Gradsko vijeće: Iz drugog puta povučena točka o imenovanju parka na Plokitama imenom Prvog splitskog odreda

 Vijećnici će, između ostalog, raspravljati o privremenoj zabrani izvođenja građevinskih radova za vrijeme turističke sezone, imenovanju sportsko rekreacijskog parka na Plokitama u Prvi splitski odred, izvršenju Plana gospodarenja otpadom Grada Splita za prošlu godinu, kupnji nekretnina uz Šoltansku ulicu zbog gradnje Orinog nebodera od 18 katova te o imenovanjima ravnatelja Gradskog kazališta mladih i Multimedijalnog kulturnog centra.

Sjednica je nastavljena u 9,10 sati.

Prije nego je nastavljeno s raspravom po dnevnom redu, predsjednik Vijeća Boris Ćurković rekao je da se dobio nekoliko mailova građana koji su se potužili da se razvrstani otpad odvozi u istom kamionu pa je zamolio Ljubicu Vrdoljak da objasni o čemu se radi.

– Čistoća ima potpuno isti kamion kojim kupi plastiku i papir. Od danas će svi žuti kontejneri biti zaključani tako da će građani moći koristiti samo otvor koji je namijenjen za plastičnu ambalažu, ostalo ćemo ih zamoliti da odlože uz kontejner. U listopadu smo u Varošu krenuli s projektom skupljanja plastike i papira, a u Centru od 1. travnja. Tu ima 5 do 6 tisuća domaćinstava, a u mjesec dana prikupimo 20 vreća papira i 15 vreća plastike. Sva su domaćinstva dobili plave i žute vrećice i letak. Čistoća je povećala troškove, odaziv je ovakav kakav je, ali od ovih koji su se odazvali imamo 100 posto čistoće u prikupljenom otpadu. Svaki eksces koji se događa dobro je da nam građani dojave, jer nema naš radnik nikakav interes da pomiješa otpad. Tržište otpada i Hrvatskoj još ne funkcionira – kazala je Vrdoljak.

“Puno je lakše učiniti Hrvatsku čistom i lipom nego mijenjati stihove himne”

Raspravlja se o izvršenju programa gradnje objekata i uređenja komunalne infrastrukture u prošloj godini.

Marijana Puljak pitala je na što je potrošeno 10 milijuna kuna za Bračku ulicu i do kuda se došlo s tim projektom.

-Radi se o starim naknadama za izvlašteno zemljište za koje ljudi nisu obeštećeni. To nismo platili i sada nam dolazi na naplatu. To je za dionicu od Žnjanske do Lovinačke ulice. Izradili smo idejni projekt i u tijeku je postupak ishođenja lokacijske dozvole – odgovorio joj je Anto Krželj.

– Puno je lakše učiniti Hrvatsku čistom i lipom nego mijenjati stihove himne – komentirao je Ćurković.

Većinom glasova usvojeno je izvješće o izvršenju programa održavanja uređenog građevinskog zemljišta za period 01. siječnja 2014. godine. do 31.prosinca 2014. godine. Odlučeno je da se firmi Dimnjak dodijeli koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova na prvom dimnjačarskom području Splita, a da se tvrtki Kamin Podstrana dodijeli koncesija za obavljanje dimnjačarskih poslova na drugom području Splita. Nakon toga na red je došla točka o gospodarenju otpadom u 2014. godini.

“Za početak sanacije Karepovca moramo riješiti imovinsko-pravne odnose”

Gojko Čepo pitao je Pavu Zaninovića da da osvrt na sanaciju Karepovca.

– Na projektu sanacije Karepovca radi se ozbiljno i dobro. Napravljena je knjiga nula, odnosno knjiga postojećeg stanja na osnovu koje se izdaje građevinska dozvola. Očekujemo da ćemo do kraja petog mjeseca imati izrađene sve knjige kako bi mogli dobiti potvrdu glavnog projekta. Da bi počeli sa sanacijom Karepovca moramo imati riješene imovinsko-pravne odnosi. Tu je sito napravljeno dosta. U postupku izvlaštenja su samo dvije nekretnine dok se očekuje da će se s ostalim postići dogovor. Vjerujem da ćemo do kraja godine privesti kraju sav posao i da ćemo raspisati natječaj. Postavljena je ograda oko Karepovca, napravljene su mjerne postaje za mjerenje čestica kvalitete zraka, prvi službeni rezultati su izašli i oni su dobri, nastavlja se s mjerenjem kemijskih elemenata – rekao je Zaninović.

