Inspekcija o smrti Matijanića: “Nismo uočili značajnije stručne propuste”

Danas u 16 sati započela je konferencija za medije u Ministarstvu zdravstva gdje je predstavljen nalaz zdravstvene inspekcije i zaključak Stručnog povjerenstva o slučaju preminulog novinara Vladimira Matijanića.

Pred novinare su stali ministar Vili Beroš, Mirjana Tadić, prof. Julije Meštrović, Radmina Majhen Ujević, zamjenica ravnatelja Zavoda za Hitnu medicinu, Marko Rađa i Emilija Ugarković, liječnica pokojnog Matijanića.

Članovi stručnog povjerenstva činili su Ivan Puljiz, Senka Kajčić, Eduard Galić, Venija Cerovečki Nekić, Miroslav Majer, Davor Majer.

Nalaz je predstavila Mirjana Tadić. 

– Pokojni Vladimir Matijanić bolovao je od Sjögrenovog sindroma i drugih bolest. Postavljena je i sumnja na sarkoidozu koja nije potvrđena, a pacijent nije redovito uzimao terapiju za kroničnu bolest. Liječnica obiteljske medicine preporučila je cijepljenje za Covid-19. Pacijent je samoinicijativno konzultirao specijalisticu imunologije koja je predložila odgodu, ali pacijent nije uzimao imunomodulaciju. 

Necijepljenje protiv Covida dodatno povećava rizik kod takvih bolesnika. Pregled koji je bio 2. kolovoza je bio po pravilima struke, osim što ga je pregledala specijalizantica uz telefonsku konzultaciju specijalista. – rekla je i nastavila: 

– 5.8. pacijent telefonski kontaktira dispečera Hitne te je na pravovremenu intervenciju upućen tim T1, s liječnikom, prema izmjerenim parametrima nije bilo razloga za prijevoz u zdravstvenu ustanovu. Istog dana tijekom druge intervencije pacijent je bio lošeg stanja. Unatoč provedenim mjerama dolazi do smrtnog ishoda – rekla je te dodala da je utvrđena proceduralna nepravilnost jer je obdukciju. 

– Analizom postupaka zdravstvenih djelatnika koji su bili uključeni u pružanje medicinske skrbi pacijentu nismo uočili značajnijih stručnih propusta. Skup dvaju akutnih upalnih zbivanja vitalnih organa: srca i pluća, doveo je kod pacijenta do rapidnog pogoršanja srčane i dišne funkcije koja je rezultirala kardiorespiratornim arestom, pri čemu je brzina kliničkog urušavanja stanja pacijenta govori da je kod njega bila ključna uloga brzonapredujućeg razvoja miokarditisa koji je doveo do smrti mehanizmom maligne aritmije, što može nastupiti u iznimno kratkom vremenskom periodu. Smrtni ishod bio je posljedica nepredvidljivog odnosno brzonapredujućeg tijeka upalne bolesti srčanog mišića i plućnih promjena kao komplikacije osnovne bolesti covid-19.

Iz opsega komunikacije sa zdravstvenim djelatnicima i poduzetih aktivnosti u okviru javnozdravstvenog sustava, prisutna je viska razina dostupnosti zdravstvene zaštite kako primarne, tako i bolničke zdravstvene zaštite. U toj komunikaciji, koja je u dijelu nadilazila uobičajeni opseg (primjera radi, izravna telefonska komunikacija s bolničkim specijalistom), vidljiv je i vremenski kontinuitet dostupnosti.

Iz svega navedenog, ovaj predmet upućujemo Hrvatskoj liječničkoj komori na eventualno postupanje te Općinskom državnom odvjetništvu Republike Hrvatske u Splitu na njihovo traženje. – rekla je. 

Pitanja novinara

Nakon predstavljanja nalaza i zaključka, uslijedila su pitanja novinara. 

Članovi povjerenstva upitani su da objasne izrečenu konstataciju kako se nije redovno kontrolirao, a bio je, kako je poznato, pod terapijom. 

– Mi nismo istražna tijela i komentiramo medicinsku dokumentaciju koja nam je dostupna. Neredovitost kontroliranja znači da je u rujnu razvio prve tegobe. Obrađen je, dobio je antibiotike, on je zaprimljen u bolnicu. U 12. mjesecu je ležao u bolnici pod sumnjom da se radi o upali srčanih mišića. To je isključeno. 19.12. je bio naručen na magnetsku rezonanciju, nije mogao obaviti magnet zbog klaustrofobije. Kako nije imao simptome, nije mu predloženo da ga uspavaju. Isključene su maligne bolesti. Preporučena mu je terapija. Njegova slika upale mišića je bila blaga. Zatim je bio nakon kontroli, tada mu je preporučen lijek kojeg nije uzimao. Vjerojatno se preplašio kad je čuo o kakvom se lijeku radi. Nakon toga nije došao više kod doktorice. Išao je po drugo mišljenje. Ali nije obavio sve pretrage. Pluća nažalost nije obavio, nije obavio spirometeriju. Nije imao niti jednu sliku pluća niti je dolazio na kontrolu kod doktorice. – kazao je Mayer.

