Markić: Mentalno zdravlje djece je na marginama dalmatinskog zdravstva i to treba mijenjati

Svjetski dan mentalnog zdravlja se obilježava 10. listopada. Iako bi prema Nacionalnoj strategiji razvoja zdravstva, mentalno zdravlje djece i adolescenata trebao biti jedan od prioriteta Hrvatske, realnost je sasvim drukčija.

–  Iako već nekoliko godina upozoravamo, stanje u Splitu je i dalje nezadovoljavajuće. Stoga je ovo nova prilika za ukazati da je KBC Split jedina bolnica ove razine u Hrvatskoj koja nema stacionarni odjel dječje i adolescentne psihijatrije, a i dostupnost vanbolničke ambulantne zaštite je nedostatna. Razlog tome može biti manjak prostornih kapaciteta i potrebnih stručnjaka, ali ipak, više od svega, problem je nedostatak vizije i političke volje da se stanje poboljša – rekao je prof.dr.sc. Joško Markić, županijski vijećnik SDP-a.

Mentalno zdravlje te duševne bolesti i poremećaji djece i adolescenata, jedan su od vodećih javnozdravstvenih problema, a posebno su bili ugroženi tijekom pandemije. Imamo trend visoke stope nasilja, duševnih teškoća i smanjenja zdravih životnih navika. Posljednjih dana čitamo o mnogim slučajevima vršnjačkog nasilja u školama, a prema istraživanju Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, svako četvrto dijete doživljava barem jedan od oblika nasilja u školi skoro svakodnevno.

– Prevencija je temelj svake dobro promišljene zdravstvene politike i već godinama očekujem od HDZ-ove zdravstvene administracije pomake na tom planu. Ali njih nema. Oko 70 posto problema u dječjoj dobi se može povoljno liječiti ranom intervencijom i terapijom. Stoga je interes svih da imamo dobro razvijene službe za dječje mentalno zdravlje.

Najnovije dostupne procjene ukazuju na to da skoro svako sedmo dijete u dobi 10 do 19 godina ima neku vrstu mentalnih poteškoća poput depresije, poteškoća prehrane ili ponašanja, anksioznosti… Nažalost, samoubojstvo je postalo drugi najčešći uzrok smrti u toj dobnoj skupini. Istovremeno, postoji veliki nesrazmjer između potreba i ulaganja sredstava u mentalno zdravlje pa se tako tek oko 2 posto državnih proračuna za zdravstvo usmjerava u mentalno zdravlje. 

– Zaštitni čimbenici, poput brižnih roditelja i skrbnika, sigurnog školskog okruženja i pozitivnih odnosa s vršnjacima, mogu pomoći u smanjenju rizika od mentalnih poremećaja djece i adolescenata. Međutim, stručna pomoć je od presudne važnosti te treba biti lakše dostupna. Osim dostupnosti, važno je i skinuti stigmu koju ponekad traženje te pomoći nosi te tako dodatno onemogućava djecu u pristupu podršci koja im je potrebna. Situacija u Dalmaciji, čak i u velikim gradovima, je loša te treba uložiti napor da skrb za mentalno zdravlje djece i adolescenata ne bude i dalje lošija nego u drugim dijelovima Hrvatske. Snagom argumenata se treba boriti protiv marginalizacije. Moramo ojačati ovu djelatnost te, uz stacionarni dio zdravstvene skrbi, pomoći i proširenju kapaciteta naše županijske Poliklinike za djecu s poteškoćama u razvoju. Prioriteta u zdravstvu je mnogo, ali onaj koji pomaže da djeca i adolescenti ostvare svoje potencijale na najbolji mogući način te budu temelj zdravog i sretnijeg društva uvijek treba biti na vrhu.