Kriza izdavaštva: Dno možda još nije dosegnuto?

Na Zagrebačkom velesajmu u
utorak je svoja vrata otvorio 37. međunarodni sajam knjiga i učila
Interliber, a na samom početku šestodnevne manifestacije posvećene
knjizi na pitanje je li hrvatsko nakladništvo dotaknulo dno osvrnula se
ministrica kulture Andrea Zlatar Violić.

Uoči obilaska
štandova u Paviljonima 5 i 6, ministrica je istaknula kako je
izdavaštvo, usprkos velikom padu u broju izdanja, broju zaposlenih i
prihodima, i dalje najveća kulturna industrija u Hrvatskoj.

Tome u prilog govore i mjere poticaja koje njezino ministarstvo
usmjerava prema Hrvatskoj banci za obnovu i razvitak (HBOR) radi
omogućavanja kreditnih linija za izdavače kojima bi se pokretali veći
projekti i osigurala bolja distribucija, napomenula je ministrica.

Dokaz toga je i Interliber, koji pokazuje da postoji tržište
knjiga i koji usprkos svemu ne gubi na broju posjetitelja te čak bilježi
i blagi rast prihoda od prodaje knjiga, smatra.

“To znači da postoji i tržište kupaca, da postoje oni koji žele i
čitati i kupiti knjige”, kazala je, ocijenivši kako je “očito okruženje
distribucije ono koje onemogućuje dostupnost”.

Predsjednik Udruge nakladnika pri Hrvatskoj gospodarskoj komori
(HGK) i vlasnik tvrtke Algoritam Neven Antičević upozorio je pak kako
dno “možda još nije dosegnuto”.

“Podaci pokazuju da je broj naslova dvostruko manji nego što je
bio prije pet godina i stalno se govori o tome da je ovo dno. No, moram
reći da proživljavamo razdoblje s više ‘dna’ i kad kažemo dno, pod time
ne mislimo da pad ne može biti dublji jer stanovništvo uvijek može biti
siromašnije i uvijek može kupovati manje”, kazao je Antičević na početku
sajamskih događanja.

Ono što je branši potrebno su čitatelji koji žele čitati i koji
si to mogu priuštiti, a upravo u tome i leži osnovni problem cijele
branše jer se zbog smanjene potrošnje na knjige ne proizvodi dovoljno
novih knjiga, smatra Antičević.

“Da bismo mogli proizvesti nove knjige, mi moramo imati kupce i
za ove koje sad proizvodimo. Ako nam prodaja pada, onda praktički
ostvarujemo nešto što se nekad davno zvalo ‘prosta reprodukcija’ a nove
knjige ne možemo proizvesti i to je osnovni problem zbog čega će knjiga
biti sve manje”, kazao je Antičević.

Iako kriza nije zaobišla ni zapadni svijet, tamo se i dalje
objavljuje nesmanjena količina knjiga, napomenuo je, što pripisuje
razlici u skali – promet tamo padne za nekoliko, a u nas za pedeset
posto.

No, suštinski problem nije problem branše, smatra Antičević. “Mi
smo svoje unutrašnje sisteme postavili prilično ekonomski logično,
napravili smo sve moguće uštede, srezali sve troškove i u ovom trenutku
nema više prostora za dalje”.

Rješenje ne vidi ni u rastu zahtjeva prema državi, već u
stvaranju ekonomski zdravog okruženja koje bi nakladnicima, kao i
cijeloj privredi, osiguralo “uvjete za rad”, napomenuo je.

Da je izgubljeno tržište vjerojatno najveći problem nakladništva
slaže se i ministrica Zlatar Violić, ali smatra da krizi nije
pridonijelo uvođenje 5-postotnog PDV-a. “Puno veći problem je izgubljeno
tržište te nemogućnost izdavača da ulažu u oglašavanje i druge oblike
distribucije”, ocijenila je ministrica.

Interliber u svojem 37. izdanju od 11. do 16. studenoga na
Zagrebačkom velesajmu okuplja do sada najveći broj izlagača – njih 250.
Njegova je primarna funkcija popularizacija knjige, ali i približavanje
autora i čitatelja, a sudeći po velikom broju ljubitelja knjige koji su
pohodili Velesajam već na početku prvoga dana, sajam bi i ove godine
mogao dosegnuti prosječnu brojku od stotinu tisuća posjetitelja.