Article

//www.dalmacijanews.hr/files/5f7b6b7d6f52df20078b45ba/80
Foto: AFP

Poljska i Bjelorusija zabranile UN-u pristup granici

Ujedinjeni narodi su istaknuli da su im Poljska i Bjelorusija zabranile pristup pograničnom području između dviju zemalja gdje su planirali istražiti migrantsku krizu

Na redovnoj konferenciji za novinare humanitarnih agencija, glasnogovornica visokog povjerenika Ujedinjenih naroda Liz Throssell objasnila je da je njihova ekipa uspjela ući u Poljsku, ali nije dobila odobrenje za pristup pograničnom području, dok je Bjelorusija blokirala pristup cijelom svom teritoriju, prenosi HRT.

- Pozivamo vlasti dviju zemalja da omoguće pristup pograničnim područjima humanitarnim i agencijama za ljudska prava, novinarima i odvjetnicima, kao i predstavnicima civilnog društva.

Ured visokog povjerenika poziva Bjelorusiju i Poljsku da "hitno poprave" očajno stanje u kojem se nalaze migranti i izbjeglice na granicama između dviju zemalja.

Od 20. studenoga do 3. prosinca ekipa ureda visokog povjerenika je otišla u Poljsku, gdje se sastala s predstavnicima vlade i civilnog društva i razgovarala s 31 migrantom koji su stigli između kolovoza i studenoga.

- Oni su opisali grozne uvjete s obje strane granice, bez ili s ograničenim pristupom hrani, pitkoj vodi i zaklonu, dodala je Throssell.

- Većina je izjavila da su ih pripadnici snaga sigurnosti tukli ili im prijetili dok su se nalazili u Bjelorusiji te da su ih prisilili da prijeđu granicu, rekli im gdje i kada je prijeći i onemogućili im povratak u Minsk.

Ured visokog povjerenika poziva Bjelorusiju da istraži te optužbe i odmah ih prekine te apelira na Poljsku da prestane slati migrante u Bjelorusiju bez individualnog razmatranja slučajeva i da sustavno ne zatvara one koji nisu vraćeni.

- Pritvaranje bi trebala biti iznimna krajnja mjera ograničenog trajanja. Podsjećamo EU i njezine zemlje članice na obvezu poštivanja ljudskih prava na vanjskim granicama EU, rekla je glasnogovornica.

Zapadne zemlje optužuju Bjelorusiju da je od ljeta organizirala priljev tisuća migranata kako bi se osvetila za sankcije koje su joj uvedene nakon spornih izbora 2020. godine.

Minsk odbacuje te optužbe i zamjera Varšavi što nasilno odbija migrante koji su uspjeli prijeći granicu.

hr Tue Dec 21 2021 19:56:00 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/539d9d02179942a73e6dc31d/80

EP: Nezakonito u stvarnom svijetu mora biti nezakonito i na internetu

Ono što je nezakonito u stvarnom svijetu mora biti nezakonito i na internetu, složili su se zastupnici Europskog parlamenta koji su u četvrtak dali zeleno svjetlo izvješću o uredbi o Aktu o digitalnim uslugama.
- Akt uključuje čitav niz važnih i pozitivnih mjera: poboljšanje zaštite potrošača, ukidanje nekontroliranog prikupljanja podataka i hvatanje u koštac s algoritmima”, rekla je izvjestiteljica Christel Schaldemose i dodala da će Akt postati „zlatni standard” diljem svijeta, kojim će se, kako su neki naglasili, pokušati ukinuti "divlji zapad" na internetu.

Zastupnici su izvješće o kojem su raspravljali u srijedu, a gdje su se među ostalim fokusirali na djelovanje društvenih mreža ili internetskih platformi koje okupljaju prodavače i potrošače, usvojili s 530 glasova za, 78 protiv i 80 suzdržanih.  

Ciljevi prijedloga su zaštititi građane od prevara i od nezakonitog sadržaja na internetu za koji bi odgovornost trebale snositi internetske platforme, time što bi one trebale suspendirati pružanje usluga primatelju koji učestalo dijeli nezakonit sadržaj.

