Capak: Na otocima se živi duže, ali veći je rizik od prekomjerne težine

Hrvatski otoci, njih 53 s ukupno oko 127.800 stanovnika, i dalje se ističu po duljem očekivanom životu u odnosu na kopno, no život na otocima donosi i specifične zdravstvene izazove, pokazuje javnozdravstveni pregled Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ).

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak istaknuo je na kongresu o zdravstvu u ruralnim regijama “Puls periferije” da otočani, iako tjelesno aktivniji i češće skloni konzumaciji ribe i maslinova ulja, sve više jedu crveno i prerađeno meso te slastice. Hipertoničari se rjeđe liječe, a kontrola bolesti je slabija nego na kopnu, dok je broj posjeta primarnoj zdravstvenoj zaštiti manji.

Demografski izazovi i prometna izoliranost

Otočna populacija sve više stari: udio stanovnika starijih od 65 godina doseže 28,1 posto, dok na kopnu iznosi 22,3 posto, a na pojedinim otocima penje se i iznad trećine. Istovremeno, djeca do 14 godina čine tek 12,7 posto otočne populacije.

Prometna izoliranost dodatno komplicira dostupnost zdravstvene skrbi. Primjerice, putovanje katamaranom s Male Rave do Zadra traje sat i 15 minuta, dok trajektom traje više od dva i pol sata. Capak ističe da bi telemedicina i virtualne ordinacije mogle značajno poboljšati skrb, uz primjer Primorsko-goranske županije, gdje su dodatni specijalistički pregledi i dijagnostika smanjili potrebu za odlaskom na kopno.

Otočki način života: Prednosti i rizici

Istraživanja pokazuju da je 44 posto otočana tjelesno aktivno više od jednom tjedno, u odnosu na 26 posto kopnenih stanovnika. Gotovo 80 posto redovito jede ribu, dok je na kopnu to tek 32 posto, a svakodnevna upotreba maslinova ulja prisutna je kod 73 posto otočana, u odnosu na 15 posto kopnenih.

Genetske studije ukazuju na veću sklonost hipertenziji i mentalnim poremećajima, a na južnodalmatinskim otocima i na veću učestalost određenih karcinoma. Posebne rijetke nasljedne bolesti, poput “mal de Meleda”, zabilježene su na nekim otocima poput Krka.

Podaci Ministarstva zdravstva i HZHM-a pokazuju da je dostupnost hitnih službi ključna – helikopterska služba u prvih osam mjeseci 2025. obavila je 1.564 intervencije, najčešće zbog kardiovaskularnih problema, moždanog udara ili trauma.

Od mediteranske dugovječnosti do plavih zona

Capak je podsjetio i na koncept plavih zona – mjesta u svijetu gdje ljudi najduže žive. “Naši otoci bili su plave zone prije pedeset ili sto godina: ljudi su radili u voćnjacima, maslinicima i vinogradima, hranili se mediteranski i živjeli u snažnoj socijalnoj povezanosti. Danas su izgubili tu karakteristiku, ali je moguće ponovno je uspostaviti kroz zdrave prehrambene navike, tjelesnu aktivnost i jačanje zajednice”, poručio je.

Capak je predložio i konkretne mjere za poboljšanje zdravstvene skrbi na otocima: godišnje javnozdravstvene preglede i savjetovanja, virtualne ordinacije i telekonzultacije, stimulacijske pakete za privlačenje zdravstvenih kadrova te mobilnu dijagnostiku s fiksnim otočnim terminima, prenosi Index.