Dašu Dragnić zanimalo je kako misli ispuniti plan u cijelosti jer puno toga u poglavljima reciklažnih dvorišta i zelenih otoka nije napravljeno.

– Negdje u tekstu je navedeno da građani nisu zainteresirani. Da bi razvili svijest trebamo ulagati u to na različite načine – kazala je Dragnić.

– Novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom stiglo je 500 primjedbi jer je dio zakona neprovediv. Čeka se donošenje uredbe Vlade RH, dio se ne može provesti, a vezan je uz gospodarenje otpadom u Splitu. reciklažno dvorište nema još uporabnu dozvolu, ali radi 24 sata. Slažem se da nikada ne smijemo kazati da su građani nezainteresirani. Moramo bit uporni, sve veći broj građana se uključuje se u to. Onaj tko se odlučio za selekciju on ima 100 posto čisto selektirani otpad – odgovorila je Ljubica Vrdoljak.

– Lokacija reciklažnog dvorišta kod Konzuma na Stinicama je potvrđena, a izabrano je još pet lokacija za reciklažna dvorišta. Rade se projekti za njih jer nije lako naći lokacije koje su opremljene, imaju cestu, a da su u gradskom vlasništvu. Čim Vlada donese uredbu prilagodit ćemo se tome i krenuti u izradu novoga plana – pojasnio je Zaninović.

– Dakle trebali bi imati sedam, a imamo jedan, a 2015. je zadnja godina. Pitala sam kako mislimo izvršiti plan koji smo napravili u 2015. – ponovila je Dragnić, a Marijana Puljak dodala je kako u ovom izvješću nema zaključka.-

U primarnoj selekciji je Split uvijek rastao. Povećala se količina komunalnog otpada jer smo dio primili do susjednih općina, domaćin smo Ultra festivala, a Split je postao i turistički grad. Količina komunalnog otpada po stanovniku je jedan kilogram. Imamo 500 eko otoka, jer u zakonu stoji da dva ili više kontejnera za primarnu selekciju se smatra zelenim otocima, ali mi ne želimo tako. Ne mogu prihvatiti da na rubnim dijelovima grada kotarevi nisu prihvatili inicijativu da odrede lokacije za zelene otoke. Mogu razumjeti da se to ne može napraviti u Varošu ili na Lučcu, ali na rubnim dijelovima grada to ne mogu – kazala je Ljubica Vrdoljak.

Javio se i gradonačelnik Ivo Baldasar.

– Ovo je izvještaj o 2014. godini. Molio bi vas da prihvatite ili ne prihvatite izvješće o 2014. godini. Ako ćemo ovako nastaviti raspravu predlažem da ponovno organiziramo tematsku sjednicu. Vi ponovno pitate stvari koje smo raspravili bar četiri puta do sada. Dajte nam da završimo proces koji smo počeli. Čistoća sve ove stvari zna, ako imate zaista neke opservacije vrlo rado, neka vide tehničke mogućnosti – kazao je Baldasar.

– Ovo nije bila tema izvještaj o Karepovcu nego o gospodarenju otpadom, čini mi se da nismo uopće puno raspravljali. Nelogično mi je da nema zaključka u izvještaju. Ne mislim da je rasprava bila dugotrajna ili zamorna i da je odugovlačimo namjerno radi bilo čega – odgovorila je Puljak.

Dogradonačelnica Aida Batarelo kazala je da trenutno imamo 10 milijuna namjenskih sredstava za Karepovac te da se sredstva EU fondova nisu mogla koristiti jer je došlo do promjene projekta.

– Pohvalno je da ste prikupili 10 milijuna kuna i da ih ne trošite nenamjenski, ali nije uredu da se ograđujete od onih 100 milijuna i nešto kuna koji su nenamjenski potrošene prije vas. Na tu temu se nikada nije poveo razgovor. Mi ne znamo je li po tom pitanju išta poduzeto. Nije mi prihvatljivo da kažete da je to bilo prije vas. Zanima me da li se po tom pitanju išta poduzelo – pitao je Hrvoje Marušić.

