Neki na otpadu zarađuju, a Hrvatska će plaćati penale

Nepoštivanje obveza po pitanju gospodarenja otpadom skupo je koštao i neke druge aljkave članice. Primjerice, Europska komisije je u prosincu prošle godine visokim je novčanim penalima kaznila Italiju i Grčku. Jer nije ispunila svoje obveze o propisanom skladištenju i uništavanju otpada te zbog nepoštivanja prve presude Europskog suda pravde iz 2007. godine o istom problemu, Italija mora Europskoj komisiji platiti kaznu od 40 milijuna eura.

Grčka mora platiti 10 milijuna eura zbog ilegalnih deponija, ali i dodatnih 14,5 milijuna eura za svakih šest mjeseci za period u kojem deponiji ostanu otvoreni. Kazna za period od svakih šest mjeseci bit će umanjena za 40.000 eura za svako odlagalište koje bude zatvoreno, piše Tportal.

Ključan element gospodarenja otpadom je reciklaža istog. U Hrvatskoj se reciklira samo 16 posto komunalnog otpada, a Europskoj uniji smo se “obvezali” da će taj postotak do 2020. narasti na čak 50 posto! No, to nije sve, prema naputcima Europske komisije naša zemlja i druge europske članice do 2030. moraju reciklirati čak 70 posto komunalnog i 80 posto ambalažnog otpada. 

Budući da smo pri dnu ljestvice po pitanju reciklaže otpada, zbog čega nas kritizira Europska komisija, zanimalo nas je kako Hrvatska može poboljšati svoje rezultate. 

– Ključna je edukacija građana, jer na primjer i danas imate slučajeva da ljudi ne znaju da mogu nazvati na besplatan broj telefona i bez naknade predati svoj električni i elektronički otpad, a taj je sustav uveden još 2008. EE otpad čine i štednjaci i hladnjaci, i računala i mobiteli, radio i TV aparati i slično. Isto vrijedi i za niz drugih kategorija otpada. Istraživanja su pokazala da se uspješno odvojeno prikupljanje i recikliranje može postići isključivo primjenom više međusobno povezanih mjera, kao što su znatna ulaganja u infrastrukturu, edukacija, represivne i stimulativne mjere. I to sve mora se raditi u kontinuitetu dugi niz godina. Inače rezultata nema – objašnjava dr.sc. Mario Šiljeg docent inženjerstva okoliša na Sveučilištu u Zagrebu i član Odbora za zaštitu okoliša i prirode Hrvatskog sabora. 

Navodi kako nije dovoljno postaviti posude za odvojeno skupljanje otpada a istovremeno ne osigurati infrastrukturu za njegovu obradu i oporabu. 

– Papa Ivan Pavao II govorio je da je ekološka kriza ponajprije kriza morala. Većini je jednostavnije ostaviti stari kućanski aparat da trune u garaži nego nazvati besplatni broj. Međutim, ako stari aparat predamo ovlaštenoj osobi tim činom pomažemo gospodarski rast svoje zemlje, pomažemo da netko zadrži svoje radno mjesto odnosno da se otvore nova – kaže sugovornik za Tportal.