- Nećemo dopustiti da interesi poduzeća utječu na opće interese europskih građana”, rekao je povjerenik Europske komisije za unutarnje tržište Thierry Breton.

Tekst prijedloga poziva pružatelje posredničkih usluga da daju informacije o svim politikama, procedurama, mjerama i alatima koje koriste u svrhu moderiranja sadržaja, uključujući i donošenje odluka algoritmima.

Švedska zastupnica Arba Kokolari iz Europske pučke stranke (EPP) istaknula je izloženost nezakonitim sadržajima, prijevarama, dezinformacijama i opasnim proizvodima kao jedan od glavnih problema koje će ova regulativa pokušati suzbiti, a malteški zastupnik Alex Agius Saliba (S&D) istaknuo je da su internetske platforme postale toliko velike da su „počele kontrolirati internet, politiku i gospodarstvo".

- U srcu svega toga su privatne kompanije koje ostvaruju vlastite profite...Trebamo završiti s mogućnošću da se tehnološke kompanije bogate na naš račun”, naglasio je Saliba.

Izvješće je naglasilo da bi platforme trebale prestati sa sakupljanjem i obradom osobnih podataka u svrhu ciljanog oglašavanja, što se naročito odnosi na malodobne korisnike, za što su se u raspravi založili socijalisti i zastupnici lijeve orijentacije.

Hrvatska eurozastupnica Biljana Borzan (S&D) izrazila je u priopćenju zadovoljstvo što su usvojeni prijedlozi koje je uložila s kolegama socijalistima o zabrani uzimanja podataka građana u svrhu oglašavanja na internetu, a osvrnula se i na internetske prevare kojima bi sada trebao doći kraj.

- Tijesnom većinom smo proširili zabranu takvog oglašavanja s maloljetnika na sve građane, unatoč snažnom lobiranju internetskih divova" koji golemi postotak svojih prihoda ostvaruju oglašavanjem. "Da nas neko tako prati na ulici bilo bi ilegalno, pa samim time treba biti ilegalno i na internetu“, kaže Borzan.

Dok su se u raspravi za zabranu personaliziranih oglasa i prikupljanja osjetljivih podataka založili i njemački zastupnik krajnje ljevice Martin Schirdewan i njegova stranačka kolegica iz Portugala Marisa Matias, s ciljanim oglašavanjem nije imao problem slovački zastupnik iz redova konzervativaca (ECR) Eugen Jurzyca.

On je rekao da ne postoje nikakve uvjerljive studije koje bi ukazivale "da je ciljano oglašavanje štetno” i da ga treba ograničiti.

Konzervativci i krajnji desničari naglasili su također kako ova uredba nikako ne bi smjela biti pokušaj uvođenja cenzure na društvenim mrežama.

Roman Haider, austrijski zastupnik krajnje desnice i izvjestitelj za mišljenje, rekao je da mu se pravila o slobodi izražavanja na internetskim platformama čine pretjeranima, odnosno kao "uvođenje cenzure na mala vrata iza nedorečenih pojmova kao što je 'govor mržnje'". Dodao je da bi sve ono što je zakonito u stvarnom svijetu, trebalo biti zakonito i na internetu.

Za slobodu mišljenja na internetskim platformama jako je zabrinut i Geert Bourgeois (ECR) iz Nizozemske. „Velike platforme bi doista trebale uklanjati samo nezakonit sadržaj. Naše rasprave moraju biti moguće”, naglasio je.

Hrvatski zastupnik iz redova pučana Tomislav Sokol naglasio je da se "širenjem fake newsa ugrožavaju životi i zdravlje ljudi, a ovim aktom stvaramo pravni mehanizam za borbu protiv takvog ponašanja. S druge strane, ne smije se ni na koji način ostaviti mogućnost za cenzuriranje sadržaja i u tom smislu ovaj akt predstavlja ispravan balans”.

Karlo Ressler (EPP) je kazao da prioritet digitalne transformacije mora biti zaštita prava europskih građana, a da je ovaj akt jedan od ključnih instrumenata da se to postigne. „Pred nama je pokušaj najveće modernizacije europske politike u području digitalnoj svijeta”.

