“Želiš li cappuccino sa sojinim ili s bademovim mlijekom?” Anke Cox
stoji za šankom u svom kafiću. Ona pritišće dugme na aparatu za kavu i
dok se kava priprema, ona uzima uređaj za pravljenje pjene od mlijeka.
Uz smiješak pruža svojoj gošći šalicu preko šanka. “Želim vam lijep
dan”, kaže ona.
Cox je vlasnica prvog veganskog kafića u Bonnu koji je otvoren u
listopadu 2013. godine. Na jelovniku ovog kafića se ne mogu naći
proizvodi životinjskog podrijetla. Nema kravljeg mlijeka jednako kao ni
maslaca ili jaja. Cox je već dugo željela otvoriti kafić čija će ponuda
biti u skladu sa njenim životnim stilom. Ona već pet godina živi kao
vegan.
Na početku je bilo teško, prisjeća se Cox, za Deutsche Welle. Njena kupovina trajala je
ponekad i po dva sata jer je svaki proizvod morala pomno studirati
provjeravajući da li ima bilo što životinjskog podrijetla. Ni posjete
restoranima nisu prolazile bez problema. “Bila sam frustrirana zbog
vječnih diskusija s kelnerima i kuharima, frustrirana jer sam mogla
jesti samo priloge”, kaže Cox.
Internet: Riznica uputa za vegane
Važne informacije o restoranima koji nude vegansku hranu, jednako kao i
mogućnosti kupovine namirnica pronašla je na internetu. Na jednom od
portala navode da njihovi tekstovi, u kojima se govori o veganskim
proizvodima, imaju najveći broj posjeta. “Interes ljudi dokazuje da je
veganizam stigao u središe društva. Ova tema se trenutno proširuje
ogromnom brzinom”, kaže glavni urednik portala “deutschlandistvegan”
Patrick Bolk.
I autori ovog online portala žive iz etičkih razloga kao vegani.
Zdravstveni razlozi su im tek na drugom mjestu. No postoje i drugi
razlozi zbog kojih se neki odlučuju za ovaj stil života. Jedna studija
“Društva za inovativna istraživanja tržišta” pokazuje da je odluka
velikog broja današnjih vegana donesena zbog lifestyla.
“Podrijetlo ovakvog razvoja nalazimo u zaštiti životinja, ali trenuto je
prije riječ o egoističnim, zdravstvenim razlozima”, potvrđuje Bolk.
“Veganizam u javnosti predstavlja atraktivnost, zdrav stil života.”
Naravno on bi se radovao kada bi bilo više vegana iz uvjerenja. No,
popularizacija ove teme ipak mu je važnija.
Veganstvo? Zanima me!
Veganstvo nalaže vrlo pažljiv pristup osobnoj prehrani, tvrdi Silke
Schwartau, voditeljica Odjela za prehranu Ureda za zaštitu potrošača u
Hamburgu. Ona je nedavno objavila i rezultate ispitivanja na tržištu
prisutnih veganskih gotovih proizvoda. Rezultati su najvećim dijelom
dobri. Međutim, mali dio testiranih proizvoda sadrži visokorizične
koncentracije masnoća i soli.
“U internzivnoj raspravi u internetu rezultati naših studija ne
nailaze uvijek na pozitivne reakcije”, kaže Schwartau. “Pišu nam i mnogi
vegani koji kažu da njima ne smetaju eventualne slabosti tih proizvoda
sve dok se ne ubijaju i ne muče životinje”, dodaje ona. Osim toga,
vegani rijetko konzumiraju gotove proizvode. Njima je uravnotežena
prehrana važnija.
“Živjeti veganski ne znači i automatski živjeti zdravo, kao što i
ishrana koja sadrži više mesa nije nužno nezdrava. To u biti ovisi od
tipa hrane te koliko se i šta od toga pojede”, objašnjava ova
stručnjakinja za hranu.
Veganska kava za ponijeti
Schwartau prepoznaje sve veći interes društva za veganstvo, što prije
samo 20 godina nije ntiko mogao ni pretpostaviti. “Osamdesetih su vegani
bili marginalna društvena grupa, uglavnom pothranjeni, jer su
nedostajali nužni dodaci u prehrani. Danas u Ured za zaštitu potrošača
dnevno stiže jedan zahtjev za neki novi veganski proizvod”, kaže još
Silke Schwartau.
Da li su njeni gosti vegani ili ne, da li su etički uvjereni ili ne, za
Anke Cox to ne igra važnu ulogu. Nisu čak ni svi gosti svjesni da se u
ponudi nalaze isključivo veganska pića i jela. Tako je vlasnica htjela i
nije svoj lokal prijavila kao isključivo veganski. Odluka da se ne jedu
sastojci životinjskog podrijetla je sasvim osobna i ona ne želi nikoga
na to nagovarati ili misionirati. U Mae’s su svi dobrodošli. I već je
naručen sljedeći cappuccino sa bademovim mlijekom. To go.