ulaznice u nacionalne parkove, parkove prirode... - zaključio je Gavrić Čerčo.
hr Sat Dec 04 2021 18:19:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61ab921f6f52df189a8b45bf/80
Foto: Facebook

Most prikuplja potpise za referendum o COVID mjerama, stotine Sinjana potpisalo inicijativu

Na više od tisuću lokacija diljem zemlje prikupljaju se potpisi, a među njima je i Sinj
Danas je krenulo prikupljanje potpisa za referendum koji je potaknuo Most.

Dvije su referendumske inicijative: ustavna i zakonodavna, kako bi o epidemiološkim mjerama, umjesto Stožera civilne zaštite, odlučivao hrvatski Sabor.

Na više od tisuću lokacija diljem zemlje prikupljaju se potpisi, a među njima je i Sinj. 

Kako je objavljeno na Facebook stranici "Sinj", jutros je za svako referendumsko pitanje prikupljeno po 484 potpisa.
hr Sat Dec 04 2021 17:07:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/61ab89886f52df129a8b45ba/80
Foto: Facebook

Pronađen ozlijeđeni pas na Marjanu: "Prepoznaje li možda netko ovog jadnička?"

Pas je u očajnom stanju
Na Facebook stranici udruge Sehaliah osvanula je uznemirujuća objava o ozlijeđenom psu koji je pronađen na Marjanu. 

- Nađen pas na Marjanu, cijeli je krvav po glavi i ušima. Ne znam je li ga tko već viđa po gradu, ali pas je u očajnom stanju! Ima ogrlicu protiv buha i cijelo vrijeme prati mene i psa. 

U međuvremenu je otišao, ali je i dalje vjerojatno negdje po Marjanu. Prepoznaje li možda netko ovog jadnička? - stoji uz objavljene fotografije. 
hr Sat Dec 04 2021 16:30:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska
//www.dalmacijanews.hr/files/5e8cda7429111cb5d38b45a7/80

U Zadarskoj županiji 134 novozaraženih, umrle dvije žene

Na području Zadarske županije u posljednja 24 sata covid-19 potvrđen je kod 134 osobe, a s koronavirusom su umrle dvije žene u dobi od 79 i 97 godina, izvijestio je u subotu županijski Stožer civilne zaštite.

Testirana su 392 uzorka, pod aktivnim je nadzorom 1391 stanovnik, od bolesti se oporavilo 125 osoba, a ukupno su aktivna 804 slučaja.

Novozaraženih je 72 u Zadru, osmero u Pakoštanima, po sedmero u Benkovcu i Bibinjama, po petero u Obrovcu i Ražancu, po četiri osobe pozitivne su na koronavirus u Biogradu, Posedarju i Sukošanu, po tri u Ninu i Poličniku, po dvije u Jasenicama, Novigradu, Tkonu i Viru te po jedna u Gračacu, Pagu, Preku i Sv. Filipu i Jakovu.

Na covid odjelima u Općoj bolnici Zadar hospitalizirano je 50 oboljelih, od kojih je sedmero na respiratorima, a u Specijalnoj bolnici za ortopediju Biograd na Moru na liječenju je deset pacijenata.

Policija nije evidentirala nijedno kršenje mjere samoizolacije.

hr Sat Dec 04 2021 14:31:29 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Hrvatska

Pročitajte još . . .