Operu Mila Gojsalića, povijesno-glazbenu dramu Jakova Gotovca, premijerno će izvesti Opera Hrvatskog narodnog kazališta Split u utorak 2. svibnja s početkom u 20 sati na sceni splitske nacionalne kazališne kuće. Pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića a u režiji Ozrena Prohića solisti, zbor, orkestar i balet HNK Split uprizorit će legendu o heroini poljičkog kraja a mezzosopranistica Terezija Kusanović na premijernoj će izvedbi tumačiti naslovni lik Mile Gojsalić koja je žrtvom vlastitog života obranila rodni kraj od vojske otomanskih osvajača. Reprizne izvedbe u ovoj sezoni održat će se u četvrtak i subotu, 4. i 6. svibnja.
Kao što je poznato, premijera predstave 10. ožujka morala je, nakon održanog prvog čina, biti prekinuta zbog bolesti solista. Tako ulaznice kupljene za 10. ožujka vrijede za premijernu izvedbu 2. svibnja, one za neodržanu izvedbu od 12. Ožujka vrijede za 4. svibnja, a gledatelji koji imaju ulaznice za neodržanu izvedbu 14. ožujka mogu s njima pogledati izvedbu 6. svibnja.
Naslovnu ulogu u drugoj repriznoj izvedbi 6. svibnja tumačit će mezzosopranistica Irena Parlov. Ostali protagonisti opere su bas Ivica Šarić u ulozi Milinog oca, poljičkog kneza Ivana Gojsalića, u ulozi Milina vjerenika vojvode Petra Kulišića bit će tenor Stjepan Franetović, a uloga zloglasnog turskog vojskovođe Topan-paše povjerena je basu Ivici Čikešu, nacionalnom opernom prvaku. Nastupit će i Marko Lasić u ulozi Jure Kulišića, Mate Akrap te Božo Župić (6. svibnja) kao Kolumbat, te Goran Velić, Vlatko Belas, Lovre Gujinović, Špiro Boban i Joško Tranfić uz ostale soliste, Zbor, Orkestar i Balet splitskog kazališta. Ulogu Guslara u prologu opere tumačit će dramski prvak HNK Split Filip Radoš.
Dirigent Ivo Lipanović odličan je poznavatelj Gotovčeva opernog opusa, budući da je od ukupno osam opera koliko je Jakov Gotovac skladao, dirigirao i skoro će dirigirati njih pet. O predstojećoj premijeri maestro Lipanović kaže:
– U svakom segmentu pjevačke podjele imamo adekvatne likove, na čelu s Terezijom Kusanović, pa Irenom Parlov ali i svim ostalim protagonistima. Velika je ovo produkcija, sa scenskom glazbom, orkestrom od 65 i zborom od 60 ljudi, brojnim solističkim ulogama. Velika je odgovornost na Tereziji Kusanović i poslije na Ireni Parlov jer ovu ulogu pjevaju nakon velikih imena naše opere kao što su bile Marijana Radev, Ruža Pospiš Baldani i Zlatomira Nikolova.
– Glavni je lik psihološki iznijansiran, Milu obilježavaju unutrašnji obrati i stremljenja, njezina ženska mudrost u odnosu na moral muškog svijeta koji je okružuje. Iznijansirani su, nimalo jednoobrazni i šablonski njeni odnosi s Topan Pašom. Glazbeno, ovo je jedna atraktivna gran opera sa scenskom glazbom, velikom i fascinantnom ulogom zbora a s druge strane ima bezbroj finih valera, psihološke iznijansiranosti – smatra redatelj Ozren Prohić.
– Zahvalna sam i ponosna zbog prilike da svoju karijeru okrunim ovom ulogom koju duboko osjećam i koju sam oduvijek željela. Mila je treća velika herojska uloga u hrvatskim operama nakon Paraćeve Judite i Eve u Zrinjskom i, po meni, najboljom od njih. Glasovno je t upotrebna velika prodornost jer je orkestar vrlo gust, čak na vagnerijanskom tragu, no ima i lirskih trenutaka koje pjevač treba prepoznati. Vrlo sam ponosna na sve svoje sjajne kolege – naglasila je prvakinja splitske Opere Terezija Kusanović koja u premijernoj izvedbi tumači naslovnu ulogu.
Radu na povijesnoj glazbenoj drami pod naslovom Mila Gojsalića, nakon opera Morana, Era s onoga svijeta i Kamenika, Jakov Gotovac je pristupio 1948. Partituru, na libreto Danka Anđelinovića, dovršio je 1951. godine, a djelo je svoju praizvedbu doživjelo 18. svibnja 1952. pod skladateljevim vodstvom na sceni Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu. Sam operni sadržaj temelji se na povijesnim događajima iz 17. stoljeća, kad su se stanovnici Poljica, nezavisne pučke samoupravne kneževine, koja se nekoliko stotina godina prostirala između Splita i Omiša pod Mosorom, povukli u brda pred turskom najezdom. Kako bi omogućila slobodu svom narodu, Mila Gojsalića, kći poljičkog kneza Ivana, prividno pristaje postati žena turskog vojskovođe Mehmeda Topan-paše. Kao narodna junakinja ona se žrtvuje, te u samom središtu turske vojske, u glavnom stanu, baca goruću baklju te i sama pogiba u eksploziji. Mila Gojsalića važan je doprinos hrvatskoj opernoj literaturi, ponajviše zbog toga što je u njoj Gotovac posegnuo za junačkim likovima iz naše prošlosti i tako i na opernu pozornicu donio tematiku blisku domaćoj glazbenoj publici.