Psihoterapetkinja otkriva tajnu: Kako ostvariti novogodišnje odluke?
Zašto osobe uvijek planiraju ‘nove početke’ ponedjeljkom ili 1. siječnja? Koliko je to učinkovito i o čemu ovisi ispunjenje tih odluka? Pomažu li ti novi počeci promjeni stanja uma ili se ono mora dogoditi unutar osobe bez obzira na doba godine?
Od ponedjeljka idem na dijetu, poslije rođendana počinjem vježbati, s početkom drugog polugodišta počinjem učiti…Promjene koje želimo napraviti u životu često planiramo s vremenskim odrednicama koje i same percipiramo kao početak nečeg novog, kao novu priliku. Nova godina upravo zato mnogima zvuči obećavajuće, kao da ono što je bilo u prethodnoj tamo i ostaje i počinjemo sve iz početka., piše zdrava krava
Nova godina, novi ja. No vrijeme, dan u tjednu, doba godine, tek su izvanjski faktori kojima mi sami dajemo značaj. Odgađajući promjenu sada i ovdje zapravo dajemo sebi vremena da se pripremimo na drugačijeg sebe, isplaniramo kako će izgledati ta promjena, smislimo načine kojima bi mogli ostvariti cilj… Kupujemo sebi vrijeme. To je sasvim razumljivo. Živimo po ustaljenim obrascima kako najbolje znamo i umijemo, pa nije čudno da nam za neki životni novitet treba malo vremena za pripremu. Ukoliko vrijeme iskoristimo da se dobro informiramo koji su načini prehrane zdravi a vode redukciji tjelesne mase, ili pronađemo teretanu u kojoj se ugodno osjećamo i nije nam predaleko od kuće da odustanemo od vježbanja s prvom kišom, ili konzultiramo neku stručnu osobu o tehnikama učenja, onda smo dobro odlučili kad smo si zadali rok za promjenu u budućnosti.
Vezivanje promjene uz neku vremensku odrednicu ima i još jednu namjenu. Potajno se nadamo da će okolnosti za nas tada biti lakše. Moguće je da će biti lakše, no uvijek postoji rizik da će nam okruženje biti otežavajuće u odnosu na trenutnu situaciju. Očekujući da će nas okolnosti same dovesti do promjene, poput kakvog čuda, zapravo nije realno. Nećemo odlučiti jesti više povrća samo zato jer se u blizini otvorila nova voćarna. To će za one koji su odlučili uvesti zdraviju prehranu biti olakotna okolnost, ali promjenu će učiniti oni sami, a ne blizina voćarne.
Što je potrebno za istinsku motivaciju za neku veliku promjenu? Može li se osoba nekim vanjskim faktorima (vježbanjem, čitanjem, kreativnim izražavanjem i sl.) motivirati na neku veću životnu promjenu? U informacijama kojima smo obasipani iz okoline pronalazimo smisao za sebe. Ipak, samo nešto čuti, pročitati, svjedočiti tuđem iskustvu, svakome od nas nije dovoljno za vlastitu promjenu sve dok te vanjske faktore ne obojimo vlastitim smislom, vrijednošću za sebe. Upravo je taj osobni smisao korijen motivacije za promjene koje činimo.
Svaki pušač jako dobro zna da mu pušenje šteti zdravlju, no prestaje pušiti kad je visoko motiviran bilo da smisao pronalazi u u očuvanju zdravlja, financijskoj uštedi, zaštiti svoje okoline od izlaganja duhanskom dimu… Kako pronaći tu motivaciju u sebi? Ponekad isprobavajući razne načine da dođemo do zadanog cilja. Nema za nas bolje informacije od vlastitog iskustva, što nam je bilo korisno, a što je za odbaciti. Pušači najčešće imaju nekoliko neuspjelih pokušaja prestanka prije nego konačno uspiju zauvijek baciti cigaretu. Iz svakog pokušaja bolje razumiju gdje su pogriješili, pa su sposobniji u sljedećem pokušaju. Motivaciju treba aktivno tražiti. Tako će promjena koju smo zamislili biti potpuna i dugotrajna.
Postavljaju li si ljudi prevelike ciljeve za ispuniti? Treba li krenuti manjim koracima prema nečemu velikom? Kako si osoba može to psihički predočiti i isplanirati? Vrlo često smo nerealni u svojim očekivanjima. Imamo velika očekivanja od drugih, a najveća od sebe samih. Želimo sve ili ništa. Vrlo smo samokritični. Rijetko sami sebe pohvalimo pred ogledalom, ali se bez problema kritiziramo. Ponekad imamo ideje da bi nešto za nas bilo dobro, no kad to ostvarimo razočarani smo. Često cijeli život maštamo da bi nas nešto jako usrećilo, no na pitanje “od kud nam ideja da u tom leži naše zadovoljstvo” nemamo odgovor., piše zdrava krava
Više pročitajte OVDJE


