Cijene goriva u Europi ruše rekorde: Dizel probio 2,5 eura, evo koliko plaćaju vozači u Hrvatskoj

Nove cijene goriva u Hrvatskoj formirane su 22. rujna i vrijede sedam dana. Litra benzina stoji 1,74 eura, dok je cijena dizelskog goriva 1,91 euro. Najveće povećanje zabilježio je plavi dizel, čija je cijena 1,50 eura po litri, piše Večernji list.

Cijena plina za spremnike iznosi 1,41 euro po kilogramu, dok kilogram UNP-a u bocama stoji 1,99 eura. Podsjetimo, Vlada RH je na telefonskoj sjednici donijela nove uredbe kojima nastavlja ograničavati maloprodajne cijene naftnih derivata.

Globalna naftna kriza pogurala je cijene goriva u Europi na rekordne razine, s benzinom iznad 2,4 eura i dizelom iznad 2,5 eura po litri. Prema pisanju Euronewsa, cijene nafte u utorak su ponovno prešle granicu od 100 dolara, a razlog je poremećaj opskrbe zbog napada u Hormuškom tjesnacu i tjesnacu Bab el-Mandeb.

Pregovori Irana i SAD-a u kolovozu ponovno su zapeli, nakon čega su nastavljena neprijateljstva. Najnoviji val iranskih napada smanjio je promet kroz Hormuz na manje od 20 brodova dnevno. Uz to, Huti, koje podupire Iran, ometaju promet oko Bab el-Mandeba, nekada važnog sigurnosnog ventila trgovačkih ruta.

Ekonomisti su situaciju opisali kao „najveći fizički poremećaj opskrbe“ u povijesti globalnih energetskih tržišta.

Gdje je gorivo najskuplje?

Prema podacima portala fuel-prices.eu, u utorak je benzin bio najskuplji u Nizozemskoj, s prosječnom cijenom od 2,43 eura po litri. Slijede Danska s 2,35 eura i Finska s 2,32 eura. U Francuskoj litra benzina stoji 2,23, a u Grčkoj 2,20 eura.

Vozači dizelskih automobila pogođeni su još jače. Dizel je najskuplji u Danskoj, gdje litra stoji 2,52 eura, a slijede Francuska s 2,40 i Italija s 2,36 eura.

Razlika u odnosu na zemlje s najnižim cijenama približava se jednom euru. U Sjevernoj Makedoniji dizel stoji 1,70 eura, a u Andori 1,72 eura po litri.

Slika se mijenja kada se cijene izraze prema standardima kupovne moći. Euronews je izračunao koliki dio bruto domaćeg proizvoda po stanovniku, prilagođenog kupovnoj moći, odlazi na punjenje spremnika od 50 litara. Što je postotak viši, to gorivo predstavlja veći teret za stanovnike pojedine zemlje.

Prema toj procjeni, najveći udarac osjećaju zemlje Balkana, a na vrhu ljestvice nalazi se Bosna i Hercegovina. Unutar Europske unije gorivo najviše opterećuje kućne budžete u Grčkoj, i kada je riječ o benzinu i o dizelu.

Kriza pritisnula i rafinerije

Kriza je snažno pogodila i rafinerije. Međunarodna agencija za energiju navodi da je globalna proizvodnja rafinerija u srpnju 2026. bila gotovo pet milijuna barela dnevno niža nego u srpnju prošle godine, što je stvorilo dodatno usko grlo na tržištu rafiniranih proizvoda.

Kada je dotok sirove nafte iz Zaljeva poremećen, rafinerije moraju tražiti druge izvore ili skuplje plaćati opskrbu. Sirove nafte pritom nisu uvijek međusobno zamjenjive, zbog čega promjena dobavnih pravaca donosi dodatne troškove.

Poremećeni su i tokovi već rafiniranih proizvoda, poput dizela i mlaznog goriva, što povećava rafinerijske marže i u konačnici cijene na benzinskim postajama. Situaciju dodatno pogoršavaju napadi na velike rafinerije u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i Bahreinu, gdje je proizvodnja zaustavljena ili smanjena.

Dodatni pritisak dolazi iz rata u Ukrajini. Prema IEA-i, napadi na ruske rafinerije važni su manje zbog ruskog izvoza u Europu, koji je znatno ograničen, a više zato što se drugi veliki kupci dizela, poput Turske i Brazila, sada okreću drugim dobavljačima, piše Večernji.