Prvi intervju nakon početka epidemije: Evo što o svemu kaže predsjednik Milanović

Dio javnosti pita se gdje je predsjednik države tri tjedna dok živimo u izvanrednim, nenormalnim okolnostima. Imali ste jedno obraćanje javnosti, mislite li da Vlada i Nacionalni stožer rade besprijekorno i da se nema što dodati?

Radi svoj posao. Moj posao je prema hrvatskom Ustavu nešto drugo i ja se toga držim. Kada je krenula kriza, kada je postalo jasno da ćemo morati promijeniti način na koji smo do sada živjeli, obratio sam se tiskovnom konferecijom, prvi sam upotrijebio taj nezgrapni izraz socijalna distanca, čuo sam ga i prije nisam ga izmislio, danima kasnije je ušao nažalost u dnevnu upotrebu i postao dio života. U obraćanju građanima Hrvatske sam rekao da moramo paziti na svoje starije sugrađane, majke, očeve, didove, babe, none i to je to. U međuvremenu pratim što se događa, u kontaktu sam sa svima za koje smatram da imaju relevantne informacije i držim se onoga što mi i Ustav kaže da trebam i smijem raditi.

Koliko vi razgovarate s premijerom?

Čuo sam se jučer s njim. Čujemo se. To je dobra stvar. Ne znam kako je to bilo dok nisam bio predsjednik Republike, ali razgovaramo.

Kako biste ocijenili zdravstveni sustav, kada je počela kriza, s obzirom na opterećenost sustava mnogi su se bojali hoće li izdržati.

Naš sustav je robustan i on je stari sustav kakav je moglo biti moguće ustrojiti jedino u vremenima kada baš nije bilo demokracije. Dosta je toga uništeno, ali nije sve, to je jedna žilava struktura i naš sustav opterećuju troškovi farmaceutske industrije, to su ogromni dugovi, to bi se dalo riješiti drukčije, u jednom trenutku je i bilo skoro riješeno jer u biti tim veledrogrerijama i tim gospodarima ogromnog novca se najviše isplati da im je država dužna jer im plaća kamatu na to. U vrijeme kada je kamatna stopa nikakva ili nula posto ili jedan posto, zatezna kamata je tolika da bi svatko htio imati novac tamo , a ne na banci. No to je jedan aspekt, to nas tereti, a ovaj drugi aspekt egzistencijalne robusnosti nam je dobar. Ali to se pokazuje manje više u svim državama istočne Europe. Sve je to jako slično, broj mrtvih je manji, broj zaraženih je manji u Poljskoj, Mađarskoj, Slovačkoj još manje i kod nas, a to je u izravnoj korelaciji s brojem testiranih koji je manji kod nas.

Koji je vaš stav oko testiranja?

Ne znam. Vidim da ljudi velike i prilične pameti na to reagiraju različito iako se kaže, testirati, testirati, testirati. Međutim, mi testiramo iako imamo mali broj preminulih. Koliko shvaćam i koliko sam informiran, većina ljudi koji imaju virus su kod kuće, nisu u bolničkom sustavu, trenutno je 35 osoba na respiratorima, imamo ih preko 800.

U vrijeme moje Vlade su nabavljeni respiratori i ECMO uređaji – umjetna pluća na kojima nije nitko u ovom trenutku i dobro je imati višak tih resursa uvijek na raspolaganju. Ali vratimo se u siječanj prošle godine. U vrijeme epidemije gripe Zarazna u Zagrebu je imala popunjene kapacitete respiratora, o tome se pisalo i to je bila jedna mala drama na koju nitko nije obratio pažnju, ispada da je sada situacija bolja nego tada.

Imamo problem u Domovima za starije. Jučer u Splitu, danas u Koprivnici, to bi moglo povećati broj zaraženih i ljudi na respiratorima.

U ovom razdoblju mi se čini da kad god konstatiram da je nešto dobro, ureknem. U razgovorima sa sebi bliskim ljudima, suradnicima. Neki dan sam komentirao gdje je Boris Johnson, kad evo ga u bolnici u roku od 15 minuta objavili.

Oko Domova za starije treba provesti istragu. Da ne ostanem na onoj neka institucije rade svoj posao, u Domovima za stare i nemoćne je temperatura kod štićenika kojih ima nekoliko stotina normalna stvar.

Meni je otac preminuo u jednom takvom domu u centru Zagreba i koliko god sam siguran da se tamo radi top, pretpostavljam da u svakom trenutku među štićenicima kojih ima više od stotinu i koji su po katovima raspoređeni po zdravstvenom stanju uvijek ima netko temperaturu, ali uvijek.

Mnogi hvale Hrvatsku u smislu restriktivnih mjera, da su dale rezultate, da nema navale na bolnice.

Da, i to je u redu, ali te su mjere manje više posvuda iste, svatko gleda preko ramena ili sa strane, kopira od drugog, doprinese nešto. Jedna neviđena suradnja do sada u kojoj za sada nema profitera, doći ćemo i na to, tko su potencijalni i pravi profiteri ovog razdoblja kao što ih je i bilo u vrijeme našeg Domovinskog rata i to su ljudi vidjeli i osjećali. Sada je taj dojam discipline i predanosti u zajedničkoj nevolji u kojoj se nalazimo jači, ali kažem, mjere su u svim državama manje više iste.

Vidimo da se malo popušta s mjerama, otvorene su tržnice. Mislite li da je to bila pametna odluka, još nam je uvijek linearna krivulja.

U ovoj situaciji trebate raditi više nego što treba. To je potpuno jasno. Ne znate s čim imate posla. Neki to nazivaju ratom, ja ne pristajem na takvu klasifikaciju, ali pitanje je ukusa na kraju krajeva. Rat je sukob između ljudi. Nalazite s u nepoznatoj situaciji. Neke stvari znate, neke ste znali prije dva mjeseca, a sada znate sa sigurnošću, a to je da virus naprosto ubija starije ljude i ljude s ozbiljnijim zdravstvenim smetnjama.

Kada to znaš, onda se tome možeš i lakše prilagođavati. Recimo da je to sad jedna apsolutna poznanica i mislim da će se prema njoj i sve buduće mjere donositi, a one će sve više i apsolutno biti političke jer virusom se u Hrvatskoj zarazilo malo ljudi, i ne samo u Hrvatskoj, nego i u Austriji, Mađarskoj.

Ako je ovo što je testirano u Hrvatskoj i što je potvrđeno pomnožite sa deset, ako ima 10.000 zaraženih ljudi to je i dalje jako mali broj ljudi, a virus je tu. Ja svoju majku ne viđam. Nadam se da to nije rješenje za idućih 50 godina jer tako dugo nećemo živjeti.

Kada bi po vašem mišljenju epidemija trebala popustiti?

Ispada da bi time davao neki forte ili instrukcije Vladi, a to ne želim raditi jer imaju dovoljno problema i nevolja sami i moraju biti i orignalni i oportunisti u isto vrijeme i gledati što rade drugi. Ovdje smo svi zajedno, ali opet izolirani od državne granice. Europska unija po meni nije pala na ovom testu, za ovo se nitko nije pripremao i nitko nije mogao očekivati da se svi sastanemo u Bruxellesu i gledamo što bi radili zajedno.

Svaka država se u ovoj situaciji brine za sebe i to je to. Hoće li EU pomoći s korona obveznicama ili stabilizacijskim fondom za što su više Nizozemska, Njemačka i sjeverne države, to je na kraju krajeva manje važno, nije presudno, bitno je da pomogne.

Ostatak intervjua možete pročitati na službenim stranicama Predsjednika RH.