– Uvažavam sve što ste rekli, ali na novcu ne piše ime i prezime. Svi smo pravni sljednici naših prethodnika. Samo sam iznijela činjenicu što smo napravili od dana kada smo došli, a što je bilo s prethodnim situacijama, o tom-po tom. I vi, kao gradski vijećnik, imate pravo poduzeti sve potrebne akcije, ali budite sigurni da ništa neće otići u zastaru – odgovorila mu je Batarelo.

Usvojeno  izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom

Srđan Gjurković je kazao da Grad dobro surađuje s Fondom za zaštitu okoliša, ali je potrebno aktivno sudjelovanje Centra za gospodarenje otpadom.

– Centar za gospodarenje otpadom ne može funkcionirati bez Splita. Nije rasprava o Planu dobra ako nema izvješća što se radi po pitanju Centra. Predlažem da svaki put kad raspravljamo o Karepovcu da pozovemo predstavnike Županije, odnosno Centra za gospodarenje otpadom, jer smo vezani pupčanom vrpcom – predložio je Gjurković.

Batarelo je dodala da je pokrenut postupak izvlaštenja nad 57 nekretnina.

– Imam potrebu informirati vijećnike, kuća se ne može početi graditi ni od krova ni od sredine. Činjenica je da zemljište nije bilo raščišćeno, a na takvom se ništa ne može raditi. Kupili smo masu nekretnina, ubrzano ih uknjižavamo i radimo. Ne možemo razgovarati o fondovima s nečistim zemljištem, čak i da nismo mijenjali projekt. Što se tiče Splita projekt će biti na vrijeme završen – kazala je Batarelo.

Vijećnici su potom usvojili izvješće o izvršenju plana gospodarenja otpadom, a red je došla točka o rasporedu kioska.

“Ne smije nam se dogoditi da postanemo grad-pazar”

– Već smo prošli put razgovarali o tome kako je kod Đardina u Ulici kralja Tomislava previše štandova, mislila sam da smo se oko toga već prošli put dogovorili. jeste li razmišljali o tome da se dio bedema Cornaro uredi za sajam antikviteta. Mislim da bi to moglo biti atraktivno i za turiste, a dio štandova iz Ulice kralja Tomislava mogao bi se prebaciti na tu oslobođenu površinu. Ne smije nam se dogoditi da postanemo grad – pazar – rekla je Danira Matošić Matičević.

Dogradonačelnik Goran Kovačević se složio da ne smije doći do hiperinflacije štandova.

– Split se mijenja, pa se mijenjaju i potrebe. Ne bi se smjelo mijenjati tako da dođe do hiperinflacije, što ste rekli. Zatekli smo parking ispred Galerije umjetnina, i tu smo ulicu očistili i učinili pješačkom zonom. U sklopu estetskog imidža parka složili smo se i da samo priliku umjetnicima za prodaju slika. S braniteljskim zadrugama smo se dogovorili da se s Peristila izmjeste ispred Đardina. Izradili su štafelaje, kućice su napravili, a što se tiče sajma antikviteta, on je donio atraktivnost. Možda nije najidealniji, ali nema bolje atraktivne lokacije. Gradskih prostora nažalost nema da bi nudili alternativu takvim sadržajima, a komercijalne cijene ne omogućavaju da se kroz prodaju suvenira mogu i plaćati. Možda se estetski ne možemo svi složiti, ali frekvencija ljudi se povećala, a to smo i htjeli – rekao je Kovačević.

– Rekli ste da je grad uložio, da je uredio park, očistio spomenik, ali to se ništa ne vidi. Sada tamo imamo samo gomilu štandova – odgovorila je Danira Matošić Matičević.

– Ne bih rekao da je obnova Grgura Ninskog bila bačen novac. On je toliko velik da ga niti jedan štand ne može zakloniti. Sada ćemo riješiti i rasvjetu na zidinama palače – dodao je Kovačević.