Zatim je Mayer upitan zašto nije zaprimljen. 

– Ekstremno je mala šansa da se prepozna rizik nakon 12 sati. Žao mi je što mu nisu napravili EKG i RTG. Taj dan su mu uzeli status, saturacija, nisu rađene druge pretrage. – rekao je. 

Biste li ga vi pustili bez daljnjih pretraga? – bilo je pitanje novinara

– Tu postavljate pitanje algoritma u Hitnoj. Da je došao u hitnu ambulantu, vjerojatno bi se napravio i EKG, možda bi povećalo vjerojatnost da ga netko primi. Na obudkciji nije imao značajne intersticijske promjene pluća. Nema oralnog pripravka kojeg bi pacijent mogao dobiti za kući. Bio bi mogući kandidat zbog prethodnih bolesti. Najvjerojatnije bi dobio paxlovid zbog prethodnih bolesti – kazao je.

Ministar Beroš je upita tko je odgovoran što nije bilo Paxvlovida.

– Paxlovid je jedan od niza antiviralnih lijekova, koji je dobio uvjetno odobrenje EMA-e, Komisija je to prepoznala i ušla u pregovore. Obećanja Komisije su da će pregovori biti gotovi do 1.6, pa do 1.8, ali nisu. 

Elementi koji su bitni su maksimalna sigurnost upotrebe, potom sigurnost, cijena, isporuka, sudski procesi. Mi smo se odmah pridružili zajedničkoj nabavi, ali pregovori još nisu gotovi. 

Na pitanje o tome da lijeka ima, kaže da se on ne skriva. Kaže da žele zajednički sudjelovati u nabavi.

– Laž je da imam ugovor na stolu za potpis. Netko namjerno plasira tu tezu, da je Paxvlovid lijek koji treba doći u ljekarne da ga netko kupi. Načelno govorim, da li bi vjerovali proizvođaču koji vam prodaje automobil i kaže da za sve nuspojave ste sami krivi? – rekao je Beroš.

Kardiolog Edvard Galić rekao je da je nalaz ultrazvuka bio uredan, a da dodatna preporuka, odnosno magnet srca, bi dala puno više informacija, no nije je mogao obaviti.

– Ima svoju bolest o kojoj se govorilo, u svakom slučaju može imati zahvaćen srčani mišić. Krajem sedmog mjesca markere je imao potpuno u redu, to je tjedan dana prije bolesti, aktune bolesti koja se razvila. Dijagnozu miokarditisa užasno je teško postaviti, isključujći te druge bolesti, na neki način dolazimo do dijagnoze nečega što je užasno rijetko, dva do 4 na 1000. On se događa u kasnijoj fazi bolesti. Ograničene su nam spoznaje o utjecaju covida na miokard – kazao je.

– Dijagnozu miokarditisa vrlo je teško postaviti i zahtijeva određeni slijed. Je li se moglo posumnjati na miokarditis? Nema nikakvih znakova popuštanja. Imao je uredan nalaz na plućima iz dokumentacije koju su oni vidjeli, od 5. kolovoza kada ga je tim T1 poslušao. Da ima akutno srčano popuštanje, sigurno bi to na pregledu čuo – rekao je te dodao da je teško dijagnosticirati miokarditis i u bolničkim uvjetima, a tek kod kuće.

Upitan je kako znaju da je došlo do miokarditisa, ako nije bilo pregleda srca više tjedana i mjeseca te po kojim simptomima i mogu li službeno tvrditi da je došlo rapidno do toga.

– Po kliničkoj slici se radi o rapidnom pogoršanju. Predmnijevamo da se nema dvojbi da se radi o ozljedi miokarda. Narav bolesti je užasno tragična i ti ljudi koji razviju brzoprogresivni miokarditis, ekstremno imaju lošu prognozu. – rekao je Galić.

Ravnatelj KBC-a Split Julije Meštrović:

– U odnosu na sam meritum, nije bilo stručne greške. U odnosu na lijek remisdivir, u tom trenutku ga nije bilo. O tome koliko je lijek indiciran u ovim okolnostima, bilo bi bolje da kaže netko stručan, a ne ja  –  rekao je.

– Žao mi je zbog ovakvog ishoda. To je ono što nas opterećuje, kako bi čovjek postupio…. u tim razgovorima nije bilo stručne greške. To je zaključak našeg povjerenstva. Naš nadzor je zaključio da se ne može donositi neki zaključak bez kliničkog pregleda pacijenta. I to je nedostajalo. U tim razgovorima je zaključeno da netko morao pacijenta pregledati, ne može se to preko telefona –  rekao je.