Nedostaje popisivača, najkritičnije je u dalmatinskim županijama

Deset dana prije početka druge terenske faze Popisa stanovništva, kućanstava i stanova, Hrvatska nema dovoljno popisivača, osobito u priobalnim županijama osim Ličko-senjske, te su još otvorene prijave za popisivače! Inače, svi popisivači i kontrolori koji sudjeluju u terenskom popisivanju stanovništva morat će imati EU digitalnu COVID potvrdu (što znači da su cijepljeni, preboljeli ili imaju negativan test) što je nedavno odlučeno nakon konzultacija Državnog zavoda za statistiku s Nacionalnim stožerom i pogoršanja epidemioloških prilika, piše Večernji.

S obzirom na to da je popis stanovništva izuzetno bitan za zemlju, nadati se je da će biti manji problem s manjkom popisivača ako se što veći broj građana popiše sam preko sustava E-građani. Nakon što smo prije koji dan uočili kratku obavijest na stranicama DZS-a da još traju prijave za popisivače zbog odustajanja popisivača u nekim županijama, uputili smo upit DZS-u o kojim županijama je riječ, odnosno gdje nedostaje najviše popisivača?

– U priobalnim županijama, Dubrovačko-neretvanskoj, Primorsko-goranskoj, Istarskoj, Zadarskoj, Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj bilo je manje zainteresiranih popisivača zbog turističke sezone. Odluka o obveznim EU COVID potvrdama također će utjecati na broj popisivača. Nakon što prikupimo podatke s terena koliko popisivača posjeduje EU COVID potvrdu, znat ćemo gdje i koliko će ih faliti. Stoga su prijave za popisivače i dalje otvorene – odgovorili su kratko iz DZS-a.

Inače, u drugoj fazi popisa od 27. rujna do 17. listopada gotovo 8000 popisivača treba izaći na teren kako bi popisali s pomoću elektroničkih uređaja one koji se nisu sami popisali, obavili kontrolu i ispravili pogreške nastale samopopisivanjem građana. Popis će se moći provoditi najdulje do 29. listopada ako do 17. listopada ne budu popisane sve popisne jedinice. Među gotovo 8000 popisivača polovica ih je mlađih do 25 godina, a samo ih je 15-ak posto starije od 50 godina. Za tri tjedna cjelodnevnog angažmana popisivači će moći u prosjeku zaraditi od 5000 do 6000 kuna. Popisivači trebaju biti punoljetni hrvatski državljani s prebivalištem ili reguliranim boravištem u Hrvatskoj s najmanje završenom srednjom školom te poznavati rad na računalu. Prednost imaju nezaposleni i studenti. Socijalnu geografkinju Sanju Klempić Bogadi s Instituta za migracije i narodnosti ne čudi problem s nedovoljnim brojem popisivača koji se nastoji riješiti.

– Logično je da nedostaje popisivača u priobalnim županijama zbog turističke sezone u kojoj ljudi rade bolje plaćene poslove i u tim županijama nije tolika potreba za poslom jer svatko tko želi raditi može naći posao, za razliku od recimo Slavonije u kojoj je teže naći posao. I manjak popisavača odraz je nedostatka radne snage u Hrvatskoj. Usto je problem što, primjerice, studenti kojih ima u velikim gradovima i koji bi mogli biti popisivači u to vrijeme imaju obveze na fakultetu, a popis zahtijeva cjelodnevni angažman od tri tjedna, a nažalost mladi nezaposleni a informatički pismeni dobrim su se dijelom odselili – govori Klempić Bogadi.

Nije baš izvedivo, dodaje, ni premještanje popisivača iz jedne županije u drugu jer rade u grupama pod nadzorom kontrolora koji je zadužen za njih i usto tko će im plaćati putne i ostale troškove.

Kako svi popisivači moraju imati COVID potvrde, iz DZS-a ističu da će za sve njih biti osigurano testiranje ako nisu cijepljeni ili nisu preboljeli COVID. No, na pitanje hoće li necijepljeni popisivači biti testirani jednom ili više puta tjedno, uzvraćaju da detalje još razmatraju.

Klempić Bogadi napominje da će dio popisivača i odustati od popisivanja zbog COVID potvrda, što može biti problem u dalmatinskim županijama u kojima je ionako slabiji obuhvat cijepljenjem. Smatra da je propust DZS-a što u startu nije rečeno da popisivači moraju imati COVID potvrde jer će ulaziti u domove građana, a kod nas postotak cijepljenih starijih još nije dovoljan da bi oni bili zaštićeni, piše Večernji.