“Turisti smatraju naš pazar najatraktivinijim dijelom Splita bez obzira na štandove”

– Taj park je godinama bio mračan, bio je prazan, bez ičega, bez života i sadržaja. Svrha parka je da u njemu bude života. Treba ići vidjeti sajam antikviteta na Britancu u Zagrebu, jako je zanimljivo, tako nešto smo htjeli imati i mi u Splitu. Drugi dio štandova smo namjerno makli od Grgura Ninskog. Usto, stavljali smo isključivo branitelje i braniteljske udruge. Tih 14 mjesta je oživjelo ulicu čak u mjeri u kojoj ni ja nisam zadovoljan, mislio sam da će biti još življe. Nećemo ići u više od toga, neće biti šatori kao u Hrvojevoj. Iznenadili biste se kada bi znali da turisti na prvo mjesto stavljaju naš pazar, sviđa im se život koji pulsira bez obzira na šatore. Pa što ima veze da su šatori tamo?! Oni smatraju da je to nešto što je atraktivno – rekao je Baldasar.

Danira Matošić Matičević rekla je da se radi o barem 22 štanda, a ne njih 15 te da braniteljske udruge ne smiju biti alibi za donošenje odluka za koje nema pokrića.

– Bit će izdano 15 dozvola. Braniteljske udruge za mene nisu alibi. Oni su sami rekli da njima nije bitna toliko zarada, koliko im je bitno da se druže i da se izražavaju – rekao je Baldasar.

– Nemam ništa protiv branitelja, ali zašto ne raspišemo natječaj. Tako je jedan branitelj vikao pa je dobio parkiralište. U Svačićevoj ulici već imamo jedan kiosk s tiskovinama, a na Rivi ste se u zadnji tren izvukli i spasili blamaže da tamo postavite još jedan kontejner od 12 kvadrata – kazao je Jakov Prkić.

– Zatekli smo jedno određeno stanje koje je bilo nabujalo u godinu, dvije. Razgovarali s brojnim ljudima, pokušali smo ograničiti neke stvari i staviti ih pod kontrolu i dati im vizualni identitet. S braniteljskim udrugama smo se jako brzo dogovorili. Svoje su novce uložili u štafelaje prvi put, a onda i drugi put jer nismo bili baš zadovoljni. U Podrumima su svi unificirani i to isto o njihovom trošku. Nismo zanemarili druge udruge civilnog društva, nekima smo napravili, nekima ćemo napraviti. mene više zabrinjavaju kiosci u Gradskoj luci, Išli smo s njima razgovarati, ali su nam rekli da ih tako možemo i ubiti. To ćemo rješavati kada budemo rješavali kompleks Istočne obale – rekao je Baldasar.

– Otišli ste daleko, mislim da nikakvo ulaganje novca nije opravdanje za nešto nekome ponovno dati. Očito je da ima više braniteljskih udruga nego što imamo lokacija tako da bi bio red da raspišete natječaj – istaknuo je Prkić.

– Vi ionako smatrate da je ne radim po zakonu. Izvolite to provjeriti, riješite to s nekom drugom institucijom. Ne bi bilo prvi put da se protiv mene pišu prijave – odgovorio je gradonačelnik.

Branitelje treba zatvoriti u konzervu i na njoj napisati otvoriti u slučaju rata

– Kome više trebaju ti branitelji, uključujući i mene?! Treba ih sve zatvoriti u jednu konzervu i na njoj napisati otvoriti u slučaju rata – komentirao je Marijo Sičić raspravu o kioscima.

– Za vijećnike koji ne razumiju predlažem da napravite materijale sa slikama, kao što su one Biblije za djecu – rekao je Čepo na pitanje Jakova Prkića zbog čega se tek sad uplanjuje kiosk u Svačićevoj koji tamo postoji 22 godine.

– S obzirom na to da turisti vole naš pazar, predlažem da u ponudu uvrstimo i obilazak sjednica Gradskog vijeća i da im sve pripremimo – dodao je Blažević.

– Znam da nama svi govore da smo cirkus, ali mi smo parlament. Barem se ne gađamo se papirom preko stola kao što to rade Britanci. Samo tu i tamo ja i kolega Marušić povisimo tonove – odgovorio je Čepo.

Zaninović je rekao da kiosk u Svačićevoj nije bio nelegalan, već da je plaćao najam Prometu, a sada će plaćati najam Gradu, ali da bi se to moglo provesti kiosk se mora uplaniti. Vijećnici su nakon toga usvojili plan o rasporedu kioska, a na red je došla točka o pristupanju u lokalnu akcijsku grupu Kamen i more. 

