Article

//www.dalmacijanews.hr/files/551916291766fd532f8b469c/80
Foto: Ante Juroš

Legende o Janjiša dubu u Vinjanima Gornjim

Janjiša dub nalazi se u Vinjanima Gornjim, a koji su naselje u sastavu grada Imotskog. Vremenom je postao jednim od simbola samih Vinjana, koji je nadaleko poznat i prepoznatljiv. No, uz njega su također vezane i neke priče, legende i vjerovanja.

Mnoge su stare hrvatske legende vezane uz neko drvo, stablo nekog šumskog roda. Mnoge su od njih vezane upravo uz hrast, a upravo je hrast povezan i s jednim od najstarijih dijelova religijske mitologije. Naime, rašireno je vjerovanje da je upravo od hrastovine bio napravljen Kristov križ. Hrast je od davnina ukorijenjen u drevne hrvatske priče, mitove, legende i vjerovanja pa ne čudi što je u njima dobio i mnoštvo pučkih naziva. A jedan od takvih naziva za hrast upravo je istoznačnica duba, koja se drugdje mogla koristiti i općenito za neko drugo drvo. No, prvenstveno dub ukorijenjen je i u starim narodnim poslovicama: "Kad dub pade, svak' mu drva krade". U ovoj poslovici očita je tradicionalna povezanost naroda i , u zimskim uvjetima, potrebe za ogrjevom, koja je u nekim prošlim vremenima i uvjetima življenja, znala činiti i razliku između života i smrti.

Janjiša dub o kojem govorimo nalazi se u Vinjanima Gornjim, a koji su naselje u sastavu grada Imotskog. Vremenom je postao jednim od simbola samih Vinjana, koji je nadaleko poznat i prepoznatljiv. No, uz njega su također vezane i neke priče, legende i vjerovanja. Jednu od tih priča ispričao mi je Ante Lončar zvani “Antić“ (1903-1997). Lončar je bio prepoznatljiv u svom radu s kamenom, posebno u izgradnji tradicijskih kamenih fasada i različitih suhozidina, u vremenu kada je život još bio sveden na okvire prenesenog znanja i naučenog tradicijskog iskustva. No, "Antić" je bio i poznati pučki pripovjedač kakvih nije bilo mnogo. Pripovijedao je s takvom lucidnošću da bi slušatelj stekao dojam kako je on sve dijelove priče osobno vidio, čuo i doživio. Iduću sam priču zabilježio 1995.godine, u njegovoj devedeset i drugoj godini života. Ovdje je donosim u ponešto skraćenom obliku i dijelom prilagođenu duhu izražavanja današnjeg vremena.

"Bilo je to u stara vremena. Turci navalili sa svih strana i nisi nigdje mogao maknuti od njih. U livanjskom kraju bio je na vojnoj službi jedan Turčin, neki Murat, koji se dugo udvarao Mariji, posebno lijepoj jedinici u staroga ćaće. Marija je odbijala sva njegova udvaranja i nije željela s njim ašikovati. Nakon nekog vremena Murat je dobio vojni premještaj iz Livna u Imotski, na službu. Prije nego što je otišao, pokušao je ponovo udvarati Mariji. Ali ponovo bez ikakva uspjeha. To je Turčina toliko razbjesnilo da se zakleo na osvetu. Prošle su od tog događaja tri ili četiri godine. U međuvremenu, Marija je pronašla odabranika svog srca, nekog našeg Janjiša. Murat je saznao za to. Nije zaboravio na osvetu. Kada su se svatovi s mladom vraćali iz livanjskog kraja, Murat i njegova turska družina su ih dočekali. Murat je od Marije tražio tursko pravo prve bračne noći, ali ga je Marija ponovo odbila. Nakon toga Turci izvadiše oružje i pobiše sve svatove, a s njima i mladence. Tada nije bilo kuće u Janjiša, Đereka, Tomasovića da nije bila zavijena u crno. Svi su tu nekoga svoga izgubili. Kako je bilo dosta sasječenih od sablji, nisu ih mogli razaznati, koliki je bio Muratov gnjev. Pokopaše ih sve na jednom mjestu. Ispod Janjiša duba. Tako su mladenci u smrti ostali skupa, kad u životu nisu mogli."