Akt o digitalnim uslugama zajedno s Aktom o digitalnim tržištima, o kojem je EP usvojio stajalište u prosincu, i Aktom o umjetnoj inteligenciji, o kojem Parlament tek treba raspravljati, čine paket ključnih regulatornih instrumenata za Europu novog digitalnog doba.

Tekst izvješća usvojenog u četvrtak bit će osnova za pregovore Paralmenta o uredbi s francuskim predsjedništvom Vijeća, koje zastupa države članice.

hr Thu Jan 20 2022 21:43:30 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/61d801396f52df64d18b45cb/80
Foto: Ana Paunković

Matejev otac doznao u kojem smjeru kreće istraga: Kriminalist put ocijenio dobrim

Posla za istražitelje još je puno, ali ne misle odustati. Kao, naravno, ni Matejev otac koji je ponovio da u Beogradu ostaje dok ne dozna istinu o svome sinu

Nenad Periš koji u Beogradu još traga za svojim sinom misli kako te poruke nemaju direktne veze s nestankom jer govore o događajima nakon što je Matej otišao iz kluba Gotik. Ali je jutros u policiji doznao u kojem smjeru istraga kreće.

- Rečeno mi je da se provjeravaju mobiteli i Matejev mobitel u smislu točne lokacije, odnosno obavljanja tih kontakata i svega što se događalo te večeri. Čuo sam da su identificirani posjetitelji koji su se nalazili u neposrednoj blizini stola za kojim je bio moj sin s društvom. Oni sebe nazivaju Zadranima. Ali ja mislim da se ne radi samo o njima, nego još o nekim licima koja su bila tu sa strane", govori za RTL

Da je policija na dobrom putu, misli kriminalist Tonći Prodan. Sve te poruke, ako su točne, i kontakti, pa i propušteni pozivi, iznimno su vrijedni jer popunjavaju rupe u noći nestanka.

- Tragovi uvijek postoje. Treba napravit rekonstrukciju njegovog boravka u Beogradu, rekonstrukciju njegovih konatakata koji su bili prije. I tu može pomoći forenzika njegovog računala, njegovog telefona. Postoje mnogi alati koji su na raspolaganju policiji i obavještajnim službama da dođu do odgovora na neka od ovih pitanja", kaže. 

Posla za istražitelje još je puno, ali ne misle odustati. Kao, naravno, ni Matejev otac koji je ponovio da u Beogradu ostaje dok ne dozna istinu o svome sinu. 

hr Thu Jan 20 2022 19:50:41 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/5e7f4ec929111cd4b08b46e5/80

Njemački virolozi prognoziraju kraj pandemije do ljeta, praćenje kontakata smatraju “besmislenim“

Poznati njemački virolozi Klaus Stöhr i Hendrik Streeck prognoziraju kraj pandemije koronavirusa do ljeta.

Stöhr, koji je bivši zaposlenik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) u podcastu Kölner Stadt-Anzeigera RND-a rekao je kako bi pandemija prestala ako bi posljedice infekcije bile usporedive s gripom.

Koronavirus se trenutačno odvija u tom smjeru. Iako je mnogo ljudi još uvijek zaraženo virusom, to treba razmotriti odvojeno od tereta bolesti. Na taj se način postupno smanjuje opterećenje bolnica – rekao je Stöhr.

Stoga bi, prema procjeni virologa, pandemija uvelike mogla biti gotova tijekom ljeta.

No, do kraja pandemije mogu se zaraziti uglavnom necijepljene osobe starije od 60 godina. Stoga bi te ljude trebalo hitno cijepiti – smatra Stöhr.

Prema procjeni virologa, u nadolazećoj zimi bit će potrebno još jedno cijepljenje protiv korone, barem za starije osobe.

Virolog Klaus Stöhr smatra praćenje kontakata “besmislenim”

Ne mogu vam reći zašto biste još uvijek trebali pratiti kontakte. Umjesto toga, sada nam treba “izlazni plan”, rekao je Klaus Stöhr o snimanju zaraza Covidom 19. 