Jednoglasno je prihvaćen prijedlog da Split pristupi LAG-u Kamen i more, a sjednica je nastavljena raspravom o otkupu nekretnina uz Šoltansku ulicu.

 18 katova znači više novca Splitu

– Mislim da se u ovom glasanju nećemo podijeliti na oporbu i vladajuće nego da ćemo se podijeliti po nekim drugim osnovama. Ja ću biti protiv. Ne bježim od toga da je Grad imao obavezu svakom investitoru koji je uplatio komunalni doprinos izgraditi potrebnu infrastrukturu, ali postoje primjeri kada su investitori sami izgradili ceste oko njihovih objekata i drugu infrastrukturu i ne vidim zašto bi ovo bilo prioritet u odnosu na Vukovarsku ili Mangjerovu ulicu. Ne bih plakao nad sudbinom investitora koji gradi neboder od 18 katova – kazao je Čepo.

– Super je ovo rekao, svaka vam čast – komentirao je Blažević Čepino izlaganje.

– Čude me neki stavovi od Čepe, poput spašavanje investitora od propasti. Ne znam po kojim argumentima i kakvim knjigama ste to zaključili. Želim naglasiti da 18 katova znači više novca Splitu, nitko njemu nije poklonio tih 18 katova. Ako njemu to GUP dozvoljava ne bi imao ništa protiv da se izgradi sto katova. U ovom slučaju, ako pogoduje poduzetniku, Grad pogoduje i sebi – kazao je Marušić.

– U ni jednom trenutku nisam rekao da netko nekome pogoduje, rekao sam samo ono što smatram da je pošteno prema Gradu. Ako jedni grade o svom trošku, mogu i drugi. Mislim da je uredu da tu prometnicu financira sam kada je već u njegovom dvorištu – odgovorio je Čepo.

– Vodite računa o tome da ako ovo ne izglasamo zaustavljate gradnju tri objekta od kojih je Grad mogao ubrati komunalni doprinos, a nikome se ovdje ne pogoduje – rekao je gradonačelnik.-Ja mislim da on može sam financirati tu prometnicu – dodao je Čepo.

– Ne možete se tako razmetati izjavama poput toga da vi mislite da netko nešto može – odgovorio je Marušić.-Evo, preformulirat ću. Smatram da on to treba financirati – rekao je Čepo.

– Na osnovu čega – pitao ga je Marušić.

– Jer svjesno hoće graditi na mjestu gdje infrastruktura nije završena i zato što ta prometnica nije među gradskim prioritetima. Trebao je to uvrstiti u kalkulaciju – uporan je bio Čepo.

Javila se i Ljubica Vrdoljak koja smatra da nije u redu prema investitoru to što Čepo tvrdi jer je investitor plaćao na istoj lokaciji 200 eura po kvadratu više nego što je trebao, a nakon toga je ta točka usvojena.

Bez rasprave su usvojene točke o odricanju prava prvokupa za niz nekretnina, a potom su na red došle rasprave o stanju i razvoju sutava zaštite i spašanjavanja na području grada koje su također usvojene. Nakon toga je zamijenik predsjednika Vijeća, Petar Škorić, dao pola sata pauze. 

Sjednica je nastavljena u 13,30 sati raspravom o imenovanju Belmonda Miliše ravnateljem Gradskog kazališta mladih.

Belmondo Miliša je ravnatelj GKM-a, a Jerončić za ravnatelja Multimedijalnog kulturnog centra

– Čini mi se da je vijeće izabralo onog kandidata koji će ukinuti dramski studio za djecu i mladež i studio za igru, pokret i ples jer on to nema u svom programu – rekao je Gjurković

– Gdje to piše u programu? Miliša ih nije spomenuo, ali ta su studija predviđena u financijskom planu – odgovorio mu je Vinko Mihanović u ime vijeća GKM-a.

Damir Vidošević rekao je da je emotivno vezan uz GKM jer je nekada bio član toga kazališta i da smatra da je Belmondo Miliša dobar izbor za ravnatelja.