Ne zna se točan datum ovom događaju. Povijesna je činjenica da su Turci vladali Imotskim duge 224. godine  (1493-1717), što je širok vremenski period. U lokalnom kraju postoji i usmena predaja vezana uz razdoblje iza Drugog svjetskog rata. Naime, prilikom proširivanja i asfaltiranja lokalne prometnice, a koja prolazi u samoj blizini Janjiša duba, radnici su pronašli “nekakve ljudske kosti“. Priča dalje kaže da je problem brzo riješen dodatnim nasipavanjem kamiona zemlje. Možda su to bili upravo ostaci nekog od sudionika tih davnih, tragičnih, krvavih svatova. Postoje i pojedine tvrdnje  da se u blizini Janjiša duba nalazilo i staro tursko groblje, koje je služilo potrebama Turaka smještenih na području Imotske krajine. Međutim, nismo uspjeli pronaći nikakve konkretne povijesne zapise koji bi potvrdili autentičnost ove tvrdnje.

Uz Janjiša dub vezana je i legenda o tragičnoj sudbini onih koji, na bilo koji način, oštete stablo. Jedan je radnik, kako tvrdi usmena predaja, uklonio granu koja je smetala asfaltiranju puta. Dva dana poslije stradao je “u nejasnim okolnostima“, ma kakve one bile. Također je rašireno i vjerovanje o padanju “crvene kiše“, kada se dub, na bilo koji način, ošteti. Ono je vezano uz globalna zbivanja diljem svijeta, poput ratova, velikih epidemija ili razornih prirodnih nepogoda.

U kolektivnoj memoriji naroda, još uvijek je prisutno sjećanje na tragično stradale svatove. Stanovnici okolnog područja i poneki putnik namjernik, još i danas ostavljaju cvijeće u podnožju stoljetnog Janjiša duba, kao spomen na veliku tugu koja je prije nekoliko stotina godina pogodila čitav lokalni kraj. Nitko od njih nimalo ne dvoji u istinitost priče o tragičnim, krvavim svatovima. Kažimo i to da je jedan zagrebački kolekcionar u svom posjedu imao i dvije turske sablje pronađene, navodno, u blizini Janjiša duba. Tvrdio je da je na njima mogao osjetiti miris krvi. Možda je to bila upravo krv nekog sudionika krvavih svatova. Nakon njegove smrti, sabljama se gubi svaki trag i spomen.

Janjiša dub i dalje stoji kao podsjetnik na jedno prošlo vrijeme, kada je čast predstavljala daleko više, od onoga što predstavlja danas. A dub svoje korijenje pruža još dublje u zemlju, kao da želi zagrliti sve kosti ubijenih. I u proljeće listovima šušti u bogatoj krošnji, kao da svima šapuće tužnu priču o stradalim svatovima…

hr Mon Mar 30 2015 21:00:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/610c1fe96f52dfedf58b4698/80
Foto: HRT/Screenshot

Rekordan broj sudionika na plivačkom maratonu Preko-Zadar

Tradicionalni plivački maraton Preko-Zadar održan je 49. put, uz rekordan broj sudionika. Nekadašnji termin održavanja maratona - prva subota u kolovozu - zamijenjen je devedesetih godina sadašnjim, u znak zahvalnosti svim hrvatskim braniteljima.
Vremenska prognoza nije bila nimalo ohrabrujuća, no svejedno se u Preku, na otoku Ugljanu, na startu okupila većina od čak dvije stotine prijavljenih plivača.

- Danas mi je želja ići sekundu ispod dvi ure, dvi ure je limit, da dođem u limitu, lanjsku godinu sam iša dvije ure i jednu minutu - nadao se Mladen Kolanović.

Na četiri tisuće šesto metara dugoj stazi ovaj vitalni 77-godišnjak nije najstariji. Nikola Dellavia (77) plivao je, kaže, od prvog do zadnjeg maratona, pa smatra da treba nastaviti dalje dokle bude mogao.

Najmlađi sudionik, Paolo Sinović (10) prvi put sudjeluje na maratonu. Došli su ga podržati roditelji i rođaci.

Plivači su pristigli sa svih strana, sportaši, rekreativci, dugoprugaši... Nakon manje od sat vremena po vrlo nemirnom moru, najbolji su doplivali do suprotne obale Zadarskog kanala.

