Centar predlaže reformu izbora ustavnih sudaca: “Nitko ne smije biti jedini gazda”

 – Hrvatska danas ima jedan od najnižih stupnjeva povjerenja građana u institucije u cijeloj Europskoj uniji. To nije slučajnost, već rezultat desetljeća u kojima su institucije postojale da bi služile strankama, a ne građanima. U takvom društvu, proces koji se upravo odvija pred nama ne može proizvesti ono što nam treba: suce kojima se vjeruje, koji su stručni i koji su neovisni – poručila je na konferenciji za medije saborska zastupnica i predsjednica Centra Marijana Puljak. 

 Kako je istaknula, nisu svi kandidati loši ljudi, nego sam proces ne može jamčiti izbor najboljih. 

– Nemamo nikakva pisana pravila po kojima ih biramo, jer sve stranke navijaju za svoje kandidate, a ne za najbolje. Budući da nitko nema povjerenja da će druga strana zaista birati po stručnosti, ni sam ne bira po stručnosti. To je začarani krug iz kojeg se ne izlazi dobrom voljom, već promjenom pravila – rekla je Puljak. 

 Centar zato predlaže konkretan model reforme, temeljen na iskustvima Italije i Njemačke i sukladan onome što su hrvatski ustavni stručnjaci godinama identificirali kao problem, a nitko nije pretočio u zakonodavni prijedlog. Prema riječima zastupnika Centra Damira Barbira, prijedlog ima tri cilja: 

– Štitimo neovisnost Ustavnog suda, povjerenje građana u državu i osiguravamo da nitko ne bude iznad Ustava – rekao je Barbir, dodajući da model zahtijeva izmjenu Ustava. 

– Sve dok mijenjamo samo ljude, a ne pravila, dobit ćemo isti rezultat s različitim licima. Pozivamo sve stranke koje tvrde da im je stalo do vladavine prava i neovisnosti Ustavnog suda da se pridruže ovoj inicijativi. Ako se ne pridruže, građani će znati zašto – istanuo je Barbir. 

 Model se, kako su pojasnili zastupnici Centra, temelji na četiri ključna načela. Prvo od njih je podjela imenovanja između triju vlasti. Od 13 sudaca Ustavnog suda, pet bi i dalje birao Sabor dvotrećinskom većinom. Četvoricu bi imenovao predsjednik Republike, uz mišljenje neovisne stručne komisije. Preostalu četvoricu birali bi sami vrhovni sudovi – Vrhovni sud, Visoki upravni sud i Državno sudbeno vijeće. 

– Ovim modelom nitko ne može sam kontrolirati Ustavni sud. Ni vladajuća većina, ni predsjednik, ni sudbena vlast – pojasnila je Puljak.

 Drugo načelo podrazumijeva jednokratni mandat od deset godina, što znači da sudac koji se može ponovo birati mora misliti na to tko ga je postavio. Također, sudac s jednokratnim mandatom sudi isključivo prema Ustavu.

 Treće načelo, prema prijedlogu Centra, podrazumijeva automatski rok s neovisnom komisijom kao zaštitnim mehanizmom. Ako Sabor ne izabere svoje suce u roku od 60 dana od isteka mandata, aktivira se Stručna komisija za zaštitu ustavnog poretka. Komisija nije politički imenovana, već su članovi u njoj automatski po funkciji koju obnašaju: dekani pravnih fakulteta sveučilišta u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku, predsjednik Odvjetničke komore Hrvatske i pučka pravobraniteljica. 

– Ta komisija sastavlja listu od tri kandidata za svako upražnjeno mjesto, a predsjednik Republike mora u roku od 30 dana imenovati jednog s te liste. Predsjednik nema slobodan izbor, većsamo formalno potvrđuje kandidata kojeg je stručna javnost već verificirala. Ovim mehanizmom politička blokada u Saboru ne može trajno ugroziti funkcioniranje Ustavnog suda – naglasila je. 

 Četvrto načelo je zabrana kandidature osobama koje su u posljednjih deset godina bile aktivni stranački dužnosnici. Ustavni zakon već propisuje da sudac ne smije biti član stranke nakon što stupi na dužnost. Centar predlaže da se ta granica pomakne unatrag. 

– Tko je do jučer bio u stranačkom predsjedništvu, na izbornoj listi ili u saborskoj klupi kao stranački zastupnik, nije neovisni sudac. On je stranački sudac s odgođenim djelovanjem – zaključili su zastupnici Centra, dodajući da se  pod „aktivnim stranačkim dužnosnikom” podrazumijeva osobu koja je obnašala dužnost u tijelima stranke, bila nositeljem izborne liste ili zastupnikom izabranim na stranačkoj listi.