Veliki petak: vrijeme žalosti i tuge za umrlim Kristom

Na Veliki petak kršćani se u tišini sjećaju  spomendana  Isusove muke i smrti na križu. Dan je to kad se ne slavi sveta misa, oltar je bez križa, svjećnjaka, cvijeća, oltarnika što simboizira Isusovu ogoljenost,ali i žalost za umrlim Učiteljem. Taj dan vjernici idu u procesiji za križem, kantajući psalme iz Svetoga pisma, klanjaju se križu, ljube ga te na kraju primaju svetu pričest. Velika je čast nositi križ, pa se u nekim župama vjernici zapisuju i godinama čekaju na red nošenja križa.

Pobožnost nošenja križa vrlo je stara i potječe iz Jeruzalema .Vjeruje se da svatko tko aktivno sudjeluje u pobožnosti Križnoga puta dobiva brojne milosti i potpuni oprost grijeha, ako se taj dan ispovjedi i pričesti.

Kod katolika, obavezna je post na Veliki petak za sve osobe od 18 do 60 godina. Za katolike starije od 14 godina obavezan je nemrs. Značenje nemrsa je da se taj dan ne jede meso, dok post znači da se osoba jednom udanu najede do sita, te još dva puta u toku dana nešto pojede.

U Dalmaciji je običaj da se na dan Velikog petka jede bakalar,spremaju posni uštipci ili fritule i pije crno vino.Neki vjernici na taj dan jedu samo kruha i piju vode. U Dalmaciji se taj način posta zove “žežinjanje”.