Najbrži je bio Grgo Mujan. Trebale su mu 54 minute, ali danas su bili takvi uvjeti da je bilo zaista teško plivati, kaže. Nedugo za njim stigla je i Paola Lončarević, prva među plivačicama.

Sve je proteklo u uobičajeno dobroj atmosferi, usprkos neuobičajenim uvjetima. Organizatori i više nego zadovoljni. Sve u svemu, prekrasan uvod u jubilarni pedeseti maraton sljedeće godine, piše HRT.
hr Thu Aug 05 2021 19:30:04 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/610bd7146f52df57f98b4568/80

"Ero" se vraća na ognjište, splitski HNK u subotu gostuje u Vrlici

Nastavlja se tako tradicija Splitskog ljeta koja živi još od 2003. godine.
Najpopularniju i u svijetu najizvođeniju domaću operu Ero s onoga svijeta i ove će godine, u subotu 7. kolovoza s početkom u 21 sat, operni ansambl Hrvatskog narodnog kazališta Split izvesti pokraj Vrličke Česme, u kraju s kojega su skladatelj Jakov Gotovac i libretist Milan Begović, rođeni Vrličanin, crpili inspiraciju za brojne motive na kojima je opera sazdana.

Nastavlja se tako tradicija Splitskog ljeta koja živi još od 2003. Izvedbom će ravnati maestro Hari Zlodre, a predstava se igra u režiji Krešimira Dolenčića koji ju je premijerno postavio na scenu HNK Split 2001. godine, što Eru... čini najdugovječnijom aktualnom predstavom splitske Opere. Uz Zbor i Orkestar HNK Split kao protagonisti će nastupiti tenor Miljenko Đuran u naslovnoj ulozi Ere, seljaka Miće koji tobože dolazi s onoga svijeta, krijući identitet u namjeri da ispita ćud i odanost djevojke koju voli, tumači; ulogu njegove ljubljene Đule tumači sopranistica Antonija Teskera, kao Đulin otac gazda Marko u Vrlici debitira bas Mate Akrap a njegovu ženu i Đulinu majku Domu utjelovljuje mezzosopranistica Terezija Kusanović. Bariton Marko Lasić bit će mlinar Sima, a sopranistica Tea Požgaj nastupit će kao Čobanče. Završno kolo izvest će plesači KUD Jedinstvo

Scenografiju predstave potpisuje Dinka Jeričević, kostimografkinja je Danica Dedijer, koreograf Luciano Perić, zborovođa Veton Marevci, oblikovatelj svjetla Zoran Mihanović.

Neposredni organizator gostovanja splitske Opere je Turistička zajednica Vrlike.
hr Thu Aug 05 2021 14:18:46 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/610662076f52df31f18b45a7/80
Foto: Antonio Mirko Macan

Predstavom "Kneginja Margareta" na Kamičku Sinjani se vratili u 14. stoljeće. Stotinjak metara dalje Matko Trebotić slikama izrazio "Poklonstvo Sinju"

Sve se odvija u okviru sadržanoj programa "Dani Alke i Velike Gospe 2021."
Povijesna priču o cetinskim knezovima Nelipčićima postala je scenarij predstave "Kneginja Margareta" koja je sinoć premijerno izvedena na sinjskoj utvrdi Kamičak, pred brojnom i znatiželjnom publikom. 

Dramski prikaz života Margarete, splitske plemkinje koja je udajom za Ivana Nelipčića postala pripadnica visokog plemstva, Sinjane i Cetinjane vratio je u razdoblje kada je njihov grad bio kraljevska prijestolnica hrvatskog plemstva. Nakon smrti muža ona preuzima kneštvo i vlada sve do punoljetnosti svoga sina Ivaniša iako je na tom putu imala brojne izazove u kojima je pokazala snagu i jakost, baš kakve su u prošlosti i bile žene ovog kraja.

U predstavi, u kojoj glavnu ulogu igra Dubravka Lelas, isprepleću se političke intrige i ljubavni odnosi na dvoru između podkaštelana Ivana Dminojevića, kojeg je utjelovio Istrijan Rade Radolović i Tvrtka Kurjakovića, dvorskog savjetnika, kojeg je uprizorio Igor Baksa. Fra Bartola, duhovnika na dvoru, igrao je Duško Modrinić.

