Al-Sisi prisegnuo za predsjednika Egipta

Bivši vojni zapovjednik Abdel
Fatah al-Sisi prisegnuo je u nedjelju za predsjednika Egipta na
svečanosti s malim brojem predstavnika zapadnih zemalja zabrinutih
krvavim gušenjem oporbe otkako je lani vojska svrgnula islamističkog
lidera Muhameda Mursija.

Iznureni trogodišnjim nemirima otkako su 2011. uličnim
prosvjedima svrgnuli višedesetljetnog autokrata Hosnija Mubaraka,
Egipćani su masovno, s 96,9 posto glasova, glasali za Sisija na
predsjedničkim izborima u svibnju u nadi da će on zemlji vratiti prijeko
potrebnu stabilnost, piše agencija Reuters.

“Prisežem pred Bogom Svemogućim da ću čuvati demokratski sustav i
poštivati Ustav” Egipta, rekao je Sisi, pred sucima Ustavnog suda i
prijelaznim predsjednikom Adlijem Mansurom.

Reuters međutim podsjeća da odziv na izbore od samo 47 posto
pokazuje da Sisi nije tako popularan kao u trenutku kada je svrgnuo
islamističkog predsjednika Mursija 3. srpnja 2013.

Mansura je Sisi postavio pošto je svrgnuo Mursija, prvog
demokratski izabranog predsjednika u Egiptu koji je ubrzo postao omrznut
zbog islamiziranja društva. Tada je prijelazna vlada, koju je zapravo
vodio Sisi, povela bepoštednu i krvavu represiju nad Mursijevim
pristašama, napose nad pokretom Muslimansko bratstvo, a ubrzo je
zabranila okupljanja liberalnih i laičkih pokreta i počela privoditi i
suditi vođe.

Muslimansko bratstvo pobijedilo je na izborima nakon pada
Mubaraka 2011., no nova ih je vlast zabranila i proglasila
“terorističkom organizacijom” u prosincu.

Sisi, koji uživa pravi kult ličnosti, prisegnuo je u nazočnosti
nekoliko vlada iz zemalja Perzijskog zaljeva, zatim kralja Abdalaha II.
iz Jordana te nekolicine šefova država afričkih zemalja.

Zapadne zemlje, predvođene Sjedinjenim Državama, isprva su
oklijevale, a zatim i odustale nazvati svrgavanje Mursija državnim
udarom, no osudile su represiju i priznale Sisijevu vlast, podsjeća
agencija AFP. Zapad je to učinio kako bi očuvao čvrste veze s Egiptom,
koji je strateški važna država u izraelsko-palestinskom mirovnom procesu
i ključan saveznik u borbi protiv islamističkog terorizam.

Sisi je svoje poteze opravdao željom milijuna Egipćana koji su
prosvjedovali protiv Mursija optuženog da je s Bratstvom želi prisilno
islamizirati egipatsko društvo.

Udruge za ljudska prava osudile su krvavu represiju prijelazne
vlade nakon uhićenja Mursija. Ubijeno je više od 1.400 prosvjednika, a
uhićeno više od 15.000 članova Muslimanskog bratstva. Gotovo svi njihovi
čelnici mogli bi biti osuđeni na smrtnu kaznu. Stotine drugih osuđeni
su na smrt po kratkom sudskom postupku “bez presedana u novijoj
povijesti čovječanstva”, osudili su Ujedinjeni narodi.

Slijedila je i odmazda uperena protiv sigurnosnih snaga pa je u
valu atentata ubijeno više od 500 policajaca i vojnika, a počinile su je
skupine koje se nadahnjuju terorističkom mrežom Al Kaidom.

I međunarodne vladine udruge i egipatska oporba strahuju da je
Egipat dobio režim koji je “autoritarniji nego što je bio Mubarakov”
koji je srušen u valu prodemokratskih težnjih arapskih zemalja.

Washington i Europska unija čestitali su novome predsjedniku
pozivajući ga na poštivanje ljudskih prava. Sjedinjene Države
predstavlja savjetnik državnog tajnika Johna Kerryja, a članice Europske
unije njihovi veleoposlanici.