- Umjesto toga, sada vam treba izlazni plan. Ako je velik dio populacije blago i asimptomatski zaražen i ima antitijela, takozvana karantena za praćenje kontakata postaje besmislena – rekao je Stöhr.

On smatra kako bi najbolji izlaz iz pandemije bio prvo se cijepiti, a zatim se zaraziti.

Tada će u “pakiranju” biti dugotrajna imunološka zaštita – smatra Stöhr.

S njime se slaže i virolog Hendrik Streeck koji također smatra kako će na ljeto pandemija proći, ali ali očekuje daljnje korona valove u budućim jesenskim i zimskim mjesecima. Virolog također vjeruje da bi pandemija koronavirusa uglavnom mogla biti gotova u sljedećih nekoliko mjeseci, piše Fenix Magazin.

hr Sun Jan 16 2022 11:52:54 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet
//www.dalmacijanews.hr/files/61d338646f52df53cd8b4579/80
Foto: Screenshot

Srpski MUP objavio rekonstrukciju nestanka Mateja Periša

Utvrđeno je da nije imao kontakt ni s jednom osobom osim taksistom koji je ispitan u policiji
Dva sata nakon što je pomoćnik glavnog direktora policije i načelnik Uprave kriminalističke policije Antonio Gerovac održao konferenciju povodom nestanka Splićanina Mateja Periša (27), oglasio se i MUP Srbije. Objavili su priopćenje u kojem rekonstruiraju kretanje Mateja, kao i nove snimke iz noći kad je nestao, prenosi Index.



"Ministarstvo unutrašnjih poslova apelira na medije i poziva ih da se suzdrže od objavlјivanja netočnih i neprovjerenih informacija i plasiranja u javnost video snimaka na kojima se insinuiraju događaji koji su prethodili nestanku hrvatskog državlјanina Mateja Periša, jer tako, plasiranjem dezinformacija, ometaju istragu.

Policijski službenici pregledali su stotine sati materijala, snimkai sa svih nadzornih kamera s trase kretanja Periša i okoline i na osnovu njih napravili rekonstrukciju njegovog kretanja, od trenutka izlaska iz pravca Beton hale u 1.43 sati do momenta silaska do Save, u 1.52 sata poslije ponoći, odakle mu se gubi svaki trag.

Na osnovu pregleda svih snimki  jasno je da Matej, od trenutka izlaska iz Beton hale, osim taksista koga je zaustavio i s kojim je policija obavila razgovor, nije bio u kontaktu i interakciji ni s jednom drugom osobom.

Naglašavamo da je u dosadašnjem tijeku istrage policija obavila razgovor s Matejevim prijatelјima koji su te večeri bili s njim, osoblјem kluba, svim svjedocima i da je na osnovu svih izjava isklјučena svaka mogućnost da je njegovom nestanku prethodio sukob ili tučnjava.

Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, različitih organizacijskih jedinica, već 13 dana kontinuirano tragaju za Matejem Perišem, i od trenutka prijave nestanka, 31. prosinca prošle godine, ulažu maksimalne napore i poduzimaju sve mjere i radnje iz svoje nadležnosti kako bi mladića pronašli.

U potragu su između ostalih uklјučeni pripadnici Policijske uprave za grad Beograd, kojoj je nestanak i prijavlјen, Policijske ispostave za sigurnost na rijekama, pripadnici Žandarmerije, Policijske brigade kao i pripadnici policijskih uprava Pančevo, Smederevo i Požarevac. U cilјu pronalaska Mateja Periša preko Interpola obaviještene su i policije zemalјa u okruženju.

Još jednom apeliramo na medije i pozivamo ih da se zbog osjetlјivosti teme, suosjećanja s roditelјima i obitelji nestalog mladića, i remećenja dalјnjeg tijeka istrage, ne šire dezinformacije i ne plasiraju neprovjerene snimke kojima insinuiraju navodne scenarije koji su prethodili nestanku", poručili su iz srpskog MUP-a.






hr Wed Jan 12 2022 14:57:06 GMT+0100 (CET) STO POSTO d.o.o.
Hrvatske mornarice 10 21000 Split
Vijesti:Svijet

Pročitajte još . . .