– Nevjerojatno je koliko ste ovo šlampavo pripremili – konstatirao je Podrug. Na glasanju su za izbor bili vijećnici HDZ-a, HGS-a i Marijane Puljak, dok su SDP-ovi i HNS-ovi vijećnici, koji su i predložili Milišu, bili suzdržani.

Počela je rasprava o imenovanju  Joška Jerončića ravnateljem Multimedijalnog kulurnog centra.

– S obzirom na ove bajne odnose između SDP-a i HNS-a ja bi volio da mi netko kaže je li ovo vaš kandidat ili ćemo opet mi za njega morati glasati – komentirao je Podrug, a nakon toga je Jerončić izabran za ravnatelja Multimedijalnog kulturnog centra.

Raspravlja se o izvješću o radu Savjeta mladih Grada Splita.

Prihvaćeno je izvješće o radu Savjeta mladih kao i izmjene Statuta Galerije umjetnina, a na red je došla rasprava o imenu sportsko rekreacijskog parka na Plokitama. Predloženo je da se nazove Park prvog splitskog odreda.

Prvi se za raspravu javio Marijo Sičić.

– Za mene je svaka nevina žrtva vrijedna pijeteta. Predlažem da se prijedlog povuče i da se tek nakon dopune uz konsenzus vrati na vijeće kako bi se izbjegla rasprava na temu vaši i naši – kazao je on.

Goran Sučić to nije prihvatio.

– Želim intervenirati jer je velika većina vijećnika odlučna u tome da ove teme ne otvaramo, već da o svemu glasamo u paketu. Ovakve se stvari mogu preglasavati, ali bi bilo dobro da se izglasaju konsenzusom. Stavite Sičićev prijedlog na glasanje – dodao je Podrug, a zahtjevu su se pridružili Petar Škorić i Damir Čosić Roda.

– Prilikom usvajanja dnevnog reda za ovu sjednicu Škorić je predlagao da se točka povuče, Vijeće je glasalo i nije povučeno – pojasnio je Čepo.

– Zbog same osjetljivosti teme dopustit ću da svaki vijećnik kaže što misli, samo mirno – rekao je Ćurković.

– Ovo je izglasano s 8 glasova za od 15. Eto, zato tražimo da se ova točka povuče i vrati na Komisiju – pojasnio je Podrug.

Uključio se gradonačelnik.

 – Drago mi je što se slažemo o tome da se o ovoj temi ne bi trebalo svađati, ali mi ćemo se ipak svađati. Znam brojiti i vidim da ako ne pristanemo na glasanje da ćete srušiti kvorum, a mene zanima i ako Vijeće odluči suprotno, hoćete li i tada rušiti kvorum – kazao je Baldasar i predložio kratku pauzu.

– S obzirom na to da Vijeće može izmijeniti svoju odluku kada hoće, ovo ću staviti da glasanje. Jeste li da se ova točka skine s dnevnog reda i da se vrati Komisiji – kazao je Ćurković, nakon čega su vijećnici iz drugog puta uspjeli izglasati da se ova točka povuče s dnevnog reda. 

Odlučeno je i da se 30. svibanj obilježava kao Dan hrvatskih branitelja Grada Splita. Prihvaćen je amandman Petra Škorića da će se osnovati Povjerenstvo koje će utvrditi cjelovit program proslave, te amandman Ivana Banovića da se taj dan obilježi misom za sve poginule branitelje u splitskoj katedrali.

Vijeće su prihvatili novi Pravilnik Splitskog ljeta, a dali su suglasnost na prijedloge statuta osnovnih škola. Zadnja točka o kojoj se raspravljalo bila je prijedlog zaključka o prihvaćanju Apela o suradnji za unaprjeđenje sigurnosti cestovnog prometa u Europi i na proširenje “Europskog pilot-projekta cjeloživotnog obrazovanja vozača i drugih sudionika u prometu“ Splitsko-Ostravski apel”.

– Koliko sam čuo, zbog nedostatka financijskih sredstava policija je skinula kamere za nadzor prometa, pa neka gradonačelnik da apel policiji da ponovno ugradi kamere posebno na opasna križanja, jer je sto posto smanjena smrtnost od kada su kamere postavljene – rekao je Ivan Banović.

Prihvaćena je i zadnja točka, a sjednica je završena u 14,43 sati.