- Napravili smo jako dobar posao s obzirom na reakciju publike - rekla je Dubravka Lelas nakon predstave. Uživjela se u ulogu kneginje koja je, kako je istaknula, kao i u svakodnevnom životu, kako bi preuzela kneževinu trebala pregaziti druge želje.

Dojmila joj se i povijesna pozornica na Kamičku govoreći kako je "Sinj neotkriven biser koji ima toliko potencijala, kulture i baštine".
- Hvala Muzeju Cetinske krajine koji me je pozvao da igram na tom kultnom mjestu koji diše povijest. Stvarno prekrasno - podvukla je kneginja Margareta koja će pred sinjsku publiku, zajedno sa družinom, i večeras od 21:30 sati. Ponovno na Kamičku.

Redatelj predstave je Saša Dodik, tekst je dramatizirala Marija Antić, a glazbu potpisuje Igor Baksa.

- Uzbuđen sam. Publika je dobro prihvatila predstavu, glumci su odradili vrhunski posao. Prezadovoljan sam - nije oduševljenje krio redatelj poslije izvedbe. Riječi hvale imala je i Darija Domazet, ravnateljica sinjskog Muzeja koji je prije nekoliko mjeseci doživio obnovu pa odiše modernim prikazom starine, govoreći kako su dugo radili na ovome projektu i kako je "vridilo".


"Poklonstvo Sinju"

U okviru sadržanoj programa "Dani Alke i Velike Gospe 2021.", kojeg je dio bila i ova predstava, otvorena je i izložba poznatog i priznatog Splićanina rodom s Brača - Matka Trebotića koji je u Galeriji Sikirica premijerno prikazao djela koja opisuju Mediteran - od sinjeg mora pa do krša Zagore.

Izložbom "Poklonstvo Sinju" Trebotić je slikama izrazio poštovanje i zahvalnost gradu u kojem je bio i njegov otac. Radio je u ratnim godinama Drugog svjetskog rata u školi u Karakašici, malenom mjestu nedaleko Sinja.


hr Sun Aug 01 2021 10:57:00 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin
//www.dalmacijanews.hr/files/60e7f3ec6f52dff3cf8b4641/80
Foto: Unsplash

Ovo su najčešći simptomi korone kod onih koji su se cijepili pa zarazili

Od početka pandemije koronavirusa pa do danas, virus je evoluirao, a pri tome su se mijenjali i simptomi bolesti. Gubitak mirisa i okusa na početku je bio jedan od najučestalijih simptoma covida-19 i glavni indikator bolesti, a sada je tek deveti najučestaliji simptom.

Osim toga, simptomi se razlikuju i kod osoba koje su primile samo jednu dozu cjepiva i kod onih koji su primili obje doze pa se zarazili, pokazala je nova studija iz Velike Britanije.

Prema studiji, simptomi koji se najčešće javljaju kod necijepljenih osoba uključuju glavobolju, upalu grla, curenje nosa, vrućicu i uporni kašalj.

Simptomi nakon prve doze

Simptomi koji se javljaju kod osoba koje su primile samo jednu dozu cjepiva slični su onima koji se javljaju kod necijepljenih.

Oni uključuju glavobolju, curenje nosa, upalu grla, kihanje i kašalj.

Autori studije objašnjavaju da je kašalj koji ne prolazi sada među pet najučestalijih simptoma, ali da se kihanje i curenje nosa javljaju u većoj mjeri, iako se ranije smatralo da ovi simptomi nisu povezani s infekcijom.

Simptomi nakon dvije doze

Simptomi koji se javljaju kod osoba koje su primile dvije doze cjepiva uključuju glavobolju, curenje nosa, kihanje, upalu grla i gubitak mirisa.

Osobe koje su se zarazile nakon dvije doze ističu da su im simptomi trajali znatno kraće, što sugerira da su imali blaži oblik bolesti, prenosi N1.

Istraživači navode da bi na promjenu simptoma moglo utjecati i to što se virus mijenja, ali i to što se sada zaražavaju druge demografske skupine, prvenstveno mlađe osobe koje obično imaju blaže simptome bolesti.

hr Sat Jul 31 2021 17:21:53 GMT+0200 (CEST) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Magazin

Pročitajte još . . .