Mons. Uzinić: Bez optimizma, velikodušnosti i zajedništva nema demografske obnove društva

Predsjednik Vijeća Hrvatske biskupske konferencije (HBK) za život i obitelj dubrovački biskup mons. Mate Uzinić pozvao je u petak na odbacivanje negativnoga ozračja prožetoga pesimizmom, malodušnošću i podjelama te na stvaranje optimizma, velikodušnosti i zajedništva jer bez toga se ne može očekivati pomak u demografskoj obnovi hrvatskoga društva.

 Naglasio je kako su biskupi porukom željeli potaknuti sve društvene čimbenike i širu javnost na konstruktivnu raspravu i žurno djelovanje. “Suočeni smo s činjenicom da Hrvatskoj prijeti demografski slom, jer unatrag dva i pol desetljeća, u njoj umire više ljudi nego što se rađa”, rekao je dodavši kako se iz godine u godinu iz Hrvatske više mahom mladih ljudi iseljava nego što ih se useljava.

 Po Uzinićevim riječima sve je veći udio starijega stanovništva u odnosu na mlađe, što ukazuje na ubrzano starenje populacije. “Nitko do nas nema pravo reći da ga se to ne tiče, nego bi se u raspravu o tome prevžanom pitanju trebali uključiti svi”, rekao je biskup Uzinić dodavši kako bi se osobito trebali uključiti društveni čimbenici koji mogu doprinijeti stvaranju ozračja u kojem će demografska obnova Hrvatske postati središnjom točkom političkoga, gospodarskoga i uopće društvenog konsenzusa.

 Smatra kako se radi o općem dobru i pitanju zajedničke budućnosti, koje kao tkavo nadilazi politička, vjerska i druga opredjeljenja.

 Ocijenio je kako se demografska obnova nameće kao žurna i prioritetna zadaća na polju izradbe strategije i politike gospodarskoga i regionalnog razvoja, izgradnji stabilnoga socijalnog okvira koji bi uključivao sveobuhvatne i dugoročne mjere poput pružanja adekvatne pomoći zaposlenim roditeljima oko skrbi za djecu, zapošljavanje mladih, stambeno zbrinjavanje mladih obitelji, prilagođeno radno vrijeme te stvaranje mogućnosti za skrb o starijima, bolesnima i nemoćnima.

 “Ključni preduvjet demografske obnove stvaranje je optimističnoga ozračja i promjena mentaliteta prema braku, obitelji i djeci, kao važnim društvenim vrednotama bez čijeg osnaživanja nije moguće ostvariti željeni cilj”, poručio je mons. Uzinić i naglasio kako će samo to zaustaviti ili barem usporiti negativne demografske trendove.

 Ustvrdio je i kako se oni postupnim i dugoročnim djelovanjem mogu preokrenuti u pozitivnom smjeru.

 Istaknuo je kako u tom najveću odgovornost imaju državne institucije i sve razine vlasti kojima je zadaća stvarati zakondavni okvir unutar kojeg se potiču, razvijaju i oblikuju društveni procesi.

 Poručio je kako su Katolička Crkva i vjernici spremni dati svoj doprinos u dijalogu, zajedničkom traženju rješenja. U konkretnim inicijativama i programima osnaživanja braka i obitelji spremni smo na pružanje potpore svim onim bračnim parovima koji su spremni biti otvoreni životu, ali na različite načine bivaju u tome obeshrabreni i onemogućeni, pručio je biskup.

 Mons. Uznić smatra kako ima razloga za optimizam jer se na temelju rasploživih pokazatelja uočava da hrvatske obitelji žele imati jedno dijete više, a istraživanja pokazuju da su učenici srednjih škola i gimnazija u Hrvatskoj sve skloniji zaštiti nerođenoga života.

 Zato Crkva, naglašava Uzinić, prepoznajući taj potencijal, želi potaknuti mlade da s pouzdanjem u Božju Providnost prihvate odgovornost bračnoga i obiteljskog života, a obiteljima želi konkretno pomoći kako bi zaista imale željeni broj djece.

 Na konferenciji su govorili i demografi Dražen Živić, Ivan Čipurin, Anđelko Akrap, Nenad Pokos te profesr na zagrebačkom KBF-u Stjepan Baloban i voditelj Ureda za život i obitelj HBK Petar Krešimir Hodžić.

 Živić je naglasio važnost poticanja svih čimbenika u društvu, koji mogu doprinijeti rješavanju pitanja sadašnjega katastrofalnog demografskog stanja u Hrvatskoj.

 Kao jedan od problema demografskoga sloma Čipurin smatra odgađanja rađanja prvoga djeteta.

 Prof. Akrap je istaknuo kako u Hrvatskoj ne postiji pozitivna diskriminacija zaposlenih žena, a kao problem naveo je poslodavce, koji, kako kaže, nisu svjesni da tako i sebi nanose dugoročnu štetu.

 Nenad Pokos smatra kako bez cjelovita pristupa problemu, kao što su to napravili u Sloveniji ili pak u pojedinim skandinavskim zemljama, neće biti riješen hrvatski demografski problem.